Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Testiranje diode , tranzistora i odredjivanje tipa i uparivanje tranzistora.
#1
Mali brum u pojačalu, pretpostavljam da je neka zbrka sa masama, medjutim ne pretpostavljam, sve ću ponovo prelemiti a prije toga utvrditi ispravnost ugradjenih komponenti.

Za onog ko je tek početnik evo linka koji fino pojašnjava testiranje dioda.



Moje pitanje je da li je moguće ovo isto istestirati dok je dioda u kolu ili se mora razlemiti pa onda testirati ?

Drugo pitanje je testiranje regulatora napona LM317T i MOSFET-a IRF510.

Za one kojima možda zatreba evo dobar link u kome je pojašnjeno kako ih testirati u multimeru.



MOje pitanje je kako odrediti da li je tranzistor PNP ili NPN tip. (na videu lik ide nasumice i ubada, pretpostavljam da ne mora tako )
Ubih se čitajući datasheet ali ne mogu da odredim nikako.

Drugo pitanje je kada mjerim tranzistore kako da znam koje su vrijednosti koje dobijem OK.
Šta se gleda, odnosno šta treba da dobijem kod LM317T a šta kod IRF510?

Treće poslednje pitanje je uparivanje tranzistora.
Čitao sam da je to bitno (konkretno irf610 ili irf510) medjutim ne znam šta raditi, kako ih upariti.


Unapred se zahvaljujem.

Našao link za PNP vs NPN odredjivanje .



Sad je jasno u kojem djelu testra testirati tranzistor medjutim ostaje pitanje koje su vrijednosti za gore dva navedena koja su OK?

Da li je dovoljno samo da su čitanja na obe krajnje nožice identična ?
Reply
#2
1. Ajde razmisli.
2. Opet kao kod 1. (LM317T i IRF510 NISU bipolarni tranzistori i ne testiraju se na isti način)
3. Za uparivanje tranzistora ti treba uparivač. Pronađi negde na ovom forumu temu. HMAP ga je napravio. (IRF610 i IRF510 nisu bipolarni tranzistori!)

Ako te mrzi da otvoriš knjigu imaš Google i Wiki pa pokušaj da saznaš nešto osnovno o poluprovodnicima.
Ljudi su te već opominjali da bi trebao da naučiš osnove. Vidim da se nisi potrudio...


LM317T je IC regulator napona
IRF510 i IRF610 su MOSFET-i.

Koja je razlika između njih i bipolarnih tranzistora ti neću reći. Moraćeš sam da saznaš.
Tada ćeš i sam saznati odgovore na pitanja koja si postavio.

P.S.
Nemoj pogrešno da me shvatiš, ali drugačije nećeš uspeti ništa da uradiš sem da sklapaš pločice...
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#3
A cini mi se da ti je vec neko rekao da promenis nick, bez uvrede naravno.
Reply
#4
(05-26-2014, 01:23 PM)TDA Wrote: LM317T je IC regulator napona
IRF510 i IRF610 su MOSFET-i.


Ovo mi je dovoljno za pretragu.
Hvala.
Reply
#5
rekoh ti već, kupi i pročitaj "malu školu elektronike " i/ili udžbenik elektronike za drugi razred srednje etš, tu su ti baš fino objašnjeni poluprovodnici po vrsti i primesama, šta je p-tip a šta n-tip poluprovodnika. zatim šta je pn spoj,kako se sve obrazuju i polarišu pn spojevi i šta se zapravo tim kombinacijama dobija. i sam bi trebao pročitati sve to,jesam nešto popamtio ali sam poprilično i zaboravio.
.
niko te neće moći nu imati vremena voditi kroz sve to.
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#6
Ok, ja sam čitao datasheet i nisam našao to da li je su pnp ili npn .
Ima dosta toga na youtube, najbitnije je ono što sam gore citirao.
Znam o čemu je riječ, to je dovoljno, naći ću šta i kako.

Inače čitao sam tu malu školu,ima nešto kao radio priručnik, puno je bolje, samo nemam ja to u malom prstu morao bih ponovo čitati i to studioznije a pokušavam da nadjem relativno brzo rješenje, mada ovo što je manifestacija problema, brum, prije je do masa.

