Ma kakvi,
Sve si to odlično opisao Nebojša, samo se bojim da Milan još ne namerava da skoči u DSP vode i floating point matematiku.
Ono, kakav god filter ili osrednjavanje koristili ne možemo izbeći čekanje na konačni rezultat toga.
0.9-0.1 metoda ili cirkuralna (moving average) su zgodne za prikazivanje jer im ponašanje nalikuje instrumentu sa kazaljkom i sasvim se slažem da prirodnije izgledaju korisniku.
Kod merenja DC pojava, poput DC napona i DC struje, metoda klasičnog osrednjavanja, 0.9-0.1 metoda i cirkularna, neće se razlikovati po tačnosti.
Nema potrebe za velikim brzinama rezultata jer se malo toga menja u vremenu na lab. ispravljaču kog Milan želi da "prosvetli" sa digitalnim prikazivanjem.
Ono što prija većini korisnika je prikazivanje na LCD displeju sa ne većim brzinama od 2-5 puta u sekundi.
Ima se vremena za bilo koju od te tri metode osrednjavanja sa najobičnijim PIC16F. Brzine uzorkovanja njihovih ADC zadovoljavaju za mnogo dugačku "kobasicu" osrednjavanja a da se ostvari 5 prikaza u sekundi.
Dugačko je vreme od 200mS, pogotovo kad PIC ne radi ništa drugo osim merenja na dva kanala i slanja na displej.
Od tog vremena displej će okupirati možda po 5mS za svaki prikaz a ostatak se ima za merenje i osrednjavanje.
U svakom slučaju se ne mora za tako niske zahteve koristiti floating point matematika jer to je previše za "piconje" 16F i 18F sa 8 bit matematikom.
Međutim, sabiranje, potom deljenje i skaliranje rezultata će običnom 32 bit celobrojnom matematikom oduzeti svega nekoliko mikrosekundi vremena po svakom ciklusu od 5 prikaza u sekundi čak i na 8 bit piconji koji koristi 32 bit long varijable (koje su sa aspekta 8 bitnog mučenika blagi užas od dužine).
Sve tri nabrojane metode se mogu odraditi sa 16F ili 18F bez neke frke sa vremenom i osrednjavanjem od možda čak i 1000 puta po prikazu sa celobrojnom matematikom.
Jeste da se duži kod piše i manje elegantno izgleda nego u floating point, ali konačna količina asm i na kraju hex je ozbiljno manja jer male 8 bit piconje nemaju ništa više od hardverskog množenja 8 x 8 kao najviše dostignuće i jednom instrukcijskom ciklusu. (lako je DSP mašinčinama kad imaju lom hardvera za matematiku :-)
Neće to biti problem kada pic radi samo merenje i prikaz. Ima se viška vremena.
Pozz
Sve si to odlično opisao Nebojša, samo se bojim da Milan još ne namerava da skoči u DSP vode i floating point matematiku.
Ono, kakav god filter ili osrednjavanje koristili ne možemo izbeći čekanje na konačni rezultat toga.
0.9-0.1 metoda ili cirkuralna (moving average) su zgodne za prikazivanje jer im ponašanje nalikuje instrumentu sa kazaljkom i sasvim se slažem da prirodnije izgledaju korisniku.
Kod merenja DC pojava, poput DC napona i DC struje, metoda klasičnog osrednjavanja, 0.9-0.1 metoda i cirkularna, neće se razlikovati po tačnosti.
Nema potrebe za velikim brzinama rezultata jer se malo toga menja u vremenu na lab. ispravljaču kog Milan želi da "prosvetli" sa digitalnim prikazivanjem.
Ono što prija većini korisnika je prikazivanje na LCD displeju sa ne većim brzinama od 2-5 puta u sekundi.
Ima se vremena za bilo koju od te tri metode osrednjavanja sa najobičnijim PIC16F. Brzine uzorkovanja njihovih ADC zadovoljavaju za mnogo dugačku "kobasicu" osrednjavanja a da se ostvari 5 prikaza u sekundi.
Dugačko je vreme od 200mS, pogotovo kad PIC ne radi ništa drugo osim merenja na dva kanala i slanja na displej.
Od tog vremena displej će okupirati možda po 5mS za svaki prikaz a ostatak se ima za merenje i osrednjavanje.
U svakom slučaju se ne mora za tako niske zahteve koristiti floating point matematika jer to je previše za "piconje" 16F i 18F sa 8 bit matematikom.
Međutim, sabiranje, potom deljenje i skaliranje rezultata će običnom 32 bit celobrojnom matematikom oduzeti svega nekoliko mikrosekundi vremena po svakom ciklusu od 5 prikaza u sekundi čak i na 8 bit piconji koji koristi 32 bit long varijable (koje su sa aspekta 8 bitnog mučenika blagi užas od dužine).
Sve tri nabrojane metode se mogu odraditi sa 16F ili 18F bez neke frke sa vremenom i osrednjavanjem od možda čak i 1000 puta po prikazu sa celobrojnom matematikom.
Jeste da se duži kod piše i manje elegantno izgleda nego u floating point, ali konačna količina asm i na kraju hex je ozbiljno manja jer male 8 bit piconje nemaju ništa više od hardverskog množenja 8 x 8 kao najviše dostignuće i jednom instrukcijskom ciklusu. (lako je DSP mašinčinama kad imaju lom hardvera za matematiku :-)
Neće to biti problem kada pic radi samo merenje i prikaz. Ima se viška vremena.
Pozz