01-08-2014, 12:12 AM
<p><strong>PAŽNJA: </strong>važno je navesti da je korištenje RMS struje pogodno za računanje ulazne snage,ali i da nije potpuno ispravno. može se dokazati da je srednja vrijednost tačnija,a za sinusni talas (izabrani talas za sva mjerenja snage) to je 0,636 (prije nego 0,707) pik-a (vrha) ulazne struje. ta razlika i nije tako velika naročito pošto pojačalo nikada ne bi smjelo da radi na maksimalnoj izlaznoj snazi (zbog izrazito uvećane šanse za pojavom clipping-a). u interesu je tačnosti i istinitosti da vam to navedem...</p>
<p> </p>
<p>prosječna struja iz gornjeg primjera bila bi 2,5 (pik-vrh) x 0,636=1,59A pa je maksimalno iskorištenje</p>
<p> </p>
<p>Eff = Pout / Pin * 100 = 25 / 31.8 * 100 = 78.6%</p>
<p> </p>
<p>ovde se još uvijek podrazumijeva idealan slučaj bez gubitaka (što realno nikad nije slučaj) i upotrebljivo je samo za slučaj pod punim opterećenjem. u realnosti efikasnost će biti oko 70% za gotovo sva pojačala u ab-klasi pod punim opterećenjem.</p>
<p> </p>
<p>sve gode navedene računice uzete su pod pretpostavkom punog opterećenja,i klasa b će zadržati efikasnost i na nižim snagama sve dok je održan odnos ulaznih i izlaznih snaga - makar u određenim granicama 8vidi sliku dole). odnos ulazne i izlazne snage zapravo je poprilično kompleksan. kako se smanjuje snaga na izlazu tako se smanjuje i stepen iskorištenja,i zagrijavanje izlaznog stepena se povećava dok ne dostigne kritičnu tačku poslije koje opada zajedno sa opadanjem izlazne snage. tabela sa slike ispod pokazuje uzajamnu povezanost koja se mora uzeti u obzir pri dizajniranju pojačala da se ne bi prešli maksimalni radni parametri izlaznog stepena (SOA). tabela je osnovana na idealnom slučaju dok u realnosti te granice treba uzeti uz dodatnih 5-10% smanjenja efikasnosti. u cilju uračunavanja svih gubitaka uzeo sam u obzir ulaznu RMS struju - iako nije striktno tačna metoda,ovo je mnogo bliže realnim (u odnosu na teoretske) gubitke koji se pojavljuju u određenim dizajnima:</p>
<p> </p>
<p>[attachment=6437:eff fig 2.JPG]</p>
<p>tabla1: odnos ukupne snage,izlazne snage i snage disipacije(grijanja izlaznog stepena)</p>
<p> </p>
<p>na pola snage (12,5W u ovom slučaju) snaga disipacije je maksimalna i jednaka je izlaznoj snazi,pa je iskorištenje (samo) 50% . vidi se takođe i da stepen iskorištenja opadanjem izlazne snage još više opada kao i snaga disipacije pa opasnost od pregrijavanja postaje sve manja i hlađenje više ne predstavlja problem. ipak,pošto ovde imamo posla sa muzičkim signalom,moramo uzeti u obzir i dinamički opseg (ili preciznije odnos vrha signala sa njegovim prosjekom (peak to average)) tipičnog signala. to je obišno između 10dB i 20dB pa će prosječna snaga biti između 2,5 i 8W. iz table možemo zaključiti da će pojačalo stoga gotovo konstantno raditi na snagama disipacije između 4 i 10W sa normalnim muzičkim signalom i bez klipovanja na pojačalu snage 25W.</p>
<p> </p>
<p>sve ovo se često ne uzima u obzir i pojačala nerijetko imaju pod-dimenzionisane hladnjake za rad pri punoj ili blizu pune snage na duži vremenski period. srećom,puno više vremena muziku slušamo uglavnom na manjoj glasnoći pa se to ne ispotavlja tako često kao problem. test pojačala sinusnim signalom je jedan od najtežih testova za pojačalo - baš suprotno vjerovanjima nekih koji tvrde da je isuviše jednostavno i da ne može dati pouzdan uvid u sposobnosti pojačala za reprodukcijom kompleksnog signala kao što je muzički. rijetko kad će muzički signal potresi pojačalo kao što to uradi test sinusnim signalom,i obično u muzici postoje stalne varijacije u potrošnji (pa i disipaciji) što opet daje dovoljno vremena hladnjacima da se ohlade od dužih i zahtjevnijih dijelova muzičkog signala (tzv "pasaža").</p>
