DIY Electronic projects

Ovako da zaključim što se tiče nanašanja folije i njezinog razvijanja. Napravio sam nekoliko rundi PCBa ovih dana i mogu zaključiti sljedeće.

1. Foliju je najbolje nanesti na mokru površinu(pošpricati pcb razrijeđenim sredstvom za pranje stakla) i nakon toga malo zavaljati ju sa spužvastim valjkom da se tekućina malo istisne i folija poravna ako ima kakvih neravnina.
2. Odmah nakon toga jedno 15 puta provući ispod mlako zagrijanog laminatora. Recimo da se može prst držati na grijaču 10tak sekundi.
3. Nakon 2-3 sata osvjetliti pločicu i ostaviti je preko noći. Recimo osvjetliti oko 20h i sljedeće jutro razviti. Zašto je to bitno. Zato jer mi se puno puta dogodilo da mi zaštitna folija povuče sa sobom i foto-sloj i onda imam peripetije. Ovako kada sve to odstoji jedno 12h zaštitnu foliju veoma jednostavno skinem jer više nije zalijepljena za foto-sloj,iako i tada nije loše biti na oprezu.
4. Prije skidanja zaštitne folije obavezno sa skalpelom odrežem višak folije koji strši sa rubova PCBa jer i to puno pomogne da se zaštitna folija ne hvata za foto-sloj. Kako režem taj višak folije, veoma jednostavno. Stavim PCB na staklo sa bakrom prema dolje i skalpelom pređem rubom PCBa.
5. Razvijanje u već za to pripremljenoj tekućini(ne znam napamet omjer) i treba uzeti vremena, ja ostavim sigurno 15 minuta sa povremenim skidanjem neosvjetljenog foto-sloja sa spužvom za pranje suđa.

Danas su mi se pojavili stari problemi koje sam i prije znao imati a to je promjena debljine dužih vodova.

Evo primjer od neki dan gdje su pločice ispale jako dobro i bez ikakvih anomalija.
[attachment=20033]

A evo današnjih problema. Strijelice pokazuje smjer zraka.Znači mjehurići zraka su išli okomito na vodove. Na drugoj identičnoj pločici koja je stajala tako da je zrak išao paralelno uz vodove promjena debljine nagriženih vodova je zanemariva.

[attachment=20034]

[attachment=20035]

Budući da osvjetljavam su sve ove pločice rađene na isti način, nanašanje foto-folije,laminator,vrijeme osvjetljenja nekako mi se sve čini da je  problem u brzini nagrizanja. Tj. vjerojatno previše zagrijem feriklorid,termostat na grijaču je narihtan na 55°C,a nisam niti nježan što se tiče upuhivanja zraka jer su mi rupice u "raspršivaču" zraka koji stoji na dnu akvarija oko 0,8mm,a mjehurići koje se stvaraju su poveliki. Kako ne koristim čisti feriklorid već mješavinu FeLc3 i solne kiseline da se dobije nekakav cupric chloride(ne znam kako to prevesti na naš jezik) vjerojatno bude dosta burna reakcija koja moguće podosta nagriza bakar ispod zaštitnog sloja.

Ako netko ima kakvu ideju bio bih veoma zahvalan.

Za isto vrijeme nagrizanja smanji dovod vazduha, stisni necim dovodnu cijev da nema toliki protok.
Na prvoj mutnijoj slici vidim neznatno smanjenje sirine voda, a na drugoj ostrijoj vidim po sredini voda
prosirenje sto moze doci i od osvjetljenja, ne nalegnut predlozak na stranu bakra. Da bi bio precizniji
u ocjeni mora bih u istoj razmjeri vidjeti i predlozak-film sa kojeg je radjeno.
Inace, koliko god 35um (mikrona) izgledalo malo, ako upuhivanje zraka ide okomito na vod, neminovno
dolazi do najedanja sa strane ispod zastite-folije ili laka, svejedno.-
Uprum (bakar)-cupric-bakarni klorid-hlorid je produkt koji se talozi nadnu-to je "pojedeni" bakar.-

pOz

P.S.- Smanji temperaturu na termostatu- sama reakcija-nagrizanje podize temperaturu rastvora,
Tako da na termostatu bude 50*C.-

Okačiti ću i sliku filma,ali prije nagrizanja kada razvijem pločicu vodovi su savršeno ravni.
EDIT: Kada osvjetljavam onda stvarno pazim da stavim pcb na sredinu osvjetljivača(jer još nisam utvrdio granice do kojih moje UV neonke rade dobro) i također komad pleksiglasa stavim na sredinu pločice tako da je težina ravnomjerno raspoređena.

Inače kod mene se ne stvara nikakav talog upravo iz razloga što dodam malo solne kiseline koja riješi taj problem i tekućina se može koristiti beskonačno dugo jer joj za "aktivaciju" potrebno samo dodati kisik.

Ja pločice nagrizam od prvog dana sa hidrogen 30% + sona kiselina.

