![]() |
|
Sve i svašta - Printable Version +- DIY Electronic projects (https://forum.yu3ma.net) +-- Forum: Sve ostalo - Everything else (https://forum.yu3ma.net/forumdisplay.php?fid=9) +--- Forum: Sve i svašta (https://forum.yu3ma.net/forumdisplay.php?fid=41) +--- Thread: Sve i svašta (/showthread.php?tid=650) Pages:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
324
325
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
353
354
355
356
357
358
359
360
361
362
363
364
365
366
367
368
369
370
371
372
373
374
375
376
377
|
RE: Sve i svašta - branko tod - 01-03-2020 RE: Sve i svašta - Makso - 01-07-2020 Hoću da pojačam ozvučenje u autu, radi se o Golfu 5, fabričko ozvučenje, naprijed u vratima su visokotonac i bas, bez srednjih zvučnika (oni su bili u jačoj opremi), u zadnjim vratima nije bilo nikakvih, dodao sam samo bas zvučnike (isto po jedan u vratima) originalne. E sad da li da ubacim neke bolje zvučnike u zadnja vrata ali bih išao bez pojačala, samo da mogu na fabrički radio (RCD310), a pošto imam jedan Pioneer TS-W255C (350W nom.) koji mi stoji dugo vremena, razmišljao sam da u gepeku napravim kutiju od poliestera i da njega ubacim.? Ako bih išao na woofer onda tu ima puno više posla, provlačenje instalacije za pojačalo i kako povezati ulaz u samo pojačalo, jer ovaj radio što imam nema izlaz za pojačalo? Ovako nešto, jer mi treba slobodan gepek, a taj box sa strane stoji prazan.
RE: Sve i svašta - Аритон - 01-07-2020 Koje godiste je golf i koja oprema? https://pinoutguide.com/Car-Stereo-Volkswagen-Porsche/Volkswagen_RCD_310_Head_U_pinout.shtml 12 pin connector C imas aux out, tu probaj da povezes dodatni amp. https://workshop-manuals.com/volkswagen/golf-mk5/vehicle_electrics/communication/infotainment/radio_system_rcd_310/overview_of_connectors_on_radio_quot;rcd_310/ https://workshop-manuals.com/volkswagen/golf-mk5/vehicle_electrics/communication/infotainment/radio_system_rcd_310/overview_of_radio_system_quot;rcd_310_golf_saloon/ https://workshop-manuals.com/volkswagen/golf-mk5/vehicle_electrics/communication/infotainment/sound_system_amplifier/removing_and_installing_amplifier/removing/ RE: Sve i svašta - Makso - 01-07-2020 2006 godina, a neki skroz jadan paket opreme, ne znam sad napamet da li je trendline ili comfort. Kod mene je ovaj pinout (radio je iz golfa 6, originalni bosch, samo kopije tih modela su imale aux output i usb konektor dok ovaj to nema) https://pinoutguide.com/images/upload/pinout_1252262950_image.png. RE: Sve i svašta - Аритон - 01-07-2020 pogledaj koji vag broj je na njemu. nesto ovako bi trebalo da pise VAG 1J0 057 119 CX RE: Sve i svašta - Makso - 01-07-2020 RE: Sve i svašta - Braca - 01-10-2020 Boeing 737 Max - jedan od internih email-ova koje je Boeing morao da preda Kongresu, pa su postali javni: "Taj avion su konstruisali klovnovi kojima rukovode majmuni". Ima još sličnih "poslastica" u toj zbirci, napr. ovde: https://www.huffpost.com/entry/boeing-messages-737-max_n_5e17dcb7c5b6640ec3d1bb9d Pozdrav RE: Sve i svašta - Gosha - 01-10-2020 (01-10-2020, 03:50 PM)Braca Wrote: Boeing 737 Max - jedan od internih email-ova koje je Boeing morao da preda Kongresu, pa su postali javni: Jel to nije ovaj sto pade pored Teherana? RE: Sve i svašta - Braca - 01-10-2020 Ne, ovaj kod Teherana je model NG, a Max je njegov naslednik. Posle dve nesreće u kojima je poginulo preko 360 osoba, ceo program Max je prizemljen već 10 meseci, "a ka' će poleteti, ne znamo". Proizvodnja je nedavno prekinuta. Boing je iz komercijalnih razloga masivno zabrljao u sistemu (softveru i hardveru, tzv. MCAS) kojim se automatski koriguje položaj aviona pri poletanju. RE: Sve i svašta - Macola - 01-10-2020 Istog dana kada je pao onaj u Iranu (sa slučajnim ili namernim požarom na motoru, ne bih da špekulišem) isti model Boinga je u Tel Avivu imao požar na motoru. Model je 737-800 i što je neobično, to je