Što se tiče impozantnog CoP-a od 8 (tačnija računica bi pokazala da je 8,5), to nije nemoguće, jer je navodno maksimalni CoP pri grejanju 8,8.
Ali da se vratimo solarnim kolektorima i panelima. Prema računicama Junkersa (sad već deo Boscha) iz 2008, (slike slede) jednoj osobi je potrebno oko 50 litara tople vode dnevno, a to je trošak od 1,92 kWh, odnosno za mesec dan i 4 člana porodice to iznosi 230 kWh. Meni to izgleda previše, iako verujem Nemcima, radi se ipak o podacima iz kataloga proizvođača solarne opreme. Oni za takvu porodicu preporučuju 4m2 kolektora, a to su praktično 2 komada. Ovde je bitno i u koje doba dana se ta voda troši. Kod većine ljudi je to uveče i ujutro, a to je period kad nam nova topla voda ne stiže sa kolektora, tako da je ovde jako bitno imati i veliki rezervoar tople vode. Za gornji slučaj: nekih 250-300 litara. Kod mene je najveća potrošnja tokom dana (tuširanja pre i posle kupanja u bazenu), tako da mi je bojler od 200 litara dovoljan. Zimi ova 4m2 neće biti dovoljna, ali postojanje većeg rezervoara će omogućiti da se tokom noći akumulira veća količina energije u njemu putem električnog grejača, koji radi po noćnoj tarifi. A ako se tuširate pre 8 sati, znajte da će se potrošena topla voda zameniti dogrejanom po istoj, jeftinijoj tarifi. Uostalom da vidimo i sliku 6. sa potrebama za energijom (topla voda i grejanje) leti i zimi, kao i energiji dobijenoj solarnim putem. Slika je orijentaciona, ali daje dobru ideju šta se stvarno dešava.
A sad o položaju kolektora. Najbolje je da se postavi da je okrenut ka jugu. Na taj način će iskoristiti najveći deo raspoložive energije. Tu slobodu imate samo ako kolektore postavljate negde na ravan krov, te ih okrećete po želji. Ako se postavljaju na nekoj od ravni krova (većina slučajeva), onda birajte onu koja što manje odstupa od juga. U prilog nazvanom Faktori se može videti zavisnost efikasnosti u odnosu na dva ugla: horizontalni ugao odstupanja normale kolektora od pravca juga, kao i ugao nagiba kolektora u odnosu na horizontalu. Tablice su nemačke i kod njih je preporučeni nagib kolektora oko 45° (prosečna nemačka severno-geografska širina je oko 50, tako da se preporučuje nekih 5° manje od SGŠ). Za Beograd je širina 45°, pa je optimalan nagib oko 40. Ali i po donjoj tablici na toj slici se vidi da to nije kritično. Ako želite da bolje koristite sunce zimi, onda je bolje da nagib kolektora prilagodite kretanju Sunca u tom periodu - pošto je Sunce nisko, onda kolektor mora biti vertikalniji, tj ugao mora biti veći od preporučenih 40°. Ako vam je kolektor bitniji za letnju žetvu sunčeve toplote, onda ga oborite - smanjite ugao ispod 40°. Na toj tablici se vidi i uticaj onog drugog ugla - ostupanja od usmerenosti ka jugu. Navedeni faktori u tablici znače koliko treba povećati površinu solarnih kolektora u odnosu na idealan slučaj (krov okrenut baš ka jugu i nagib kolektora 45° za nemačke uslove), i u tom slučaju faktor je 1,00.
Ako nešto nije jasno, slobodno me pitajte, javno ili privatno...
PS Na dijagramu odstupanja ugla od juga imate oznake O, što je na nemačkom Istok...
Ali da se vratimo solarnim kolektorima i panelima. Prema računicama Junkersa (sad već deo Boscha) iz 2008, (slike slede) jednoj osobi je potrebno oko 50 litara tople vode dnevno, a to je trošak od 1,92 kWh, odnosno za mesec dan i 4 člana porodice to iznosi 230 kWh. Meni to izgleda previše, iako verujem Nemcima, radi se ipak o podacima iz kataloga proizvođača solarne opreme. Oni za takvu porodicu preporučuju 4m2 kolektora, a to su praktično 2 komada. Ovde je bitno i u koje doba dana se ta voda troši. Kod većine ljudi je to uveče i ujutro, a to je period kad nam nova topla voda ne stiže sa kolektora, tako da je ovde jako bitno imati i veliki rezervoar tople vode. Za gornji slučaj: nekih 250-300 litara. Kod mene je najveća potrošnja tokom dana (tuširanja pre i posle kupanja u bazenu), tako da mi je bojler od 200 litara dovoljan. Zimi ova 4m2 neće biti dovoljna, ali postojanje većeg rezervoara će omogućiti da se tokom noći akumulira veća količina energije u njemu putem električnog grejača, koji radi po noćnoj tarifi. A ako se tuširate pre 8 sati, znajte da će se potrošena topla voda zameniti dogrejanom po istoj, jeftinijoj tarifi. Uostalom da vidimo i sliku 6. sa potrebama za energijom (topla voda i grejanje) leti i zimi, kao i energiji dobijenoj solarnim putem. Slika je orijentaciona, ali daje dobru ideju šta se stvarno dešava.
A sad o položaju kolektora. Najbolje je da se postavi da je okrenut ka jugu. Na taj način će iskoristiti najveći deo raspoložive energije. Tu slobodu imate samo ako kolektore postavljate negde na ravan krov, te ih okrećete po želji. Ako se postavljaju na nekoj od ravni krova (većina slučajeva), onda birajte onu koja što manje odstupa od juga. U prilog nazvanom Faktori se može videti zavisnost efikasnosti u odnosu na dva ugla: horizontalni ugao odstupanja normale kolektora od pravca juga, kao i ugao nagiba kolektora u odnosu na horizontalu. Tablice su nemačke i kod njih je preporučeni nagib kolektora oko 45° (prosečna nemačka severno-geografska širina je oko 50, tako da se preporučuje nekih 5° manje od SGŠ). Za Beograd je širina 45°, pa je optimalan nagib oko 40. Ali i po donjoj tablici na toj slici se vidi da to nije kritično. Ako želite da bolje koristite sunce zimi, onda je bolje da nagib kolektora prilagodite kretanju Sunca u tom periodu - pošto je Sunce nisko, onda kolektor mora biti vertikalniji, tj ugao mora biti veći od preporučenih 40°. Ako vam je kolektor bitniji za letnju žetvu sunčeve toplote, onda ga oborite - smanjite ugao ispod 40°. Na toj tablici se vidi i uticaj onog drugog ugla - ostupanja od usmerenosti ka jugu. Navedeni faktori u tablici znače koliko treba povećati površinu solarnih kolektora u odnosu na idealan slučaj (krov okrenut baš ka jugu i nagib kolektora 45° za nemačke uslove), i u tom slučaju faktor je 1,00.
Ako nešto nije jasno, slobodno me pitajte, javno ili privatno...
PS Na dijagramu odstupanja ugla od juga imate oznake O, što je na nemačkom Istok...