Temelji su problematični uglavnom u slučajevima kada dolazi do diferencijalnog slijeganja u tlu. Ponajprije se to događa kada je zgrada na kosom terenu gdje je jedna strana temeljana na čvrstoj stijeni a druga na nižem, mekanijem tlu. To je recimo 80% svih problematičnih slučajeva. Zgrade građene nakon 1980 uglavnom ne bi trebale imati taj problem jer se tome počela posvećivati pažnja.
Slijedeći problemi s temeljima mogu nastati zbog prodora podzemnih voda i slabo izvedene drenaže oko objekta. Opet je najkritičniji kosi teren i blizina vodotoka (rijeke, potoci, jezera). Ključna je drenaža, a ne hidroizolacija tipa bitumenske ljepenke i slično. Drenaža snižava hidrostatski tlak na objekt. Obično se radi nasipanjem šljunka i postavljanjem drenažnih cijevi.
Postoji problem kod pojave klizišta. Tereni skloni klizanju mogu se prepoznati po stablima koja naeobično rastu tzv. pijana stabla. To je zato što duboko korjenje može biti u tvrdom terenu dok površina terena kliže. Takve objekte je najbolje izbjegavati.
Slijedeći problemi s temeljima mogu nastati zbog prodora podzemnih voda i slabo izvedene drenaže oko objekta. Opet je najkritičniji kosi teren i blizina vodotoka (rijeke, potoci, jezera). Ključna je drenaža, a ne hidroizolacija tipa bitumenske ljepenke i slično. Drenaža snižava hidrostatski tlak na objekt. Obično se radi nasipanjem šljunka i postavljanjem drenažnih cijevi.
Postoji problem kod pojave klizišta. Tereni skloni klizanju mogu se prepoznati po stablima koja naeobično rastu tzv. pijana stabla. To je zato što duboko korjenje može biti u tvrdom terenu dok površina terena kliže. Takve objekte je najbolje izbjegavati.