Thread Rating:
  • 6 Vote(s) - 4.33 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Sve i svašta
Hvala, naručeno.
Reply
Zna li neko da li je ovo original? Ne znam da li uopšte i ima kopija?

https://novi.kupujemprodajem.com/alati-i...2012326448
Reply
Pozdrav. Samo da se javim da i ja nesto lemim a nadam se da ce uskoro nesto od toga i da proradi. Pristize jos delova, nadam se da ce se nesto konacno kompletirati posto uvek zafali neki delic 🙂🙂🙂


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Lepote jedne! Smile

Ako, i treba (više) da radiš, ta mlađi si!  Tongue Big Grin
"Lako je napraviti preterano jako, teško je napraviti Dovoljno jako!" [Image: smile.gif]
Reply
Interesatno, Microchip počeo da pravi atomske satove Smile

[Image: attachment.php?aid=39307]


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Vidim da je Microchip počeo da pravi i integrisane atomske satove!
Oni su izgleda vrlo ozbiljno ušli u tu priču, prvo sa MEMS oscilatorima a sada i ovo ...

[Image: attachment.php?aid=39308]


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Hmm, uporedio sam specifikaciju za gore spomenuti Microchip CSAC SA65 Chip-Scale Atomic Clock sa Morion MV89A OCXO.
Microchip model je iz 2021. godine, Morion model je iz 2012.

I koji oscilator je bolji? Smile

Morion OCXO tuče ovaj atomski sat odprilike 3-4 puta po frekventnoj stabilnosti naspram temperature, fazni šum je kod Moriona na 1Hz neverovatno 60dB niži/bolji, na 1kHz je niži za 22dB, ostalo pogledajte u prilogu.

Kakve su onde specifikacije za neki nov Morion iz 2023. godine? Big Grin


Attached Files
.pdf   00003478.pdf (Size: 1.012,08 KB / Downloads: 3)
.pdf   mv89.pdf (Size: 253,31 KB / Downloads: 4)
Reply
Ovi kinezi poludeli skroz:

https://it.aliexpress.com/item/100500243...pt=glo2ita
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply
(01-18-2023, 11:00 PM)mikikg Wrote: Interesatno, Microchip počeo da pravi atomske satove 
Microsemi kupio Symmetricom Corp. Kasnije, Microchip kupio Microsemi.
Rade i sisteme za sinhronizaciju u transportnom delu  telekomunikacione mreže. 


[Image: attachment.php?aid=39307]
Reko sam ti sve. a pomenuo te ne. ipak sada znaju svi. da si to ti
Reply
(01-23-2023, 05:51 PM)Gosha Wrote: Ovi kinezi poludeli skroz:

https://it.aliexpress.com/item/100500243...pt=glo2ita


ima i https://www.aliexpress.com/item/40008610...11bd7TRHgT
Zainteresovao sam se bio za ovo ali posle pogledah testove. Sahranili ga.
Nema kvalitetno a jevtino.
Reply
Ama za male pare a da je upotrebljivo koliko toliko imaš samo onaj moj USB osciloskop sa generatorom funkcija. Hantek 6254 BD. Ima i verzija bez generatora, zato samo BD.
Reply
Nisam znao gde da podelim ideju pa ću ovde pisati dok mi neko ne kaže - dobra ideja ili lupaš gluposti.... Probudio sam se sa istom.
Naime, vidim da svi pokušavaju da naprave neki MHz radne frekvencije na pojačalima D klase ali to nekako ne ide, niti drajveri niti mosfeti mogu da isprate to. Moje ne znanje elektronike mi baš ne dozvoljava da se izražavam propisno ali se nadam da ćete razumeti. Moj Apex D200 radi na 384kHz što znači da će bilo koju ulaznu frekvenciju podeliti na radnu i time ćemo dobiti različitu rezoluciju niske i visoke frekvencije - 20Hz će biti (u mom slučaju) 19200 izoraka a 20kHz će biti 19 i onda ćemo to sve proterati kroz filter da malo "ispravi" talas, i samim tim te više frekvencije i ne zvuče tako dobro.... Mada možda grešim ovde negde!
Šta ako se napravi da radna frekvencija bude promenjljiva u odnosu na ulaznu frekvenciju? Npr. 1000 uzoraka za bilo koju frekvenciju? Dali to znači i ako je moguće da bi izlazni filter bio manji ili čak ne bi ni trebao?
Hvala.
Devojka me vara sa rođenim mužem!
Reply
Jedino da razdvojis u više kanala, tj (aktivna) skretnica +odgovarajući pojačavači. Za sub je par stotina khz više nego dovoljno, msm korsite i IGBTve za velike stage mrcine. Za srednje/visoke onda moze da se optimizuje freq vs potrebna snaga.
Ne mogu da zamislim ništa drugačije smisleno..
Reply
(01-27-2023, 11:36 PM)yugaja Wrote: Jedino da razdvojis u više kanala, tj (aktivna) skretnica +odgovarajući pojačavači. Za sub je par stotina khz više nego dovoljno, msm korsite  i IGBTve za velike stage mrcine. Za srednje/visoke onda moze da se optimizuje freq vs potrebna snaga.
Ne mogu da zamislim ništa drugačije smisleno..