jedan od vrlo pouzdanih modela. https://www.logicno.com/politika/boeing-737-se-zapalio-i-prisilno-prizemljio-u-zracnoj-luci-ben-guroin-u-tel-avivu.html RE: Sve i svašta - Macola - 01-10-2020 Nego, vrlo je interesantno što ovom u Iranu trubi pola planete, a ovog u Tel Avivu niko više ne pominje... RE: Sve i svašta - Braca - 01-10-2020 Pričaju da je ukrajinski avion možda oboren PA raketom. Na slikama koje sam imao prilike da vidim zapažaju se proboji oblika karakterističnog za punjenje bojeve glave tih raketa (Rusi ih nazivaju "skalpelima"). VDoduše, vdeo sam samo nekoliko takvih proboja, pa se možda radi o slučajnosti. RE: Sve i svašta - Аритон - 01-10-2020 https://www.nytimes.com/2020/01/09/video/iran-plane-missile.html?action=click&module=Top%20Stories&pgtype=Homepage RE: Sve i svašta - branko tod - 01-10-2020 Boinzi 737 max su popadai zbog greške u programu, preciznije u algoritmu. Kompjuter im je obarao nos i uključivao šejker kao da su upali u stol, gubitak uzgona. Za jedan sam čitao da su sistemi pilota i kopilota imali različite podatke brzine i visine. I indikatori napadnog ugla su davali oprečne podatke. Jedan je davao ugao +18, a drugi -3 stepena. Valjda piloti nisu ni uspevali da isključe auto pilot i tu im bi kraj. Što se ovog u Iranu tiče, on je pao sa relativno male visine. Slike koje sam ja video pokazuju stazu krhotina dugačku više stotina metara i široku možda stotinak. Kako je bio na maloj visini dekompresija je nemoguća već se raspao u vazduhu iz drugog razloga. Kog, zaključite sami ... (možda je i američka ...) RE: Sve i svašta - Macola - 01-10-2020 Ma mora da su Rusi ili možda mi... RE: Sve i svašta - Braca - 01-11-2020 (01-10-2020, 10:24 PM)branko tod Wrote: Boinzi 737 max su popadai zbog greške u programu, preciznije u algoritmu. Kompjuter im je obarao nosNisu bili uvežbani u simulatoru za tu situaciju jer im je Boing rekao da nije potrebno jer se o svemu brine njihov novi automatski sistem (MCAS). Po onome što sam pročitao, njima se zbog haosa u MCAS desio tzv. "runaway trim", pa su se piloti borili protiv automatike koja se posle svake manuelne intervencije na upravljaču isključivala (što bi im bio spas), ali se 10 sekundi kasnije ponovo uključivala i preuzimala trim. Ono što ih nisu naučili da urade je bilo da isključe automatski horizontalni trim i stabilizuju avion ručno, pomoću ona dva točka levo i desno od konzole. Pozdrav RE: Sve i svašta - Braca - 01-11-2020 A ovo dole se odnosi na mehaniku aktuelnog modela NG, a takođe i novog Max-a: https://www.faa.gov/news/press_releases/news_story.cfm?newsId=24574 Instalirali su potencijalno nepouzdane delove mehanike pomeranja napadne ivice krila (slats) na oko 900 aviona. RE: Sve i svašta - branko tod - 01-11-2020 Braco, čini mi se da sam čitao da su probali da isključe automatiku dobrih 30 puta. Nisu bili obučeni, to je tačno. Neke posade su imale isti problem, ali su uspele da se izvuku. Pre neki dan sam čitao da bi se, da se nastavio da koristi isti softer 6 aviona palo. Stari B737 i novi B737 max imaju maltene sličnosti samo u broju, proizvođaču i tome što lete. Verovatno da sve veći pritisci konkurencija dovode do kraćih testiranja i ubrazenog izbacivanja novih tipova aviona. Uostalom, i spejs šatl je pao zbog gumice ... Jako interensantan je i slučaj Forda Pinto. On je imao problem sa loše postavljenim rezervoarom za benzin. I pri malim udarcima sa zadnje strane dolazilo je do požara. Oko 200 broj ljudi je poginuo zbog loše konstrukcije. Problem je u tome što je fabrika potpuno svesno odlučila da proizvodi takva kola sa greškom. Po njihovom računu pravilna proizvodnja bi duplo više koštala od mogućih odšteta. Što je najgore to su i napisali na nekim tajnim dokumentima koje je na kraju sudu dostavi neki insajder. Platili su neke žestoke kazne, ali koliko znam niko nije zaglavio u apsu. RE: Sve i svašta - Braca - 01-11-2020 