Uspem kiseline toliko da prekrije pločicu ( vodoravno položena pločica) i PO MALO dodajem hidrogen.
Dobra koncentracija je kad prilikom pomeranja ploče naginjanjem posude, ono malo mehurića što se
pojavi usled nagrizanja, stvara utisak kao da ostavlja neki trag po bakru prilikom pomeranja.

Boja bakra koji se skida postaje čas tamno braon-crvena a čas ima blag metalni sjaj.
Kada tako nagrizam pločicu nemam problema ni sa vodovima od 10 mila (0.25mm) !

****
Ako dodam hidrogena više nego što sam opisao, dolazi do burnije reakcije.
Mehurovi se intenzivno stvaraju, stiče se utisak da nešto "kuva i kipi" po površini bakra.
Tako uradjene ploče imaju problem sa tankim vodovima (budu prekinuti nagrizanjem)
i cela ploča ispadne lošijeg kvaliteta.

****
Ne znam kakva je situacija sa drugim sredstvima za nagrizanje (nikad nisam probao ništa sem opisanog)
Ali pretpostavljam da je slična tematika ...

****
Inače, problemi sa konačnim kvalitetom nagrižene pločice javljaju se u situaciji kada ploča
nije dobro osvetljena/razvijena po celoj svojoj površini. Gde je korektno osvetljeno/razvijeno
tu brzo dolazi do uklanjanja suvišnog bakra, ali onda moramo da čekamo više nego što treba
i dalje da nagrizamo ploču da bi taj lošije osvetljen/razvijen deo ploče bio nagrižen.
Tada dolazi do istovremenog nagrizanja, odnosno smanjenja debljine vodova na delovima
ploče koja je već odavno bila korektno nagrižena - i eto problema !

Pozz

Khadgar,

Na slikama tvoje ploče - gde se vide tekst, jasno je uočljivo to o čemu sam uparvo govorio.
Nije dobro osvetljeno/razvijeno ili film nije dobro nalegao na tom mestu.
Slova nisu jasna, već "zamućena i zadebljana"

Pozz

Slažem se, i danas sam smanjio vrijeme osvjetljenja za nekih 20 sekundi da se lakše skine neosvjetljni dio folije.

Kada radim nekoliko identičnih pločica to sve stavim na jednu veliku i isto tako napravim film da uštedim vrijeme/prostor pri izradi. Ova pločica koja je slikana gore je samo "polovica" druga identična na istom komadu vitroplasta je ispala za nekih 30% bolje. Taj dio koji je lošiji je bio uz kraj osvjetljivača pa je moguće da je i lošije osvjetljen zbog već spomenute problematike o jačini i širenju svjetla iz UV lampi.

Stvarno je velika hebada sa ovime eksperimentirati jer ima hrpa varijabli pa dok se sve riješe potroši se dosta novaca,živaca,vremena i svega. Da ovo radim isključivo za sebe i diy ostao bi na živinoj lampi i varijanti "za koga je i dobro je" ali ipak mi je ovo izvor zarade pa hoću stvarno dignuti izradu na malo višu razinu. Sada možda vidim da bi bilo puno bolje da sam uzeo neke brand name UV lampe i napravio osvjetljivač koji je malo veći i strpao barem 5-6 lampi po strani osvjetljivača.

Nije mi jasno, da i dalje koristiš KLIRIT-PLEKSI umesto stakla. Koliko god klirit izgledao gladak i providan, sama struktura mu je mutna.
Koristi staklo FLOT 4mm, i nećeš imati tih problema. Isto tako, batali pumpu, grejač i ferihlorid. Koristi samo Hidrogen 30% i Sonu kiselinu. Za EURO format ti je potrebno 3-4 min (ako imas POLYGON, vreme je još kraće za nagrizanje).
Za sijalice sam ti već rekao. Koliko para, toliko i muzike.
Sa folijom radim već pola godine, i nikada nisam imao problema pri izradi.

Kad smo kod stakla, i ja od prvog dana koristim najobičnije prozorsko staklo od 4mm.
Nikad nisam ni pokušao sa pleksi - a ni neću .

Pozz

Pa koristim pleksi iz razloga zato što odmah pri prvim pokušajima sa ovim UV lampama staklo mi nije štimalo(ne pitajte zašto jer sam zaboravio ali vjerojatno piše u jednoj od tema). A do sada sam u kombinaciji sa živonom žaruljom koristio 3mm staklo oko 15tak godina. Drugim riječima kupiti ću nove UV lampe za početak.

Kakvo ti je to "FLOT" staklo?

Razlog zašto izbjegavam solnu i hidrogen je jednostavno činjenica da je za svako nagrizanje treba raditi novu mješavinu. Dok sam koristio feriklorid i njega je bilo potrebno mijenjati ali sada kada radim sa Cupric Chloride http://www.xertech.net/Tech/CuCl_ech.html nema više mutnoga taloga i mješavina je uvijek jednako korisna.

