Evo, rado ću ti ukratko opisati osnovne funkcije osciloskopa.
Za početak ćeš najverovatnije posmatrati veličine napona u vremenskom domenu (mnogo kasnije ćeš X Y mod, ako ti bude trebalo).
Osciloskop ima podelu na ekranu, u vidu horizontalnih i vertikalnih linija koje grade mrežu kvadratića (tipično 1 x 1cm kod velikog broja profi mašina, ali ne mora biti baš 1 x 1cm).
Horizontalana osa ti je skalirana po vremenu, jer "mlaz" prelazi konstantnom brzinom, sa leva na desno, čitavu širinu ekrana, i kad stigne do kraja, ugasi se i naglo vrati na početak, pa opet. To ponavljanje daje utisak da se "mlaz" neprestano kreće u desno i kontinualno meri vreme.
Time Base komanda ti je dugme kojim biraš brzinu kretanja mlaza i obično je izražena u t/div. Mera mogu biti sekunde po podeli, mili, mikro, nano sekunde i td. yavisno od mogućnosti naprave.
Kada bazom izabereš npr. 10uS/div. to znači da je se neki događaj na ekranu zbivao tom brzinom da jedna podela horizontalno traje tačno 10uS.
Vertikalna podela je podela po naponu i izražava se u V/div. Tu vidiš amplitudu napona koji meriš, i verujem da si sve ovo već sam zaključio.
U suštini je osciloskom merni uređaj koji je pretežno namenjen merenju ponavljajućih događaja sa sličnim karakterom pojedinačnih.
Veliki broj električnih događaja su ritmično ponovljive stvari (neka vrsta oscilacija) te je osciloskop našao mesto u merenju istih.
Da bi slika bila stabilana na ekranu, bez treperenja ili slično, funkcijom "Triger" izabereš nekoliko parametara koji će usloviti trenutak početka "mlaza". Na primer, ako imaš neku sinusoidu i poziciju trigera namestiš na vrednost nultog napona sinusoide, kod tvog Rigol će se prolaz kroz nulu od te sinusoide "zakucati" na centar ekrana po horizontali.
DSO modernijeg tipa, kao i tvoj Rigol, imaju neke opcije koje starije analogne mašine nisu imale (tamo si daleko više morao da znaš šta tačno radiš).
To su opcije tipa automatskog dovođenja pozicija na neku centrlnu "default", jednostavnim pritiskom na dugme namenjeno za tu funkciju.
Na primer, dugme za vertikalnu poziciju "mlaza", jednostavno stisneš i "mlaz" se automatski postavi na centar ekrana. To važi i za triger i horizontalnu pooziciju i td.
Druga odlična mogućnost a upravo veoma zgodna za učenje na samom početku baratanja tom napravom je funkcija "Auto" (treći taster u gornjem desnom uglu).
Kad to klikneš, osciloskop će namestiti sve komande na najbolje što može za taj signal koji je prikačen na neki od kanala i sa kog je uzet triger.
Posle pipaš dugmiće menija na primer kanala, trigera, baze i vidiš veličine koje je on automatski namestio, ujedno pročitaš gomilu podataka okolo po ivicama ekrana. Tako ubrzo stekneš orijentaciju šta ti kad treba.
Najbolje se uči igranjem sa tom mašinom i merenjem raznih stvari.
Ono što je kao početniku VRLO VAŽNO da znaš je:
- sve mase od sve 4 sonde su interno povezane međusobno i istovremeno sa uzemljenjem skopa.
- te mase ne smeju biti na različitom potencijalu ni međusobno ni ka zemlji.
- pogrešno kačenje mase sonde na neki napon prema drugoj masi druge sonde ili ka uzemljenju, najčešči je uzročnik "smrti" skopa kod početnika, a desi se ponekad i profesionalcima da im taj kablić nehotično padne tamo gde mu nije mesto, sa istim posledicama.
- za početak obavezno meri neke manje napone,ni u kom slučaju direktno povezane sa mrežom, tj. tek posle nekog niskonaponskog ispravljača.
- sa digitalijom će ti biti bezbedno i lako jer je masa na jednom mestu i naponi su mali i bezopasni po skop.