Da, isključivali su automatiku, ali samo prekidačem na upravljaču, a MCAS ju je svaki put posle 10 sekundi ponovo uključivao. Kod modela NG, kada pilot upotrebi prekidač na upravljaču, automatika se isključuje i onda se horizontalna stabilizacija aviona izvodi ručno, upravo tim prekidačima. Horizontalna stabilizacija je od fundamentalnog značaja - bez nje avion ne može da leti. Razlog je što sila uzgona na krilima proizvodi obrtni momenat oko težišta aviona, koji permanento diže nos aviona, što u krajnjoj konsekvenci dovodi do otkidanja stujanja od krila i pada aviona. Da li ste se nekada pitali zašto avion napravljen od papira teži da leti u vis iako ste ga bacili horizontalno? Toj rotaciji se suprotstavlja suprotni momenat koji stvaraju repni stabilizatori. Neutralna horizontalna pozicija aviona se dobija kada su ta dva obrtna momenta uravnotežena, i tada pri ručnom upravljanju pilot može na kratko i da pusti upravljač. Međutim, na ravnotežu aviona u letu utiče mnogo promenljivih faktora, pa je zato neophodno kontinualno podešavanje njegovog horizontalnog položaja, što se naziva horizontalnim trimom. On se ostvaruje zakretanjem repnih površina pomoću zavojnog vretena i sistema poluga. Zavojno vreteno dobija pogon od elektromotora, a u slučaju njegovog ispada, na konzoli se nalaze točkovi kojima se direktno (mehanički) deluje na stabilizatore (točak s belim segmentom na slici, zeleno polje na skali pored njega pokazuje opseg trima za poletanje). Iz točka se može izvući kurbla jer je u pojedinim situacijama potrebna snaga da bi se točak pokrenuo. Na desnoj strani slike, odmah iznad crvenog polja s dvojkom, nalaze se prekidači za isključivanje trima (STAB TRIM). Vidi se da su blokirani, što znači da njihovo isključivanje predstavlja izuzetnu meru, ali bi tada piloti u ona dva aviona dobili mogućnost da preuzmu avion u svoje ruke. Na žalost, Boeing je kupcima rekao da im dodatna obuka za MCAS u simulatoru nije potrebna, pa zato piloti nisu ni znali šta treba da urade. Nevolja je što je američko regulatorno telo to takođe prihvatilo i time postalo saučesnik u tragediji. Pozdrav RE: Sve i svašta - HomeMadeAudioProject - 01-14-2020 "Укинути „безбедносну операцију” мала матура Постоји ризик да потенцијалног Теслу, који је још бебаст и/или кога дрмају хормони, пошаљемо у средњу кожарску и са 14 година га бесповратно усмеримо у струку за коју није рођен Аутор: Проф. др Бранко М. Ракићпонедељак, 13.01.2020. у 18:00 (Срђан Печеничић) На крају сваке школске године у Србији се одвија велика безбедносна драма. Ангажују се озбиљне полицијске снаге и Безбедносно-информативна агенција. Надлежно министарство и још неколико државних институција, одговарајуће установе широм Србије, као и сви електронски и писани медији у стању су потпуне мобилизације. Државом круже блиндирана возила с ротационим светлима. Ако ствари, како се дешавало, крену по злу, следе хапшења. Падају министарске функције. Човеку се чини да је само питање тренутка када ће се у то драматично дешавање укључити и војска, када ће, можда, бити подигнута и авијација. Та велика безбедносна драма зове се полагање мале матуре, тзв. испита зрелости за децу од 13 до 14 година. Али, нажалост, много већа драма од описане дешава се сваке године у душама осмака. Месеци и месеци протичу у мучним припремама, стрепњи, страху од неуспеха. Улог је велики. Од тог испита требало би да зависи које дете ће моћи да се упише у коју средњу школу, а то, опет, одређује даљи живот и каријеру. Оно што је из перспективе детета још горе је чињеница да постоји ризик да буде „лузер”, у сопственим очима и у очима окружења. Притисак амбициозних родитеља је несносан. Али треба их разумети, ни њима није лако. Да ли и зашто све ово мора да се дешава? Кажу да је мала матура уведена због неуједначености у квалитету школа, критеријумима, нивоу знања и оценама с којима деца излазе из осмолетки. Да ли су