Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
CNC motalica za transformatore
Projektovanje PCB je proces koji se uci vremenom i svojim greskama. Macola je o tome dosta posao, a Zelja je izvukao osnovna pravila kojih se treba pridrzavati. Ono sto je jos bitno kod projektovanja PCB-a je da je to iterativan proces. Takodje je od izuzetne vaznosti postavljanje komponenti i traziti optimalne duzine vodova tako da je uticaj parazitnih efekata minimalan. Svako rutiranje ce da odradi posao i uredjaj ce da radi. To nije frka. Tu je jedini problem sto se ljudi uhvate toga i ne trude se da poboljsaju geometriju i linije. Drugi problem je taj sto nekada uredjaj moze da prestane da radi iz neobjasnjivih razloga. Vecina ljudi nece ni da trazi problem na pcb nego ma drugom mestu. Zelja je napisao korake kojih se treba pridrzavati kako bi se ispostovala sva pravila projektovanja pcb i na taj nacin otklonile sve sumnje sa pcb.
Takodje znam da sve ovo zvuci lako, ali kada se krene tek se onda vide problemi. Kreni polako sa proucavanjem literature i projektovanjem, pa cemo svi zajedno da iznesemo stavove oko eventualnih korekcija.

Pozdrav
Reply
Da se nadovežem, ja najviše vremena prilikom projektovanja PCB
utošim na "placement" odnosno raspored elementa na ploči.

Od ploče tražim :
1. Funkcionalnost
2. Praktičan raspored priključaka ( ne svuda razbacani po ploč)
3. Estetiku

Tek kada ovo uspem rešiti u zadovoljavajućem stepenu, onda mi samo rutiranje dodje kao dečija igra.

Pozz
Reply
Upravo to. Pogotovo kad imas mcu, pa onda gledas kako neke netove mozes da prevezes da druge portove da se to lepo izrutira, pa se firmwerski koriguju putanje.
Reply
Evo jednog mog pcb-a od prosle nedelje, cisto da vidis kako izgleda i jednog uredjaja kako to lepo ispadne na kraju.


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Moram jedan po jedan. Ovo je gotov uredjaj koji se prodaje na trzistu.


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
(07-01-2016, 12:29 PM)vojinilic Wrote: Upravo to. Pogotovo kad imas mcu, pa onda gledas kako neke netove mozes da prevezes da druge portove da se to lepo izrutira, pa se firmwerski koriguju putanje.

He,He ...

Drugačije bi bilo velikih problema, nema potrebe silom rešavati vezu sa nekog pina MCU
kad u deklaraciji pinova lepo možeš praviti zamene i iskoristiti trenutno stanje na ploči.
(Naravno pod uslovom da nije neki specifičan pin, čiju funkciju ne može preuzeti neki drugi pin)

Dobro si to napomenuo !

Pozz
Reply
I njegov pcb (top layer)


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Bottom layer


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
Da se malo priključim temi, mada nisam stigao sve da pročitam, ali koliko vidim, glavne rasprave se vrte oko tastature i pcb.

Oko pcb:

Pcb je vrlo kompleksna stvar jer je po nestanku 3D cevne tehnologije, zbog kompaktnosti, postalo potrebno praviti pcb.
Pnekad pcb rešava samo tokove signala i imunost na smetnje, a ponekad mora rešavati i probleme termike sklopa i (ili) mehaničke osobine sklopa.

Evo jednog primera nekog A/D konvertora iz 2008. koji "čita" veoma preciznu load ćeliju, sa remote-sense razvodom do nje (6 žica) i nažalost DC ekscitacijom po zahtevu kupca. Pcb je četvoroslojna.
DC ekscitacija load ćelije nudi velike probleme sa termonaponima na spojevima, jer termonaponi učestvuju u korisnom signalu (koji je svega 10mV sa full load) sa značajnim procentom učešća.
U cilju umanjenja dejstva termonapona, bilo je nužno izbalansirati temperature na konektoru na koji se priključuje load ćelija. Tokom warm up režima je važno da razlike temperatura na krajevima konektora za load ćeliju budu minimalne.
To je urađeno tako što je na analognim stabilizatorima (koji su tu potrebni) precizno izbalansirana discipacija (simetrisanjem potrošnje), onda su stabilizatori smešteni simetrično u odnosu na osu konentora, potom se toplota preko mnogobrojnih via distribuira na unutrašnje rashladne poligone koji su termički blisko povezani sa trećim slojem koji je globalni GND poligon.
Iskorišćen je što pravilniji i što simetričniji toplotni fluks ka konektoru koji je sporan. Uz to se moralo voditi računa naravno i o minimalnom šumu, dobrim decouplings itd...

