Thread Rating:
  • 1 Vote(s) - 5 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Kuća :)
#61
(06-06-2023, 02:23 PM)Zvu Wrote:
(06-06-2023, 08:25 AM)NIXIE Wrote: Ovo vreme je dobro za postavljanje termo fasade, kažu da ne valja raditi kad je mnogo vruće, prebrzo se suši lepak. E sad nakon nekog vremena valjalo bi malo toplote i sunca da se to sve osuši pre jeseni, a kako je krenulo sa ovim kišom, ne vidi se kraj.

Fasada je postavljena, osuši se ona brzo samo je bitno da u postupku vezivanja lepka ne bude jaka vrelina niti direktna sunčeva svetlost jer utiču na hemijski proces vezivanja. Ono što je rak rana ovog vremena najviše utiče na završni malter. Ako navuče malter i padne kiša, spraće ga. Žali bože materijala i rada, jer mora opet da se malteriše. Od 30 dana juna, najavljuju 25 dana mogućih pljuskova. Ja stvarno ne znam kada će ovi momci moći da završe fasadu kod mene.

Nama su na zgradi radili belu fasadu (boja po želji), znači završni sloj debljine par mm nekim materijalom koji se nanosi velikom špahlom. Ide brzo, suši se za par sati i površina je lepa, malo gruba. Nisam baš nešto zagledao dok su radili, bio na poslu, evo ima 6-7 godina sve se još drži kako treba. To je rađeno u septembru, isto ovakvo vreme je bilo, malo suvo malo kiša. Ne znam kakvo završno malterisanje ide preko te tvoje fasade?
Reply
#62
Akrilni malter, beli Maksimin. Deluje da se osuši i on posle par sati ali uzmem komad maltera sa betona gde je kapnulo i ako ga stisnem, smrvi se. Suv spolja ali ima vlage unutra. Deluje mi da treba ta dva dana da stegne kako bog zapoveda.
Reply
#63
Mislim da je to stavljeno kod nas ili nešto slično. Pre podne su uradili, uveče je pala kiša. Ništa mu bilo nije. Verovatno je dovoljno da se osuši površinski pa si miran što se kiše tiče.
Reply
#64
Tako je nekako i bilo kao što si rekao. Navučena fasada za jedno prepodne - u sredu oko 13:00 su skinuli skelu. Ja sam bio na placu oko 17:00 i već je sve bilo dobrano steglo. U četvrtak u 00:30 bila neka slaba kišica, rominjalo, bez vetra pa to i ne računam u ozbiljne padavine koje su mogle nešto da pokvare. Međutim oko 15:00 istog dana se otvorilo nebo. Uhvatio me je pljusak baš kad sam išao ka placxu s posla - pokisao sam kao miš. Prekontrolisao fasadu, kad sam se uverio da je sve ok, pozvao sam fasadera da mu isplatim ostatak novca. Ostalo je još na temeljnu soklu da navuče kulir ali sam to dogovorio da uradi kada izlijem stepenice ispred ulazne nadstrešnice. Postavio cevke na izvode oluka da ne prska po fasadi dok ne dođe limar za vertikalne delove koje nisam hteo postavljati dok ne bude gotova fasada. Ove cevi posle budu iskorišćene za odvod kanalizacije ka septičkom sistemu. Trenutno sam spolja stigao dovde:

Reply
#65
Lepo. Biće posla i okolo kuće samo tako.
Reply
#66
Čekaj dok stignem do okolo Smile Unutra ima samo tako. Vodovod, hidroizolacija, malterisanje, podno grejanje, keramika, razvodna tabla. Okolo počinjem sa bunarima, staze oko kuće, oluci. Ograda možda bude iduće godine. Pre, ne verujem.
Reply
#67
Pitanje za iskusne.

Kojim prečnikom cevi da odvedem otpadnu vodu iz kuće u septički sistem ?