деца крива за то? Нису. Не креирају она систем. Не праве она школе, нити их контролишу. Па да ли треба преко дечије грбаче да се исправљају последице системске мањкавости коју одрасли, надлежни за организацију школског система, нису успели да избегну или отклоне? Не би требало, наравно. Али управо се то дешава. Корист од мале матуре је прилична ограничена. Она се ваљда састоји у томе што се помало исправе резултати поменуте неуједначености, ако уопште једнократна провера „знања”, са свим пратећим ограничавајућим својствима такве провере, може да буде поуздан показатељ знања. А и та таква корист је присутна само у већим градовима. У мањим местима, с неколико основних и средњих школа, мање-више се унапред зна у коју школу ће које дете да иде и ту мала матура нема већег значаја. За разлику од користи, ограничења и штетни ефекти мале матуре су бројни. На првом месту је стрес и његов штетан утицај на квалитет живота ђака, а и њихових породица. Неко ће рећи: „Нема везе, ништа им неће фалити да се мало помуче.” Па није баш тако. Најпре, мука није мала. А деца која полажу малу матуру јесу. И мала и, у том узрасту, веома рањива. И та мука се сасвим сигурно одражава и на здравље деце. Да ли ми одрасли имамо право да им то чинимо само зато што ми нисмо способни да направимо добар и уједначен школски систем? Непоштено је то и ружно, зар не? И то према онима које ваљда највише волимо и о којима би требало највише да бринемо. Такође, треба имати у виду и то да су у том узрасту нека деца зрелија, нека мање зрела. Те разлике у зрелости могу у значајној мери да утичу на то да дете које заправо има велики потенцијал, али камуфлиран недовољном зрелошћу, покаже мање добар резултат од детета чији је потенцијал заправо мањи, али које је брже сазрело од свог вршњака. Када се томе дода пубертет, чија је доња временска граница знатно померена наниже у односу на раније генерације, онда постаје још јасније да на малој матури у знатној мери меримо нешто друго, а не оно што мислимо да меримо. И да због тога постоји ризик да потенцијалног Теслу, који је још бебаст и/или кога дрмају хормони, пошаљемо у средњу кожарску и са 14 година га бесповратно усмеримо у струку за коју није рођен. Мањкавост инхерентна сваком виду тестирања, а посебно једнократног тестирања, састоји се и у томе што на резултате на тесту утичу и фактори попут треме, тренутног мањка концентрације, збуњености и слично. Коначно, мала матура подстиче ривалитет међу децом. Неко ће рећи да је добро да се деца уче конкуренцији јер је и живот утакмица. Можда јесте, али та утакмица свакако живот не чини лепшим, чак ни ономе ко је у њој успешан. Већ напротив. А развијати код деце доживљај школског другара као конкурента, па чак и противника, повлачи далекосежне штетне последице. Многе касније ружне особине и појаве, попут нелојалности, зависти, подвајања, подметања, клеветања, корупције и слично, део свог основа имају у том односу ривалитета и нездраве амбициозности изграђених у детињству. Дакле, малу матуру треба укинути. Генерације и генерације, укључујући и моју, живеле су без ње. И ништа нам није фалило, односно, ако нам и јесте фалило, то малом матуром није отклоњено. А такође, треба под хитно порадити на томе да се отклоне оне аномалије у образовном систему за које се тврди да су биле разлог за увођење мале матуре. Да се отклоне аномалије, а не да се компензују контрааномалијом, што мала матура сасвим извесно јесте. Јер тешка аномалија сасвим сигурно постоји тамо где државне безбедносне снаге морају да штите ђачки тест од преплашених родитеља, који су спремни да се изложе ризику одласка у затвор да би олакшали муку свом детету и помогли му да буде успешније на испиту који живот значи. Редовни професор Правног факултета и универзитетски омбудсман Универзитета у Београду Прилози објављени у рубрици „Погледи” одражавају ставове аутора, не увек и уређивачку политику листa" |