Ja sam se do prije petnaestak godina bavio projektiranjem cesta, između ostalog i autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik.
Ne znam u koju svrhu biste koristili pepeo iz termoelektrane. Ako je za izradu donjeg stroja ceste onda eventualno za poboljšavanje granulometrije materijala ili kao vezivo u donjem nosivom sloju (tamo gdje se radi tzv. cementna stabilizacija). Poboljšanje granulometrije moglo bi se raditi i u asfaltnim slojevima.
U smislu čvrstoće, odnosno nosivosti tako izrađenog sloja, jedini ispravan način je negdje napraviti pokusnu dionicu i onda pokušati dobiti neki zadani modul stišljivosti sloja npr. 100Mpa za donji nosivi sloj. Ako se to može dobiti onda u konstrukcijskom dijelu to ima smisla. Što se tiče kemijskog utjecaja cesta na okoliš sve ovisi o propusnosti prirodnog materijala i količini štetnih tvari. Glinoviti, homogeni materijali dozvoljavaju svašta, krški materijali i blizina izvorišta ništa.
U konačnosti mislim da će sve to biti komplicirano i cjenovno neisplativo.
Ne znam u koju svrhu biste koristili pepeo iz termoelektrane. Ako je za izradu donjeg stroja ceste onda eventualno za poboljšavanje granulometrije materijala ili kao vezivo u donjem nosivom sloju (tamo gdje se radi tzv. cementna stabilizacija). Poboljšanje granulometrije moglo bi se raditi i u asfaltnim slojevima.
U smislu čvrstoće, odnosno nosivosti tako izrađenog sloja, jedini ispravan način je negdje napraviti pokusnu dionicu i onda pokušati dobiti neki zadani modul stišljivosti sloja npr. 100Mpa za donji nosivi sloj. Ako se to može dobiti onda u konstrukcijskom dijelu to ima smisla. Što se tiče kemijskog utjecaja cesta na okoliš sve ovisi o propusnosti prirodnog materijala i količini štetnih tvari. Glinoviti, homogeni materijali dozvoljavaju svašta, krški materijali i blizina izvorišta ništa.
U konačnosti mislim da će sve to biti komplicirano i cjenovno neisplativo.