Nailazim na predloge od 100-160mm, a znam da za različite prečnike ide različit pad. Kuća je na oko 20m udaljena od pvc kolektora.
Reply
#68
125mm ti je sasvim dovoljno, kod mene majstori pre 40g na spratnu kuću stavili 110mm i nemamo primjedbi Smile
A pad udeneš između 1 i 2/100, svakako će biti sleganja, a na bar 2 mesta raspoređena po dužini, ostaviš revizije, ako bi trebala nekad intervencija...
Podloga pesak, vodom slegnuta, cevi na metar-dva nivelišeš, lepo se rade cevi dužine 2 metra, preko toga se obično u radnji iskrive, i ako te takav slučaj zapadne, krivina neka bude u horizontalnoj ravni a vertikalno vodoravno sa potrebnim padom... Postoji, (a i sam imam), libelu sa 1, 0 i 2/100 padom
Lagano zasipaš po mogućnosti suvim peskom, pored cevi pa preko, pa natapanje vodom, radi popune i sleganja peska...
Solidno je odrađeno, ako imaš za debljinu prečnika cevi, peska ispod i iznad cevi...
tek nakod dobrog natapanja i sleganja ide iskopana zemlja nazad, uz slojeve sa nabijanjem pa međuzalivanjem, nikako svu zemlju nazad odjednom...
20 setak centi sloj, pa barem nožno preći sloj, pa zaliti i teko redom... i ostaviš u suvišku iznad zemlje oko 20 setak cm, jer se još kroz vreme slegne...
Reply
#69
Bocko, zlata vrediš
Reply
#70
Smile Naradilo se i oko toga za ovih 45 godina po terenu, nije džabe deda po materine linije bio prvi vodovodžija iza II sv rata, naučio u Nemačkoj u zarobljeništvu, radio hidroforske vodovode i kanalizacije sa keramičkim, gusanim i olovnim cevima, još ih ima po Pazovi i okolini, a neke sam i sam menjao na plastiku Smile
Reply
#71
Još kad bi se i kopalo pod pad, imaš na tih 20 metara od 20 do 40cm razlike u dubini kopanja...
Reply
#72
Kopalo se redovno, a ceo teren ima.blagi pad tako da to svakako pomaže. Izlaz je u visini tla kod kuće, a ulaz u pvc kolektor je na oko -60cm tako da ću imati fino mesta da napravim pad kakav god mi treba i još ću morati kolenima (koristim samo 45° kolena) da kompenzujem da ne bude preveliki.

Uzeo sam drvenu kockicu a=2cm i zalepio je na jedan kraj libele koja je dugačka 1m pa sam tako dobio libelu sa konstantnim padom od 2% kada libela pokaže balončić tačno na sredini.
Reply
#73
Zvu, samo informativno. Na cevčici libele bi trebale biti 4 crtice, dve sa leve strane balona i dve sa desne.
Kada se balon dovede do druge crte po redu dalje od sredine, levo i li desno, Libela pokazuje nagib 2%
Reply
#74
Moja libela ima samo po jednu crticu sa obe strane mehurića.
Reply
#75
Ne idi sa nagibom ispod 2%. Bolje da bude malo veći nego manji. Ne bih ti preporučio manji nagib od 1,5%. Naravno, ovo se odnosi na fekalnu, a ne na kišnu kanalizaciju.
Pominjao si neku visinsku korekciju sa spojevima pod uglom od 45°. To ne smeš da izvodiš duž tih 20m, koliko ti je trasa dugačka, već samo na kraju - na samom ulazu u septičku jamu. A ako zbog konfiguracije terena moraš da izvedeš visinsku korekciju negde na pola trase, onda se to izvodi kaskadom isključivo sa uglom od 90°...
Reply
#76
Hvala na savetima Milane.

Hteo sam korekciju da izvršim odmah na izlasku iz kuće kako bi većina cevi bila dublje postavljena.