Rješiću i to, ima na Borinom sajtu dosta o napajanjima, naročito o onoj zvijezdi u kojoj se spajaju mase ( i ti si radio nešto slično na ES forumu, čitao sam sinoć)
Medjutim to nije tema pa neću ni nastavljati ovdje.
Reply
#7
Postavi slike pojacala da vidimo kako si povezao zice Smile
Reply
#8
(05-26-2014, 04:14 PM)kefalo81 Wrote: Inače čitao sam tu malu školu,ima nešto kao radio priručnik, puno je bolje, samo nemam ja to u malom prstu morao bih ponovo čitati i to studioznije
Kada "Skolu male elektronike", budeš pročitao jedno 10 puta, tek ćeš imati znanje na vrhu malog prsta.
A kada budeš naučio, šta je regulator napona, stabilizator napona, NPN i PNP tranzistor, imaćeš znanja, malčice više od vrha malog prsta.
Mali izgubljeni vanzemaljac, 3.000.000.000.000.000 svetlosnih godina udaljen od svog doma
Reply
#9
niko iole samokritičan ne može reći za sebe da elektroniku ima u malom prstu : oni koji mnogo toga znaju - spoznali su i koliko ne znaju,a oni koji malo toga znaju...pa,već malo znaju.

knjigu u ruke,naučiti osnovne pojmove (ovo što saggit reče) pa onda možemo donekle razgovarati. ni ja ne znam vragznašta,često i griješim - ali makar te osnovne stvari donekle poznajem...
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#10
(05-26-2014, 04:14 PM)kefalo81 Wrote: Ok, ja sam čitao datasheet i nisam našao to da li je su pnp ili npn .

MOSFET-i i nemogu biti PNP ili NPN.
Ti nisi čitao "Malu školu elektronike", već samo prelistao.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#11
Ako sa "Male škole elektronike" pređe na "Veliku školu elektronike", možda će MOSFET i da postane NPN ili PNP tranzistor Big Grin
Mali izgubljeni vanzemaljac, 3.000.000.000.000.000 svetlosnih godina udaljen od svog doma
Reply
#12
Ma nije mi namera da ga sad pljujem. Nisam ni ja neki stručnjak.
Osnovni tipovi komponenti i osnovni zakoni se moraju znati. Od čega su sastevljene komponente i kako rade. Bez toga nema dalje.
To je isto kao da pokušavaš da naučiš da voziš auto a nemaš pojma čemu služe osnovne komande.
Nije bitno da li ćeš da voziš samo do ćoška ili par stotina km. Komande su iste i isto se upotrebljavaju.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#13
Brum koji dobijaš nije od neispravnih komponenata već od napajanja.
Imaš problema sa hibridnim pojačalom za slušalice. Zar ne?
http://diyaudioprojects.com/Solid/12AU7-...7-Headamp/
Ono je prvenstveno predviđeno za baterijsko napajanje.
Probaj da ga povežeš preko automobilskog akumulatora i brum će nestati.

Potrebno ti je nešto malo bolje od kineskog ispravljača za ovo pojačalo.
Takvo napajanje se može napraviti sa LM7812 ili LM317 i par kondenzatora i otpornika.

Dalje ti ništa neću reći dok mi ne pokažeš da si nešto naučio.

Pozdrav.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#14
(03-14-2016, 02:44 PM)Dragan83 Wrote: Jel imao neko prilike da koristi tranzistore od Vishay firme i kakvi su , mene konkretno interesuju IRFP460A I IRFP450A

Danas sam stigao da istestiram sve fetove koje sam uzeo u gore pomenutoj radnji svi su ok, uzeo sam 12kom IRFP460A i 8kom IRFP450 i mogu vam reci da su po pojacanju dosta pribliznih karakteristika sto se tice od 12 testiranih irfp460 neodudaraju jedan od drugog mnogo sobzirom da sam ranije uzimao neke irfp250n od IR-a to je svaki vodio svoju politiku ali su sto se tice testa izdrzljivosti bili takodje dobri..
Reply
#15
(03-22-2016, 10:53 AM)Dragan83 Wrote:
(03-14-2016, 02:44 PM)Dragan83 Wrote: Jel imao neko prilike da koristi tranzistore od Vishay firme i kakvi su , mene konkretno interesuju IRFP460A I IRFP450A