Sve ove godine dok sam radio sa ferikloridom nisam imao ovakve probleme osim standardnih ako je pločica slabije razvijena ili nisam dobro nasprejao sa positiv20 sprejom pa je bilo svačega i pločice su ispadale stvarno ok. Tako da je vrlo moguće da je kiselina prejaka/upumpavam previše zraka i sl.

Nesto ne razumem ovde na linku koji si ostavio za cupric chlorid inace bakarhlorid koristi se sona kiselina HCl u koji se ubaci sto vise bakra i upumpava se vazduh dugooo vremena ili se opet ubaci hidrogen da ubrza reakciju razlaganja bakra. Regeneracija rastvora se postize konstantnom cirkulacijom vazduhha koroz isti. Po onome sto sam cuo,procitao u ferihlorid se ubaca HCL kako bi ubrzao reakciju. Tobija se tamno zeleni rastvor. Sam pripremam neku kolicinu obakarhlorida od iskoriscene mesavine hidrogena i iHCl-a cisto da isprobam,

Nešto se pripremalo...

[attachment=20113]

Moguce da je negdje vec neko opisao ali ne mogu naci. Kako da napravim negativ od PCB-a?
Iz Protela dobijem PDF,  importujem u Corel i ... problem. Ne mogu dobiti da "crno bude crno"
Sta god da sam radio sa CMYK-om pomoci nema. Slika k'o nekada u "Politiki" sve na sitne tufne.

Pozzz

Hoćeš da crno postane belo i obrnuto? Pusti ovde ili na PP taj pdf.

(08-07-2016, 06:43 PM)cicos Wrote: [ -> ]Moguce da je negdje vec neko opisao ali ne mogu naci. Kako da napravim negativ od PCB-a?
Iz Protela dobijem PDF,  importujem u Corel i ... problem. Ne mogu dobiti da "crno bude crno"
Sta god da sam radio sa CMYK-om pomoci nema. Slika k'o nekada u "Politiki" sve na sitne tufne.

Pozzz

INVERT

(08-07-2016, 06:43 PM)cicos Wrote: [ -> ]Moguce da je negdje vec neko opisao ali ne mogu naci. Kako da napravim negativ od PCB-a?
Iz Protela dobijem PDF,  importujem u Corel i ... problem. Ne mogu dobiti da "crno bude crno"
Sta god da sam radio sa CMYK-om pomoci nema. Slika k'o nekada u "Politiki" sve na sitne tufne.

Pozzz

Khadgar2007 je skoro postavio to pitanje.
http://forum.yu3ma.net/showthread.php?ti...ight=corel

Pozz

Hvala za link. U medjuvremenu sam to rijesio. Kako??? Nemam pojma. Nesto sam cackao podesavao i razdesavao i sada izgleda da je to-to. Snimio sam to kao prazan CDR i kasnije cu da ga ucitam kada zatreba.
Kao sto napisah ne znam sta sam uradio ali izgleda da je crno ipak crno bez prebacivanja u BMP. Bar nema onih tufnica . Rezultat na providnoj foliji nije ispao reprezentativan ali , kontam da je ovo sada do stampaca i folije.  

Pozzz
JaMi

(08-08-2016, 05:07 PM)cicos Wrote: [ -> ]Rezultat na providnoj foliji nije ispao reprezentativan ali , kontam da je ovo sada do stampaca i folije.  
Pozzz
JaMi

Bilo je i o tome reči na ovom forumu ...
Treba malo potražiti.
Uglavnom, svodi se na primenu starijih laserskih štampača kada se štampa na foliji ili pausu.
Ovi novi nisu za to.

Pozz

Ja koristim Samsung ML-1675 i iako crna površina nije baš crna ko noć pločice dobro ispadnu. Osim toga vidjeli ste moje rezultate u raznim temama. Prije sam printao na pausu a sada na nekoj 3M foliji za laser, razlika između toga dvoje je da se na pausu može primjeniti postupak naparivanja sa nitro razrijeđivačem dok kada je folija u pitanju to ne vrijedi,ali čini mi se da je otisak bolji sa folijom.

Naparivanje nitro razrjedjivacem ili nekom slicnom hemijom djeluje i kod folije jednako kao na pausu. Toner se sastoji od zrnaca boje i zrnaca nekog voska-najcesce vjestackog. Isparenja djeluju da se zrnca boje nabubre pod
dejstvom hemije i bolje zacrne posebno vece povrsine koje i jesu kriticne.
Meni je drugar, nazalost vec pokojni, koji se bavio prodajom i mjesanjem boja, napravio smjesu nitro razrjedjivaca
i jos neke hemije-receptura bila samo njemu poznata, i time napunio sprej doze, kao za boje.
Tom smjesom samo ovlas preprskam vec otprintan predlozak, bilo na pausu ili foliji i rezultati su
izvanredni.

pOz