Inače, kada sam napisao da radim kolenima 45°, nisam precizirao da ih koristim tako da sa dva od 45 izvodim 90°. Dobio sam savet da ne koristim klasično koleno od 90° jer je mnogo oštro skretanje.
Reply
#77
oko toga 90° nasuprot 2x45° sam gledao slike na nekoj "engineering mistakes" stranici,ali nisam shvatio poentu ni razlog - nisu bili navedeni. povodom toga bilo bi mi drago da Millan objasni problematiku - zašto da i zašto ne,i kako se odnositi u kojoj situaciji.
savet oko šahtova na 3-4 metra je generalno koristan - pravili ga naknadno jer u toku gradnje nismo imali savete.
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#78
Ako nije kasno razmisli i o ovoj ivesticiji
https://www.dimtrade.rs/proizvod/nepovra...10-pestan/
Reply
#79
Zvu i HMAP,
probaću da odgovorim na ovo pitanje: Zašto koristiti koleno od 90°, a ne dva od 45°? Nisam siguran da sam u pravu, jer je to oblast građevinaca za hidrotehniku, takozvanih "hidraša", dok sam ja konstruktivac, tzv. "statičar" i to specijalista za betonske konstrukcije. Građevina je šira oblast od medicine, pa vam neurohirurg neće mnogo pomoći kod problema sa koronom. Ali da krenem sa mojim razlozima:
1) Ni u jednoj stručnoj knjizi koja se bavi kanalizacijama (fekalnim ili kišnim) ne pominje se drugi ugao trase osim horizontale (iako se tako zove, nije čista horizontala, ima pad od par stepeni) i vertikale.
2) Glavni razlog zašto majstori tvrde da je ugao od 45° bolji od ugla od 90° u kaskadama (one služe za rešavanje problema denivelacije) jeste da se tečenje materijala kroz kosu cev ubrzava, te da se tako vrši bolje spiranje cevi i smanjuje mogućnost zagušenja na prelazu iz horizontale. Ali ako ih pitate, zašto se onda horizontale ne prave pod uglovima većim od 2-3°, reći će vam: NIKAKO, jer onda može doći do separacije fekalnog materijala na čvrstu i tečnu komponentu, pa će tečni deo otići, a čvršći će ostati i zagušiti cev. A to se i stvarno dešava kod nagiba većih od proporučenih: vodeni deo se sjuri, a čvrsti ostane. A ako ih pitate zašto se taj problem javlja kod nagiba od, recimo, 5°, a ne javlja se kod tog, s njihove strane, preporučenog pada od 45°, neće znati da vam objasne. Nije ni čudo, jer je za objašnjenje tog problema potrebno poznavanje jednog fizičkog fenomena, koji se zove hidraulički skok. Ovaj efekat, pored hidraša, poznaju i mnogi mašinci, jer je to deo Mehanike fluida. Taj fenomen ja stvarno impresivan: voda teče i nizvodno se voda PENJE na viši nivo od uzvodnog, umesto da stalno opada kako smo se milionima puta uverili rođenim očima. To se dešava kad voda ima VELIKU brzinu i ogromnu kinetičku energiju (teče silovito), a onda u jednom trenutku ta energija padne ispod kritične i voda počinje da teče normalno (sporije, stacionarno) i pri tom se nivo vode digne na viši nivo. To možete da uradite i kod kuće u sudoperi. Pustite vodu da iz slavine teče ne direktno u slivnik, već sa strane na dno sudopere. Oko mesta gde mlaz pod velikim pritiskom udara u sudoperu, i gde ta voda počinje da radijalno u svim pravcima otiče, stvoriće se jedan krug vode sa vrlo malom dubinom (debljinom). A onda ćete van tog kruga primetiti da se formirao novi VIŠI nivo gde se voda kreće dosta sporije - primetićete jedan prsten na tom prelazu sa početne manje dubine na krajnju višu dubinu. Taj prsten je hidraulički skok, jer se stvarno radi o skoku vode. Da bi se taj fenomen desio, potrebna je velika početna brzina vode, a to je moguće stvoriti na prelivima brana ili konfiguracijom terena rečnog korita sa blažim nagibom, gde se tako stvaraju brzaci, koji u jednom trenutku putem hidrauličkog skoka prelaze u uobičajeni spori tok. Na linku https://www.youtube.com/shorts/J9Yk-li6bck možete videti kako to moćno izgleda nakon nekih brana.
