Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Da ne otvaram novu temu, par pitanja...
Da li možda tko ima šemu električnog pastira od Iskre, model Kekec-Muki. Imam između ostalog dva izgorjela otpornika kojima ne mogu pročitati vrijednost pa ne znam što bi stavio.

Ako treba slika stavim kada dođem kući.
Reply
(07-18-2018, 11:39 AM)BeliNinja Wrote:
(07-18-2018, 09:05 AM)mikikg Wrote:
(07-16-2018, 03:00 PM)BeliNinja Wrote: Uf, zao mi je sto ne mogu da ti pomognem. Oko kaljenja mi je skroz jasno kolika je nauka.
Ali bih bas voleo da dodjem do nekih podataka za kaljenje i zarenje celika. Temperature, vremena zadrzavanja, zastitne zone...

Hehe, trazio si gledajte, evo za tebe i za Bracu pikanterija, 'ajd sad ovo rastumatcite, moze i u posebnoj temi : )
Opa, moram samo da prevedem sa nemackog. Videcu sta pise pa cu da protumacim postupak.
Nisam stručnjak za kaljenje, ali po nekoj osnovnoj logici termičke obrade ovi podaci nisu dovoljni za potpunu identifikaciju procesa.
Pre svega, mora se znati za koji čelik (po standardu) se primenjuje ovaj program.
Deo procesa od podatka AT na niže nema nekog smisla jer je sve na nuli, tj. ako je AT=0, onda je i 98%AT takodje nula, itd.
Temperatura je u svim fazama procesa konstantna, ali nema drugih naznaka šta se u tim fazama dešava.
Miki, možda su ti podmetnuli "fake process" da prevariš Belog  Big Grin

Pozdrav
Reply
Da to je prazan program, neko to treba da popuni za tacno potrebnu namenu, to je samo “forma za unos”, neki parametri se ne unose zavisno od tipa procesa, ima nekih 6 tipova, kaljenje, nitriranje, itd.
Ako vas interesuje postavicu negde skenirano uputstvo od programa, imam i skeniran pisani prevod.

Trenutno posto im ne radi automatski rezim, koriste prost proces sa fixnom temeraturom i atmosferom, zapamtio sam samo 890*C (to je temp na fotki peci) i onda samo vremenski drze oko 25 minuta. Atmosferu prave sa mesavinom Propana i Amonijaka (endo gas), imaju neki instrument za to pa rucno odvrcu/zavrcu ventile, prate i nivo Ugljenika ...
Komadi su velicine upaljaca, nekakva osovinica sa zupcanikom ... toliko sam video ...
Reply
Da li neko zna podatke od ovog enkodera, na netu nisam ništa našao?
Reply
Od 50 podela nije sigurno, nije ni od 1224 podela, onda je sigurno od 500 podela po krugu sudeci po oznaci Wink
Ovaj broj 1224 mi lici da je opseg napajanja 12/24V.
Vrlo cesto se tako oznacavaju enkoderi, skoro uvek se u oznaci navede broj podela po krugu, neke “okrugle” brojke, 200, 500, 1000, 2000 itd
Reply
(07-28-2018, 07:20 PM)Makso Wrote: Da li neko zna podatke od ovog enkodera, na netu nisam ništa našao?

Podaci za ovaj enkoder su :

1. ( I/X50 ) -OPTIONS MODEL
2. ( 500 ) - broj podeoka po krugu
3. ( 1224 ) - napajanje od 12v do 24v
4. (  BZ  ) - BIDIRECTIONAL + ZERO
5. (  H   ) - PUSH-PULL
6. ( CVK ) - Konektor
7. ( 02  ) - output
Reply
Ih al pogadjam te oznake k’o mator Smile
A nisam u zivotu video taj enkoder, nisam ni guglao ... Smile
Reply
Imam jedno pitanje uvezi trafoa za korektor mreznog napona.

Kako se se pravilno namotava trafo za te primene ja sam nacrtao dve mogucnosti ali neznam koja je ispravna po mom misljenu je ispravnije uraditi trafo kao (TR1 ) sa samo primarnim namotajem koji poseduje izvode na nize napone.