Naravoučenije prče je da se pomoću pcb mogu raditi razne korisne stvari (a i štetne svakako) i da je to mala nauka za sebe, no iskustvo, stečeno na svojim i tuđim greškama, biva obogaćeno ka unapređenju u toj sferi i vreme je neohodan faktor.

Evo kako sam to svojevremeno napravio, a možda vam ovaj primer može biti koristan:


.rar   AD1.rar (Size: 518,54 KB / Downloads: 13)

---------------------------------------------------------------

Što se tiče tastature:

Pitanja koja sebi morate postaviti su:

-koliko je važno koristiti tastaturu za vreme automatskog rada neke mašine i da li je neophodno i da li ima smisla menjati parametre tokom automatskog rada?,
-ako je neophodno da bude aktivna za vreme automatskog rada, da li je to samo jedan taster koji uslovljava prekid automatskog rada ili je to šire od toga,

Ukoliko je neophodno u nekim brzim procesima poput nečeg što jako okupira MCU, kao na primer CNC upravljanje nekim motorima, unositi parametre za vreme automatskog rada (što je prilično redak slučaj), onda je možda bolje napraviti posvećenu tastaturu koja ima hardverske filtre (RC članovi i diode za povećanje margine šuma) i to sve preko šmit triger buffera odvestri ka HW interruptu MCU. Pri tom dekodovanje tastera ne sme okupirati suviše vremena u interrupt rutini da ne bi unelo jitter u impulse motora. Dakle mora se dekoder optimalno i sa malo instrukcija napisati.

Ukoliko nema potrebe za intervencijom pomoću tastature, za vreme automatskog motanja te motalice, onda je neophodan samo jedan sve-stop taster, koji čak ne mora biti na tastaturi. U tom slučaju se parametri podešavaju za vreme stajanja motora motalice, a ručni rad u smislu sporog pokretanja motora tasterima, radi sa relativno dugačkim impulsima u koje će bez ptoblema stati kb_scan. Onda nema razloga trošiti resurse MCU na neke posebne zahteve ka tastaturi.

Kod nekih mojih projekata za skeniranje tastature koristim upravo gornji nibl porta koji  drajvujem data za LCD (uštedi se 4 pina) i tu imam jednu interesantnu matricu za 6 mogućih tastera (što je i više nego dovoljno za 4 kursora, eskejp i enter).

Ovako:


.pdf   KB_LCD.pdf (Size: 5,67 KB / Downloads: 28)


Sekvenca skeniranja se inače izvodi dok nema transfera podataka ka LCD. Pošto je LCD inače lečujućeg tipa (čuva postojeći tekst do unosa nove komande) onda se podaci njemu šalju dok nema skena tastature, i obrnuto.

Dakle, kada je LCD disejblovan, onda možemo pomoću asm direktiva TRISX=0bxxxxxxxx; a koja inače traje čitavu jednu instrukciju :-) rekonfigurisati pinove po svom nahođenju u cilju rada sa tastaturom.

Sekvenca za ovu moju tastaturu izgleda ovako:
-proglasiti D7 ulazom, a D6, D5, D4 izlazima, potom nekom petljicom setovati 1 na ta tri pina jedan po jedan, po exor principu, za to vreme pratiti stanje ulaza na D7 pinu i dekodovati prva tri tastera (naravno debouncing se vrši višestrukim ponavljanjem tog testa gde se zahteva verovatnoća iznad 95% kao validno stanje).

- ostala tri tastera se obrađuju tako što se D7 proglasi izlazom i digne na 1, a D6, D5 i D4 kao ulazi, i na njima očita stanje.

