Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Formiranje kondezatora
#1
Pregledao sam forum i nisam našao temu o formiranju kondezatora(možda i grešim).Interesuje me sledeće:
-kojom početnom strujom se pune i da li to zavisi od kapaciteta?
-na koji napon se pune (nominalni ili neki manji)?
-kojom početnom strujom se prazne?
-koliko ciklusa punjenja/pražnjenja je potrebno?
Imam kondezatore KEMET ALS31A 222 DA 100 (2200 uF 100V) pa bih želeo da ih formiram.
Reply
#2
Iskreno ne znam sta znaci formiranje kondenzatora?!
Struja punjenja zavisi od otpornosti kola na koje ga povezujes i od ESR-a.
Puni se na napon na koji je povezan. Naznaceni napon je maksimalni dozvoljeni napon i ako se on predje dolazi do proboja dielektrika.
Struja praznjenja zavisi od otpornosti potrosaca.
Za sta ti treba kondenzator?
Reply
#3
Formiranje elektrolitskih kondenzatora??
Nemoj molim te da shvatis ovo kao uvredu, ali da li je to neki audiofilski koncept? Prvi put cujem za to.
Reply
#4
Formiranje kondezatora kažu neki treba raditi na NOS a vredi i za korištene(diže kapacitet ,ssmanjuje ESR).Kondezator se puni malim strujama(mA,uA) preko otpornika a za pražnjenje ne znam da li treba malom ili velikom strujom.Kondezatori će biti za Bato MM (trofazni)
Reply
#5
https://forum.yu3ma.net/thread-323-post-430.html#pid430


(04-09-2013, 09:06 PM)Macola Wrote: <blockquote class="ipsBlockquote" data-author="BeliNinja" data-cid="1383" data-time="1365537671"><p>Kad bi samo znao kako su mi uleteli za smesne pare i jedni i drugi, novi jos nevini ni osetili elektron, bar ne od kad su izasli iz fabrike.</p></blockquote>
<p>Ali, ako su stajali dugo, valjalo bi da se pre upotrebe polarizuju. Ukljuci ih na njihov nominalni napon kroz otpornik od oko 1K i ostavi tako par dana.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Ako su stari, mogu se raspolarizovati (razgradi se deo aluminijum oksida).</p>
Reply
#6
Hvala BeliNinja
Reply
#7
Macola bi se sigurno raspisao ali je u guzvi Big Grin
Reply
#8
Ma ima dosta toga napisano u temi koju si linkao ali treba je samo počistiti od viška slova.
Reply
#9
hmmm... zanimljivo... proguglao sam koncept, na engleskom se izgleda zove "reforming".

Navodno bi trebalo da pomogne da se reanodizira aluminijska elektroda? Ne znam koliko ce da pomogne u povecanju kapaciteta. Jednino racionalno objasnjenje koje sam nasao je da bi moglo da pomogne da smanji struja curenja, ili da elko ne eksplodira pri prvom paljenju. Ali mislim da ti nece pomoci ako je elko vec izvan specifikacija, ili ukoliko je elektrolit vec osusen, ili se integrited kucista narusen. Ukoliko je elko unutar specifikacija, struja curenja ce se ionako smanjiti u standardnom radu.

Na pamet mi pada npr da bi mozda moglo da pomogne ukoliko zelis koristiti elko u signalnoj putanji gdje naponski swing ne dostize nazivni napon...

Ne mogu da nadjem uticaj ovog formiranja na tanges delta.
Zadrzavam skepticnost dok se ne dokaze suprotno. Big Grin
Reply
#10
Formiranje elektrolitskih kondenzatora je regularna procedura kad elko duže stoji nekorišćen i nema nikakve veze sa audiofilizmom i magijom.
To znamo svi stariji koji smo živeli u periodu korišćenja elektronskih cevi.