Eto malo pomoći, a ti pitaj pa ćemo kako ko pomagati.
Za početak ćeš najverovatnije posmatrati veličine napona u vremenskom domenu (mnogo kasnije ćeš X Y mod, ako ti bude trebalo).
Osciloskop ima podelu na ekranu, u vidu horizontalnih i vertikalnih linija koje grade mrežu kvadratića (tipično 1 x 1cm kod velikog broja profi mašina, ali ne mora biti baš 1 x 1cm).
Horizontalana osa ti je skalirana po vremenu, jer "mlaz" prelazi konstantnom brzinom, sa leva na desno, čitavu širinu ekrana, i kad stigne do kraja, ugasi se i naglo vrati na početak, pa opet. To ponavljanje daje utisak da se "mlaz" neprestano kreće u desno i kontinualno meri vreme.
Time Base komanda ti je dugme kojim biraš brzinu kretanja mlaza i obično je izražena u t/div. Mera mogu biti sekunde po podeli, mili, mikro, nano sekunde i td. yavisno od mogućnosti naprave.
Kada bazom izabereš npr. 10uS/div. to znači da je se neki događaj na ekranu zbivao tom brzinom da jedna podela horizontalno traje tačno 10uS.
Vertikalna podela je podela po naponu i izražava se u V/div. Tu vidiš amplitudu napona koji meriš, i verujem da si sve ovo već sam zaključio.
U suštini je osciloskom merni uređaj koji je pretežno namenjen merenju ponavljajućih događaja sa sličnim karakterom pojedinačnih.
Veliki broj električnih događaja su ritmično ponovljive stvari (neka vrsta oscilacija) te je osciloskop našao mesto u merenju istih.
Da bi slika bila stabilana na ekranu, bez treperenja ili slično, funkcijom "Triger" izabereš nekoliko parametara koji će usloviti trenutak početka "mlaza". Na primer, ako imaš neku sinusoidu i poziciju trigera namestiš na vrednost nultog napona sinusoide, kod tvog Rigol će se prolaz kroz nulu od te sinusoide "zakucati" na centar ekrana po horizontali.
DSO modernijeg tipa, kao i tvoj Rigol, imaju neke opcije koje starije analogne mašine nisu imale (tamo si daleko više morao da znaš šta tačno radiš).
To su opcije tipa automatskog dovođenja pozicija na neku centrlnu "default", jednostavnim pritiskom na dugme namenjeno za tu funkciju.
Na primer, dugme za vertikalnu poziciju "mlaza", jednostavno stisneš i "mlaz" se automatski postavi na centar ekrana. To važi i za triger i horizontalnu pooziciju i td.
Druga odlična mogućnost a upravo veoma zgodna za učenje na samom početku baratanja tom napravom je funkcija "Auto" (treći taster u gornjem desnom uglu).
Kad to klikneš, osciloskop će namestiti sve komande na najbolje što može za taj signal koji je prikačen na neki od kanala i sa kog je uzet triger.
Posle pipaš dugmiće menija na primer kanala, trigera, baze i vidiš veličine koje je on automatski namestio, ujedno pročitaš gomilu podataka okolo po ivicama ekrana. Tako ubrzo stekneš orijentaciju šta ti kad treba.
Najbolje se uči igranjem sa tom mašinom i merenjem raznih stvari.
Ono što je kao početniku VRLO VAŽNO da znaš je:
- sve mase od sve 4 sonde su interno povezane međusobno i istovremeno sa uzemljenjem skopa.
- te mase ne smeju biti na različitom potencijalu ni međusobno ni ka zemlji.
- pogrešno kačenje mase sonde na neki napon prema drugoj masi druge sonde ili ka uzemljenju, najčešči je uzročnik "smrti" skopa kod početnika, a desi se ponekad i profesionalcima da im taj kablić nehotično padne tamo gde mu nije mesto, sa istim posledicama.
- za početak obavezno meri neke manje napone,ni u kom slučaju direktno povezane sa mrežom, tj. tek posle nekog niskonaponskog ispravljača.
- sa digitalijom će ti biti bezbedno i lako jer je masa na jednom mestu i naponi su mali i bezopasni po skop.
Eto malo pomoći, a ti pitaj pa ćemo kako ko pomagati.