Danas sam stigao da istestiram sve fetove koje sam uzeo u gore pomenutoj radnji svi su ok, uzeo sam 12kom IRFP460A i 8kom IRFP450 i mogu vam reci da su po pojacanju dosta pribliznih karakteristika sto se tice od 12 testiranih irfp460 neodudaraju jedan od drugog mnogo sobzirom da sam ranije uzimao neke irfp250n od IR-a to je svaki vodio svoju politiku ali su sto se tice testa izdrzljivosti bili takodje dobri..

Jedna mala primedbica zbog koje mi nećeš zameriti jer će biti korisna kako tebi tako i nekom drugom:

Kod: elektronskih cevi, mosfeta i Jfet, i svih drugih aktivnih komponenti koje, u zavisnosti od upravljačkog napona, menjaju izlaznu struju ili otpornost, ne može se govoriti o pojačanju, već o strmini ili transkonduktansi.

O pojačanju se može govoriti samo kod komponenti kod kojih istoimena upravljačka veličina utiče na istoimenu veličinu na izlazu. Primer su bipolarni tranzistori gde struja baze vrši promenu struje kolektora.

Naponsko pojačanje mogu imati komponente kod kojih se promenom napona na ulazu menja napon na izlazu, bez prisustva dodatnih spoljnih komponenti, poput na primer: transformatora, piezo transformatora i sličnih...

Kod cevi, jfet, mosfet ili slično, može se govoriti o na primer naponskom pojačanju tek kada je ceo sklop pojačavača sa tim elementom u pitanju, i to o pojačanju sklopa samo, a i dalje ne o pojačanju same komponente.
Naime, sa datom strminom koju ima neka od pomenutih komponenti, naponsko pojačanje sklopa će u potpunosti zavisiti od dve veličine: strmine komponente i otpornosti u drainu na primer. Ako bi na primer otpornost opterećenja u drainu bila =0, naponsko pojačanje bi bilo nula bez obzira na strminu komponente.

Inače, kod komponenti ili sklopova, možemo razlikovati tri vrste pojačanja: naponsko, strujno i pojačanje snage.

Eto i malo razjašnjenja toga i nadam se da će koristiti.  Boldovan tekst nije vikanje već isticanje ključnuh termina.



Pozdrav
Reply
#16
(03-22-2016, 02:45 PM)Macola Wrote:
(03-22-2016, 10:53 AM)Dragan83 Wrote:
(03-14-2016, 02:44 PM)Dragan83 Wrote: Jel imao neko prilike da koristi tranzistore od Vishay firme i kakvi su , mene konkretno interesuju IRFP460A I IRFP450A

Danas sam stigao da istestiram sve fetove koje sam uzeo u gore pomenutoj radnji svi su ok, uzeo sam 12kom IRFP460A i 8kom IRFP450 i mogu vam reci da su po pojacanju dosta pribliznih karakteristika sto se tice od 12 testiranih irfp460 neodudaraju jedan od drugog mnogo sobzirom da sam ranije uzimao neke irfp250n od IR-a to je svaki vodio svoju politiku ali su sto se tice testa izdrzljivosti bili takodje dobri..

Jedna mala primedbica zbog koje mi nećeš zameriti jer će biti korisna kako tebi tako i nekom drugom:

Kod: elektronskih cevi, mosfeta i Jfet, i svih drugih aktivnih komponenti koje, u zavisnosti od upravljačkog napona, menjaju izlaznu struju ili otpornost, ne može se govoriti o pojačanju, već o strmini ili transkonduktansi.

O pojačanju se može govoriti samo kod komponenti kod kojih istoimena upravljačka veličina utiče na istoimenu veličinu na izlazu. Primer su bipolarni tranzistori gde struja baze vrši promenu struje kolektora.