A kakve to veze ima sa 2x45° vs 90°? Verovatno nikakve, ali moglo bi da ima u nekim slučajevima. Da bi došlo do goreopisanog fenomena, potrebna je veoma velika brzina vode, koju ćete teško ostvariti u vašoj dvorišnoj kanalizaciji - čak i u kišnoj gde su dopušteni veći nagibi. Ali na većim dužinama cevi sa nagibom većim od dopuštenog dolazi da konstantnog povećanja brzine (predstanje hidrauličkog skoka) i do garantovane separacije fekalnog materijala pri kraju trase, jer je tamo brzina najveća. Zato se ne dopuštaju veći nagibi od preporučenih, jer obe komponente moraju zajedno da putuju tokom cele trase sve do septičke jame ili uličnog kolektora. Denivelacija se obavlja u kaskadama, koje mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Njih postoji 10-ak vrsta, ali nama su interesantne prve dve. Jedna je klasična betonirana rupa gde je na dnu odvodna cev, a dovodna ulazi bočno u tu rupu na visini koju odrede uslovi denivelacije. Materijal upada u rupu iz dovodne, a onda otiče iz nje kroz odvodnu cev - obe su pod propisanim nagibom. Na tom betonskom objektu mora biti ostavljen šaht koji služi za reviziju i za eventualno čišćenje do kog uglavnom nema potrebe. Ovo rešenje ponekad ima problem sa mirisom, pa se onda preporučuje sledeće: u toj istoj betonskoj rupi ove dve cevi se povezuju vertikalom i dobijamo zatvoreni sistem, bez mirisa. Za svaki slučaj, na samom početku odvodne cevi se ostavi poklopac za mogućnost uvlačenja sajle za eventualno čišćenje. Ja često primenjujem sledeće rešenje, zato što je ekstremno jednostavno i jeftino. Izbegavam gradnju betonskog šahta. Napravim vertikalnu cev koja se na dnu završava sa klasičnim kolenom od 90° koje se nastavlja sa odvodnom cevi. Drugi kraj te vertikale ide do površine terena i tu je zatvoren poklopcem, koji može da se odvrne i po potrebi dno te vertikale može sajlama da se očisti. Veštiji mogu da i uvuku sajlu u neku od cevi, ali najčešće to nije potrebno, jer ovaj sistem podrazumeva da se sajla može uvući u odvodnu cev iz same septičke jame, jer su problemi najčešće upravo tu, na samom kraju odvodne cevi. Pogotovu ako vam inteligentni majstori postave ulaz u septičku jamu u istom visinskom nivou gde je izlaz iz septičke jame u tzv. upojni bunar. Ali da se vratimo ovom mom preporučenom sistemu. Ulazna cev u vertikalu se postavi na nivou u kom stigne do vertikale preko T spoja. Sad će majstor da skoči i da kaže, a kako da napravim T-spoj (ili koleno za odvodnu cev) sa uglom od 88° sa vertikalom, jer je to ugao koji vertikala pravi na spoju sa ovim cevima. Jednostavno. Sve se spaja po uglom od 90° i onda se sve "nakrivi" za 2°, uključujući i vertikalu, kojoj to krivljenje neće naškoditi. Naravno, sve se to na kraju zatrpa zemljom - sve osim poklopca na vertikali koji mora biti dostupan za eventualije.