<p> </p>
<p>prosječna struja iz gornjeg primjera bila bi 2,5 (pik-vrh) x 0,636=1,59A pa je maksimalno iskorištenje</p>
<p> </p>
<p>Eff = Pout / Pin * 100 = 25 / 31.8 * 100 = 78.6%</p>
<p> </p>
<p>ovde se još uvijek podrazumijeva idealan slučaj bez gubitaka (što realno nikad nije slučaj) i upotrebljivo je samo za slučaj pod punim opterećenjem. u realnosti efikasnost će biti oko 70% za gotovo sva pojačala u ab-klasi pod punim opterećenjem.</p>
<p> </p>
<p>sve gode navedene računice uzete su pod pretpostavkom punog opterećenja,i klasa b će zadržati efikasnost i na nižim snagama sve dok je održan odnos ulaznih i izlaznih snaga - makar u određenim granicama 8vidi sliku dole). odnos ulazne i izlazne snage zapravo je poprilično kompleksan. kako se smanjuje snaga na izlazu tako se smanjuje i stepen iskorištenja,i zagrijavanje izlaznog stepena se povećava dok ne dostigne kritičnu tačku poslije koje opada zajedno sa opadanjem izlazne snage. tabela sa slike ispod pokazuje uzajamnu povezanost koja se mora uzeti u obzir pri dizajniranju pojačala da se ne bi prešli maksimalni radni parametri izlaznog stepena (SOA). tabela je osnovana na idealnom slučaju dok u realnosti te granice treba uzeti uz dodatnih 5-10% smanjenja efikasnosti. u cilju uračunavanja svih gubitaka uzeo sam u obzir ulaznu RMS struju - iako nije striktno tačna metoda,ovo je mnogo bliže realnim (u odnosu na teoretske) gubitke koji se pojavljuju u određenim dizajnima:</p>
<p> </p>
<p>[attachment=6437:eff fig 2.JPG]</p>
<p>tabla1: odnos ukupne snage,izlazne snage i snage disipacije(grijanja izlaznog stepena)</p>
<p> </p>
<p>na pola snage (12,5W u ovom slučaju) snaga disipacije je maksimalna i jednaka je izlaznoj snazi,pa je iskorištenje (samo) 50% . vidi se takođe i da stepen iskorištenja opadanjem izlazne snage još više opada kao i snaga disipacije pa opasnost od pregrijavanja postaje sve manja i hlađenje više ne predstavlja problem. ipak,pošto ovde imamo posla sa muzičkim signalom,moramo uzeti u obzir i dinamički opseg (ili preciznije odnos vrha signala sa njegovim prosjekom (peak to average)) tipičnog signala. to je obišno između 10dB i 20dB pa će prosječna snaga biti između 2,5 i 8W. iz table možemo zaključiti da će pojačalo stoga gotovo konstantno raditi na snagama disipacije između 4 i 10W sa normalnim muzičkim signalom i bez klipovanja na pojačalu snage 25W.</p>
<p> </p>
<p>sve ovo se često ne uzima u obzir i pojačala nerijetko imaju pod-dimenzionisane hladnjake za rad pri punoj ili blizu pune snage na duži vremenski period. srećom,puno više vremena muziku slušamo uglavnom na manjoj glasnoći pa se to ne ispotavlja tako često kao problem. test pojačala sinusnim signalom je jedan od najtežih testova za pojačalo - baš suprotno vjerovanjima nekih koji tvrde da je isuviše jednostavno i da ne može dati pouzdan uvid u sposobnosti pojačala za reprodukcijom kompleksnog signala kao što je muzički. rijetko kad će muzički signal potresi pojačalo kao što to uradi test sinusnim signalom,i obično u muzici postoje stalne varijacije u potrošnji (pa i disipaciji) što opet daje dovoljno vremena hladnjacima da se ohlade od dužih i zahtjevnijih dijelova muzičkog signala (tzv "pasaža").</p>
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...