Radi se o tome da se aluminijum oksid vremenom delimično razloži i postoji opasnost da prilikom prvog uključenja elko ne preživi to, jer je drastično veća struja curenja.
U većini slučajeva elko koji nije preterano star preživi to uz jače zagrevanje u prvih nekoliko sati rada i za to vreme se regeneriše Al oksid.

Međutim to ne mora biti tako.

Imao sa pre dva dana slučaj kupovine (dva, nova, nekorišćena) SMPS 230/12Vdc, od renomiranog distributera kineske bolje robe (sa više EMC atesta i sl.).
Jedan sam odmah priključio na višesatni test i odmah su se nadula dva elko od 1000uF/25V na izlazu i skoro istopili plastiku na sebi.
Od svih elko unutra, ta dva su bila od drugog proizvođača i verovatno matori jer su negde dugo stajali na lageru.
Pošto sam kupio dva ista SMPS, iz drugog sam izvadio oba takva elko, pre upotrebe i izmerio struje curenja.
Naravno, radilo se o komadima koji su se raspolarizovali. Da bih bio siguran, prikačio sam jedan kroz otpornik na 24V i pratio struju, koja je za par sati opala na pola od početne. Dokaz mi je trebao da proverim oba SMPS da nemaju neku drugu sistemsku grešku. Pošto mi oduzima vremena da ih reklamiram prodavcu, jednostavnije mi je bilo da na oba zamenim tih spornih 1000/25.

-----------------------------------------------------

Neophodno je da stariji elko bude polarizovan ispravno, u nekom vremenskom roku i da pri tom bude ograničena struja.

Tada se obnovi aluminijum oksid, koji funkcioniše kao izolator, tj. nataloži se ponovo na elektrodu na kojoj i treba da bude.

Kada imate neke elko velikog kapaciteta, koji vam dugo stoje na lageru, formiraju se sasvim jednostavno:

Kroz par kilooma se priključe na napon nešto manji od radnog i ostave se tako dan-dva. Pad napona na otporniku će ukazivati na veličinu struje curenja.

Pozdrav,
Macola
Reply
#11
Imam 2kom kvalitetnija kondenzatora 22mF 63V, stari su možda 6-7 godina, jednom korišćeni u međuvremenu na pola sata, sat, nakon toga ispražnjeni i čuvani u fioci, da li bi ih trebalo formirati pre ponovnog korišćena?
Reply
#12
Inače, proces je nalik ovom:

https://simplifier.neocities.org/rectifier.html
Reply
#13
(07-24-2018, 01:50 PM)progster Wrote: Imam 2kom kvalitetnija kondenzatora 22mF 63V, stari su možda 6-7 godina, jednom korišćeni u međuvremenu na pola sata, sat, nakon toga ispražnjeni i čuvani u fioci, da li bi ih trebalo formirati pre ponovnog korišćena?

Verovatno ne, ali ne može da škodi već samo da pomogne.
Reply
#14
Nisam imao predstavu o ovome.
Reply
#15
(07-24-2018, 01:35 PM)Macola Wrote: Formiranje elektrolitskih kondenzatora je regularna procedura kad elko duže stoji nekorišćen i nema nikakve veze sa audiofilizmom i magijom.
To znamo svi stariji koji smo živeli u periodu korišćenja elektronskih cevi.

Radi se o tome da se aluminijum oksid vremenom delimično razloži i postoji opasnost da prilikom prvog uključenja elko ne preživi to, jer je drastično veća struja curenja.
U većini slučajeva elko koji nije preterano star preživi to uz jače zagrevanje u prvih nekoliko sati rada i za to vreme se regeneriše Al oksid.
-----------------------------------------------------

Neophodno je da stariji elko bude polarizovan ispravno, u nekom vremenskom roku i da pri tom bude ograničena struja.

Tada se obnovi aluminijum oksid, koji funkcioniše kao izolator, tj. nataloži se ponovo na elektrodu na kojoj i treba da bude.