- po završetku skena se D7-D4 rekonfigurišu kao izlazi da bi mogli dalje da rade sa displejem.

Kada ne treba neka posebno brza tastatura (sken reda 5-6mS) onda se ovako uštede 4 pina, a ima se 6 tastera, pri čemu se sken može napraviti da vidi samo jedan taster ili više njih odjednom, što je posebno lako sa donja tri.
--------------------------------------------------------------------------------------------


Ponekad kad mi treba brza tastatura, a imam manjak pinova na MCU, upotrebim (odličan) SPI ekspander MCP23S17 i jedan njegov port sa hardverskim RC filtrom na tasterima. Namestim generisanje interrupt na MCP i odvedem na posvećen pin na MCU. Onda sken može potrajati neku desetinu uS zavisno od kloka na SPI. Tada tastatura bud eveoma "skočna" na stimulaciju.
Naravno drugi port ekspandera upotrebim po svojoj želji i preostale pinove od porta na kom visi tastatura.

Eto to su neki od primera mogućih korišćenja.

Pozdrav
Reply
Sto se konstrukcije PCB tice tu nemogu nista reci zato se Khadgar2007 prihvatio posla.

Oko tastature tu vec mogu reci da nije toliko zahtevna jer nema potrebe da se menjaju parametri za vreme namotavanja.

Na semi postoji STOP taster koji je vezan na ( RC4 ) interrupt  pin preko kog se zaustavlja rad motalice i tada je omogucena promena parametra.

Cetri tastera imaju ulogu za unos parametara a tu je i Start taster kojim se potvrdjuju uneseni parametri i start namotavanja.
Reply
Svakako je ovo što sam prethodno postavio samo jedan od mogućih načina i naravno u edukativne svrhe. Što se više načina zna - to bolje.
Reply
Stigle su plocice za motalicu a pored plocice nabavljen je rotary encoder 360 inpulsa po krugu i srce cele masinerije PIC18F4431.

Bice ovih dana sklapanje elektronike pa se nadam i brzom pustanju u pogon masine Smile .

Reply
Hehe,lijepo je vidjeti svoje ime na PCBu. Wink Više se ne sjećam jel sam radio i PCB za motor drajver?
Reply
(12-23-2016, 03:22 PM)Khadgar2007 Wrote: Hehe,lijepo je vidjeti svoje ime na PCBu. Wink Više se ne sjećam jel sam radio i PCB za motor drajver?

Khadgar, i jedna i druga plocica su delo tvojih ruku Smile
Reply
Bome moram pohvaliti i onoga tko je radio te PCBe, dobro ih je napravio. Smile
Reply
Plocice je radio Milan PCB iz Nisa super su ispale sve pohvale za njega.
Reply
Danas su plocice detaljno pregledane da li je sve kako treba povezano bilo je malih nedostataka ali nije strasno sve se da sredit.

Konacno mogu reci da je elektronika za motalicu kompletirana a mehanika ima jos nekih sitnica ali to cu za vikend da zavrsim Smile

Evo da vidite kako je ispao drajver DC motora i glavna ploca :

Reply
Hej ti,nisam predvidio da tranzistori tako nahero stoje u odnosu na PCB. To je trebalo lijepo položiti na neki L profil koji bi išao na hladnjak. Tongue 

Da li si možda upalio elektroniku da vidiš jel šljaka?
Reply
Za probu moze i ovako da prodje Smile  nisam hteo mnogo da se opterecujem kako ce tranzistori da stoje bitno je bilo da imam prilaz svakoj komponenti bar za pocetak dok se sve ne usteluje i proradi kako treba.

Nisam je jos prikljucivao na napajanju ceka se program za MCU.
Reply
Ja sam kod sebe testirao deo softvera za upravljanje DC motorom. Urađen je lock-anti-phase-drive i testiran sa nekim manjim DC motorom i tranzistorskim H-mostom. Radi OK. Za realnu probu sa Milanovim motorom i H-mostom koji je predviđen nam treba frekvencija PWM-a. Može li neko od iskusnijih da predloži  šta odabrati? Milane, koji je motor u pitanju? Jel to beše motor brisača, koliko se sećam?
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 2 Guest(s)