Naponsko pojačanje mogu imati komponente kod kojih se promenom napona na ulazu menja napon na izlazu, bez prisustva dodatnih spoljnih komponenti, poput na primer: transformatora, piezo transformatora i sličnih...

Kod cevi, jfet, mosfet ili slično, može se govoriti o na primer naponskom pojačanju tek kada je ceo sklop pojačavača sa tim elementom u pitanju, i to o pojačanju sklopa samo, a i dalje ne o pojačanju same komponente.
Naime, sa datom strminom koju ima neka od pomenutih komponenti, naponsko pojačanje sklopa će u potpunosti zavisiti od dve veličine: strmine komponente i otpornosti u drainu na primer. Ako bi na primer otpornost opterećenja u drainu bila =0, naponsko pojačanje bi bilo nula bez obzira na strminu komponente.

Inače, kod komponenti ili sklopova, možemo razlikovati tri vrste pojačanja: naponsko, strujno i pojačanje snage.

Eto i malo razjašnjenja toga i nadam se da će koristiti.  Boldovan tekst nije vikanje već isticanje ključnuh termina.



Pozdrav

Daleko od toga da zameram mogu samo da se zahvalim na pojasnjenju, a i ja sam se malo losije izrazio u vezi tog ''pojacanja'' ja sam ih testirao na takozvano uparivanje po ovoj semi dole sa slike a mozda opet gresim''


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
#17
Ok je taj sklopić. Njim se uz malo veštine mogu uparivati i BJT i Mosfet.

Naravno BJT oko strujnog pojačanja, mosfeti oko strmine.
Kod mosfeta postoji i još jedna interesantna stavka osim strmine, a to je Ug_treshold, i njega ne treba zanemariti pri uparivanju.

Pozdrav
Reply
#18
Imaš nekoliko načina da uparuješ mosfete. Jedan je recimo opće poznat kojeg ljudi koriste za uparivanje mosfeta za alephe i nije ga teško zgooglati. Ako me sjećanje ne vara, trebaš imati ili ispravljač sa strujnim limitom ili neki otpornik koji će limitirati struju kroz mosfet,spojiš kratko gate i drain te spojiš na drain i source napon od nekih 15V i mjeriš koliki mu je Vgs

Malo kompliciraniji način je sljedeći a nedavno ga je Ilimzn predstavio na hrvatskom diy-audio forumu,evo i citata:


Quote:Sto se tice uparivanja, dovoljno je to odraditi na struji mirovanja i naponu barem 10-ak volti. Iznad tog napona struja vise ne ovisi o naponu Vds na bitan nacin. Potreban je ispravljac cca 20V s strujnim limitom (100-150mA), i dva otpora, recimo cca 4.7k i 15k. Sklop je tzv. Vgs multiplikator - otpor 15k se spaja izmedju D i G, otpor 4.7k se spaja izmedju G i S. Ispravljac (=strujni izvor) se spaja izmedju D i S. Polaritet naravno ovisi o tome koji MOSFET se testira, N kanalni (+ na D) ili P kanalni (- na D). Struja se podesi na struju mirovanja odredjenu za pojacalo (po MOSFET-u, ne ukupno!). Nije lose imati i nekakvu tipku s kojom se kratkotrajno dovodi struja na MOSFET i konektor na kojem su spojeni otpori a pase na pinove MOSFET-a. Mjeri se bilo Vgs ili Vds (preporucam Vds). Sklop s otporima rezultira naponom izmedju D-S otprilike (1+(15/4.7))Vgs = 4.2 x Vgs. Trik je da se mjeri VRLO kratko - toliko koliko treba da se ocita napon. Naime, mjerenje zagrijava MOSFET i naravno mijenja rezultat. Tipicno je za mjerenje potrebno svega sekunda. Ako mjerenje treba ponoviti, mjereni se MOSFET stavi na 'kraj reda' i mjeri kad se svi drugi izmjere, da se ohladi.
Reply
#19
Ok , necemo dalje o tome na ovoj teme sva ostala pitanja cu postaviti u temi http://forum.yu3ma.net/showthread.php?tid=477 , hvala vam..
Reply
#20
Onda može moderator slobodno prebaciti tih nekoliko postova u drugu temu.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)