To mi ima smisla. Na to sam mislio kada sam rekao da se reanodizira aluminijska elektroda, isto kao kada anodiziras neki aluminijski komad za farbanje npr.. 
Nisam za ovo znao ni ja jer ne koristim prastare elko-e  Big Grin

Moguce da vremenom elektrolit iz kondenzatora na neki nacin reaguje sa Aluminijskim oksidom i ukloni ga sto stvara blago provodni kontakt izmedju elektroda.

Ukoliko je moje shvatanje ispravno ovo bi bilo lako i testirati, prije reformiranja, tj. da odlucis da li ti je potreban taj proces ukoliko imas mnogo kondenzatora.

Mozes ga napuniti na nazivnu vrijednost (preko nekog otpora naravno), zatim odspojiti kontakte i kvalitetnim multimetrom mjeriti pad napona tako da mozes izracunati gubitke u struji curenja, da vidis da li je gubitak al-ox sloja problem u tom specificnom kondenzatoru ili je unutar specifikacija.

Aluminij oksid je generalno jaaako tvrd i tesko ga je ukloniti, tako da smatram da ovi problemi koje je macola opisao (pogotovo u modernijim kondenzatorima) nisu problem za standardni shelf life 5 godina nekoristenja.
Reply
#16
Dobar PDF o elektrolitima.

http://www.nichicon.co.jp/english/produc...uminum.pdf

Neka Siemensova uputstva za regulatore koji odstoje na lageru kaze, jedan sat reformiranja za godinu dana na stoku.

Do 63v napona ja sam koristio 6800 oma 1/4 wata otpor.
kad me mrzi da cekam da se prirodnim putem napune onih zadnjih 5% do nazivnog napona, povecam malo napon ispred otpora da ga nateram na nominalni,
pa onda smanjim da na kondu ne bude nikad vise od stotinak milivolti iznad nazivnog napona.

30 godina stare NOS elektrolite sam formirao i recimo 68000/25V struja curenja se smanji na 10-15 mikro ampera, posle desetak sati.
Reply
#17
(07-24-2018, 02:05 PM)vojinilic Wrote: Nisam imao predstavu o ovome.

Naravno.
Jednostavno, rodio si se kasnije, kad već to nije bilo preterano potrebno.
Znamo mi stariji koji smo morali čupati elkose iz krševa jer se nije imalo gde kupiti...
Moderni elko su daleko otporniji na te probleme, ali i dalje ne u potpunosti.
Reply
#18
(07-24-2018, 03:29 PM)elektropionir Wrote: [quote='Macola' pid='86397' dateline='1532435734']
Formiranje elektrolitskih kondenzatora je regularna procedura kad elko duže stoji nekorišćen i nema nikakve veze sa audiofilizmom i magijom.
To znamo svi stariji koji smo živeli u periodu korišćenja elektronskih cevi.

Radi se o tome da se aluminijum oksid vremenom delimično razloži i postoji opasnost da prilikom prvog uključenja elko ne preživi to, jer je drastično veća struja curenja.
U većini slučajeva elko koji nije preterano star preživi to uz jače zagrevanje u prvih nekoliko sati rada i za to vreme se regeneriše Al oksid.
-----------------------------------------------------

Neophodno je da stariji elko bude polarizovan ispravno, u nekom vremenskom roku i da pri tom bude ograničena struja.

Tada se obnovi aluminijum oksid, koji funkcioniše kao izolator, tj. nataloži se ponovo na elektrodu na kojoj i treba da bude.
Quote:To mi ima smisla. Na to sam mislio kada sam rekao da se reanodizira aluminijska elektroda, isto kao kada anodiziras neki aluminijski komad za farbanje npr.. 
Nisam za ovo znao ni ja jer ne koristim prastare elko-e  Big Grin

Da. Upravo to što si rekao.
Postoje proizvođačka uputstva za kondicioniranje uređaja koji dugo stoje u magacinu, kao što je rekao Vlajko.