Znam na šta misliš, ali ne, time i dalje imamo "stalnu" radnu frekvenciju..., znači amp na ulazu meri frekvenciju i u zavisnosti koja je - menja radnu. Ili ti: Radna freq=ulazna freq x 1000 (ili koliko god). Znači dobiješ malo analogniju D klasu... Ne znam dali ću se dobro izraziti ali Variable Sample Rate D class.
Kao što rekoh nemam znanja dovoljno ali kako ja mislim da radi je da je teže otvoriti gejtove kad puno struje treba (za basove) nego kad su visoke frekvencije u pitanju gde ne treba toliko snage.... Možda sam u zabludi.
Ali to je neko moje razmišljanje
Devojka me vara sa rođenim mužem!
Reply
Ovo teoretski moze ako puštaš iz signal generatora 1 frekvenciju, medjutim muzika je sve ali nije 1 frekvencija vec zbir raznih instrumenata/frekvencija tako da u svakom momentu imas mix svega i svacega u audio signalu.
Linux is like a wigwam NO Windows NO Gates and an Apache inside
Reply
Znam na šta misliš to me je i kočilo nekih pola sata da uopšte i napravim prvi post 😉
Devojka me vara sa rođenim mužem!
Reply
Vlado, dilema koju si opisao važi za sve procese pretvaranja analognog signala u digitalni i obratno.

Nyquist-ova teorema kaže da je za potpunu rekonstrukciju digitalnog signala u analogni neophodno da frekvencija diskretizacije Fs bude nešto više od dva puta veća od najviše frekvencije signala Fmax, dakle Fs > 2 x Fmax. Ako bi bi taj faktor bio tačno dva, onda može da se desi da validan signal na Fmax ima dva uzorka na nuli i tada nema rekonstrukcije.
Prethodno važi ako je signal oštro ograničen na kraju opsega.

Rekonstrukcija se obavlja u izl. filteru D/A konvertora (klasa D je takođe D/A konvertor), koji u slučaju jednopolnog filtera ima strminu od 20dB po dekadi. Prema tome, ako taj filter ima koleno (-3dB) na 20kHz, tvoja prekidačka frekvencija će u odnosu na 20kHz biti oslabljena za nešto više od 40dB.
Zašto sada pričam o prekidačkoj frekvenciji? Pa zato što između uzastopnih digitalnih uzoraka imamo strme prelaze i ravnine (zero-order hold) pa se prekidačka frekvenicja i njeni harmonici takođe pojavljuju u spektru i moraju da budu eliminisani.

Uporedi sada tvoju klasu D sa CD standardom koji za max. frekvenciju muzike od 20kHz ima Fs = 44,1kHz i zato predstavlja veliki izazov za dizajn rekonstrukcionog filtera.

Međutim, razlika između običnih i vrhunskih pojačavača klase D ne leži u prekidačkoj fekvenciji već u kvalitetu LC filtera i realizaciji povratne sprege.
Reply
(01-28-2023, 10:04 AM)Braca Wrote: ... Međutim, razlika između običnih i vrhunskih pojačavača klase D ne leži u prekidačkoj fekvenciji već u kvalitetu LC filtera i realizaciji povratne sprege.

E vidiš Braco ja to ništa nisam znao do sad! Hvala na odgovoru!
Devojka me vara sa rođenim mužem!
Reply
Dali je neko od korisnika Sprint-a probao ovo? 
https://github.com/cdhigh/sprintFontRelease
Devojka me vara sa rođenim mužem!
Reply
[Image: 2ad5bafa69216d9c9ff56461dd81dc9c.jpg]
Svi verovatno znaju ali neka  ima i objavljeno. Ne može da škodi. A ako ne škodi onda je korisno.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 21 Guest(s)