Sretao sam u korektorima i transformatore koji imaju primarni namotaj na koji redno dodaju namotaje za korekciju kao sto je ( TR2 ) ali mislim da pri nizem naponu nemozemo uzvucu maksimalnu snagu iz transformatora.



.pdf   korektor trafo.PDF (Size: 20,28 KB / Downloads: 37)
Reply
Hvala drugari. Smile
Moram to povezati pa vidjeti da li je ispravan...
Reply
(07-28-2018, 09:30 PM)Milan94 Wrote: Imam jedno pitanje uvezi trafoa za korektor mreznog napona.

Da li ti pričaš o korektoru napona, onom kada napon padne, a tebi ostane isti Smile
Reply
Bas o tom korektoru pricam ali nisam siguran koji nacin motanje trafoa je ispravan.
Reply
(07-29-2018, 08:20 AM)Milan94 Wrote: Bas o tom korektoru pricam ali nisam siguran koji nacin motanje trafoa je ispravan.

Moze to i kao TR1 i kao TR2 samo sto kod varijante TR2 ne bi smeo biti taj onovni namotaj za 230V nego recimo za 170V.

Mada moze biti da mozda nisam najbolje razumeo pitanje....
Reply
Ako se radi varijanta dva onda na istom jezgru moze da se uradi veca snaga i deo trafoa se mota tankom zicom a deo debljom
Reply
(07-18-2018, 08:55 PM)mikikg Wrote: Da to je prazan program, neko to treba da popuni za tacno potrebnu namenu, to je samo “forma za unos”, neki parametri se ne unose zavisno od tipa procesa, ima nekih 6 tipova, kaljenje, nitriranje, itd.
Ako vas interesuje postavicu negde skenirano uputstvo od programa, imam i skeniran pisani prevod.

Trenutno posto im ne radi automatski rezim, koriste prost proces sa fixnom temeraturom i atmosferom, zapamtio sam samo 890*C (to je temp na fotki peci) i onda samo vremenski drze oko 25 minuta. Atmosferu prave sa mesavinom Propana i Amonijaka (endo gas), imaju neki instrument za to pa rucno odvrcu/zavrcu ventile, prate i nivo Ugljenika ...
Komadi su velicine upaljaca, nekakva osovinica sa zupcanikom ... toliko sam video ...

Ne znam da li si resio problem, proces kaljenja ti je obicno odredjen vremenom progrevanja na odredjenu temperaturu, vremenom zadrzavanja na toj temperetari i posle toga brzinom hladjenja da bi se dobila martenzitna struktura. Ta brzina hladjenja zavisi od oonkretnog celika i njegovog TTT dijagrama.

Bacio sam pogled na onaj program i zbunile su me nule tako da sam odustao od tumacenja.

Nitriranje ne poznajem, ali znam da je to proces povrsinske termicke obrade i taj sloj obezbedjuje da se na povrsinu ne hvataju recimo pucne od zavarivanja. Odbija rastopljen i uzaren metal. Oni bravarski stolovi su nitrirani i bas se ne hvataju pucne za njih a napravljeni su od prosecnog konstruktivnog celika S355.
Reply
(07-28-2018, 09:30 PM)Milan94 Wrote: Imam jedno pitanje uvezi trafoa za korektor mreznog napona.

Kako se se pravilno namotava trafo za te primene ja sam nacrtao dve mogucnosti ali neznam koja je ispravna po mom misljenu je ispravnije uraditi trafo kao (TR1 ) sa samo primarnim namotajem koji poseduje izvode na nize napone.

Sretao sam u korektorima i transformatore koji imaju primarni namotaj na koji redno dodaju namotaje za korekciju kao sto je ( TR2 ) ali mislim da pri nizem naponu nemozemo uzvucu maksimalnu snagu iz transformatora.

http://www.elfak.ni.ac.rs/downloads/proj...rijava.pdf
Reply
Ovako mora da bude kod regulacionih transformatora sa klizacem ali kod relejnih nisam siguran koje je resenje bolje.
Reply
(07-29-2018, 10:07 PM)Milan94 Wrote: Ovako mora da bude kod regulacionih transformatora sa klizacem ali kod relejnih nisam siguran koje je resenje bolje.