Ne koristim ni ja nikakvu polovnu komponentu, osim za neka prototipovanja, još od dečačkih vremena, a od tada je prošlo preko 4 decenije :-)
Prekojuče mi je eksplodirao elko (napisao sam u nekom od prethodnih postova) na potpuno novom uređaju koji je predugo bio u magacinu.

Quote:Ukoliko je moje shvatanje ispravno ovo bi bilo lako i testirati, prije reformiranja, tj. da odlucis da li ti je potreban taj proces ukoliko imas mnogo kondenzatora.

Mozes ga napuniti na nazivnu vrijednost (preko nekog otpora naravno), zatim odspojiti kontakte i kvalitetnim multimetrom mjeriti pad napona tako da mozes izracunati gubitke u struji curenja, da vidis da li je gubitak al-ox sloja problem u tom specificnom kondenzatoru ili je unutar specifikacija.

Aluminij oksid je generalno jaaako tvrd i tesko ga je ukloniti, tako da smatram da ovi problemi koje je macola opisao (pogotovo u modernijim kondenzatorima) nisu problem za standardni shelf life 5 godina nekoristenja.

Dovoljan je onaj otpornik za kondicioniranje, gde se pri prvom punjenju već može očitati struja curenja upravo pomoću pada napona na tom otporniku i odmah doneti odluka o potrebi daljeg kondicioniranja.

Aluminijum oksid je stvarno neverovatno tvrda i na visoke temperature otporna stvar. Jednom spaljen aluminijum u oksidni prah, može se zapaliti, tj. oksidisati dodatno tek sagorevanjem magnezijuma, u sadejstvu sa gvožđe oksidom i tada se dobija termitna reakcija.

Na žalost, hemijski nije toliko postojan kao mehanički i termički.
Reply
#19
(07-24-2018, 03:29 PM)elektropionir Wrote: Nisam za ovo znao ni ja jer ne koristim prastare elko-e  Big Grin

Ponekad mi je žao što ih ni ja ne koristim, a još mi je žalije što ih više takve ne prave, a nekad su se i deca bolje pravila... Uskoro će Kinezi da nam prave i decu, jevtinije.

Imam neku gomilu modula koji mi stoje još od 1988 sa mnogo "ROE" elkosa na njima i ništa manje Siemens i Wima blok kondenzatora.
Neki od tih modula su bili korišćeni, neki bili kao rezervni u magacinu.
I sve je to bilo završilo kao industrijski otpad u jednom pograničnom gradu na tromeđi DE, CH i FR, ge sam sa jednim ortakom tada kupio oko 50kg toga (1DM/Kg).

Ponekad mi je potreban neki od njih za prototip i uvek (baš svaki put, dakle 100 od 100 komada) sam fasciniran kad iz ćoška izvadim neki od tih prastarih modula, skinem taj jedan "ROE", stavim na RLC i izbezumim se kad pokaže 110% kapaciteta i 50% od ostalih graničnih performansi koje su deklarisane za taj komad. (u sebi progunđam: " od čega ste ga napravili majku vam božju-imperijalističku?" - što bi rekao Čeda bravar)

Onda uzmem nov "Nichikon" od najboljih, iste vrednosti, izmerim i veoma se razočaram kad pogledam u displej RLC metra...
Kao Mujo u vicu, kad piša pored crnca i vidi njegovu "surlu".

1988. sam ih ja kupio, a proizvedeni su verovatno pola do deceniju pre toga.



Toliko o bajkovitom napretku tih komponenti.
Kanister od 20 litara kao kockica za jamb :-)

P.S.

Evo ti i jedan Siemens 10nF iz istog kontigenta (gde sad naći takav?):

 
Reply
#20
(07-24-2018, 07:19 PM)Macola Wrote: Evo ti i jedan Siemens 10nF iz istog kontigenta (gde sad naći takav?):
Kod mene Big Grin
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)