Da li 2x45° stvarno čisti taj kosi deo cevi? Ne, prekratak je da bi se tu ostvarilo značajnije povećanje brzine materijala, koje bi eventualno trebalo da čisti taj deo cevi. A ako pitate majstora odakle potreba za čišćenjem tog dela cevi, nećete dobiti odgovor. Bar ne smislen. Jer do potrebe da se čisti taj deo cevi došlo bi usled nagomilavanja čvrstog materijala na tom delu te kose cevi, a to znači da taj ogroman nagib dovodi do taloženja čvrste komponente na njoj, a onda tim ogromnim nagibom hoćemo da speremo tu maločas nagomilanu prepreku. Dakle, prvo stvorimo problem, a onda ga rešavamo na način na koji smo ga i stvorili. Nadam se da sam uspeo da objasnim zašto nigde u ozbiljnim naučnim knjigama nema drugih nagiba osim 90° i 2°. OK, ja sam uveo i vertikalu od 88°, ali tu nema nikakve praktične razlike od čiste vertikale od 90°, jer je u gornjem delu (od poklopca do dolazne cevi) samo vazduh, a u donjem (između dolazne i odlazne, a to je u praksi najčešće 30-50cm) je fekalni materijal, koji slobodno pada.
Da li je ta praksa 2x45° štetna? Malopre sam pokazao da od nje nema koristi, ali da li je štetna? Pošto se radi o vrlo kratkim deonicama pod uglom od 45°, tu voda ne stiže da postigne neku značajnije veću brzinu koja bi mogla da izazove separaciju materijala, a ne može ni da izazove "bolje ispiranje", kao oni tvrde. Dovoljno je da ih pitate gde ste napravili grešku, pa postoji potreba za boljim ispiranjem i to baš samo na tim strmim deonicama i sve će vam biti jasno. IMHO, to majstorsko rešenje od 2x45° je više njihov pokušaj da pokažu da su dobri majstori i da prate sve svetske novotarije. A i nije neka novotarija, znam za tu praksu bar 35 godina. Opet IMHO, da li je ta praksa štetna: da, malo.  Nepotrebno komplikovanje i blago poskupljenje materijala i radova bez ikakvog praktičnog učinka.
A zašto sam vam pokazao hidraulički skok, kad on nema nikakve veze sa ovom praksom? Da bih vam pokazao da je opasno igranje sa ubrzavanjem (a tek sa usporavanjem) toka vode u kanalizaciji. Pustite vodu da teče stalno i polako. A ako treba, u kaskadi pustite je da slobodno padne, jer tu neće sigurno da se zalepi čvrsti materijal za zidove cevi. A ako već imate kanalizaciju urađenu sa 2x45°, ne brinite se. Na kratkim deonicama, nema značajnijih promena brzina, tako da ste u SOA. Nema razloga da ne budete zabrinuti  Wink
Reply
#80
(05-22-2024, 06:48 PM)Zvu Wrote: Hvala na savetima Milane.

Hteo sam korekciju da izvršim odmah na izlasku iz kuće kako bi većina cevi bila dublje postavljena.

Inače, kada sam napisao da radim kolenima 45°, nisam precizirao da ih koristim tako da sa dva od 45 izvodim 90°. Dobio sam savet da ne koristim klasično koleno od 90° jer je mnogo oštro skretanje.

To "oštro skretanje kod Albukerkija" od 90° je opasno samo ako se radi skretanje u horizontali. Koliko sam ja shvatio, ti imaš visinsku denivelaciju, tako da je to vertikalno skretanje, a kod njega je vertikala od 90° je najbolje moguće rešenje, jer se tu radi o slobodnom padu, gde nema mogućnosti separacije fekalnog materijala, te stvaranja prepreke. Iskreno, ne mogu da zamislim kako se čvrsti materijal lepi za zidove vertikalne cevi. U stvari, čime se hrani Tvoja porodica?
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 7 Guest(s)