Milane, ako imaš, recimo slučaj da ti je napon mreže 185v, a tebi treba 230v imaš manjak od 45v. To mu dođe
20%. Ako ti potrošač vuče 2a, da bi se popeo na potrebnih 230v sa rednim dodavanjem sekundara od 45v na
ulaznih 185 v dobijaš 230v. Pošto je struja 2a a napon sekundara 45v, ti bi sa trafom od 90 w rešio problem.
Pošto je potrebno trafo napajati sa regulisanog izlaza zbog potrošnje samog trafoa on će morati da bude 110w.
Znači,sa trafoom od 110w koretuješ potrošnju od 460w. Prema tome varijanta 2.
Reply
Da li bi se sa ovim driverom mogao kontrolisati proporcionalni ventil?
https://www.ebay.com/itm/DC-6V-12V-24V-2...Desc=0%7C0
Reply
@Maxo,

Proporcionalni ventili se u principu pogone definisanom strujom u okviru nekih granica,
Može to: analogno ili sa PWM.

Struja ne mora biti proporcionalna faktoru popune PWM jer su neki proporcionalni ventili zaštićeni od preopterećenja tako što im je otpornost namotaja podešena da pri nekom deklarisanom naponu mogu podneti ED=100%, pa imaš RL vezu.

Nisu svi takvi i ima ih raznih vrsta. Neki rade u rasponu od 0-0.8A, neki 0-1A, 0-2A, 0-3A i td. i mogu imati raznolike otpornosti namotaja.

Neki pak imaju jako malu otpornost namotaja i ukoliko nema povratne veze po struji onda će nastradati.

Opšte pravilo je da se proporcionalni, a i servo ventili, što se tiče pogona "špulne" drajvuju pomoću PWM, gde je lokalno vraćena povratna veza po struji namotaja i gde je raspon dozvoljene struje doveden u deklarisane granice.

U tom slučaju će dejstvo biti proporcionalno struji - kod proporcionalnih ventila (bili oni pneumatski ili hidraulični), jer oni nemaju nikakvu povratnu vezu o izvršnom dejstvu.

Servo proporcionalni ventil, ili pak servo proporcionalna regulacija počiva na PID regulaciji gde se zadata vrednost unusi u regulator, a u isti regulator stiže i neka povratna veza po nekoj od izvršnih veličina ventila.
Rezultat PID je PWM sa lokalnom povratnom vezom po struji "špulne".
Povratna veza može biti na samom servo ventilu: po položaju, sili, pritisku i td. ali ne mora bitii tako jer može biti izvučena sa izmeštene lokacije po raznolikim izvršnim veličinama.
------------------------------------

Što se tiče samog upravljanja strujom "špulne":
-Kod upravljanja gde nije poseno bitna brzina odziva koristi se buck princip pwm pogona (sw. i zamajna dioda preko špulne), a gde je bitan veoma brz odziv koristi se 2sw. forward princip.
Pogledaj moj post o merenju struje kod 2sw forward i tamo imaš dobru ideju (koja perfektno radi) o merenju struje.

------------------------------------

Ovako na primer izgleda kartica za upravljanje jednim jedinim proporcionalnim bez povratne veze, da se ne zanosiš mišlju da je to tek tako jednostavno:



--------------------------------------

Moraš se malo ozbiljnije pozabaviti tim.

Pozdrav,
Macola
Reply
Znam da je to problematika, mislim nije za nekoga, ali za mene jeste jer nikad nisam radio sa tim ventilima, a imam neku Plafinger-ovu dizalicu sa tim ventilima pa hoću da pokušam napraviti drajvere za te ventile, ali prvo moram otići i vidjeti o kakvim se tačno ventilima radi, a da uništim ili spalim takav ventil nije ni malo prijatno jer su skupi.
Uglavnom, kad pokupim detalje ventila, javljam.
Hvala. Smile
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 6 Guest(s)