Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Solarni paneli - diskusija
#61
@Dragan83,
nisam uspeo da vidim na fotografijama, pa pitam. Da li već imate ugrađene neke motore koji će konstrukciji davati željeni azimut i elevaciju, pa vam samo treba neka elektronika koja će najbolje pratiti Sunce, ili vam trebaju i elektromotori za to?
Reply
#62
Dragane, pogledaj ovo: https://www.researchgate.net/publication...n_Position
Reply
#63
Ok, ajd da odgovorim sve u jednom postu, u sustini konstrukcija je iz glave ali sa jakom pozadinom bavljenja slicnim stvarima, ali su prste umesali naknadno staticari zbog samog noseceg stuba jel mi u mirnom stanju nemamo nikakvih problema nego samo sa tim povremenim olujicama Smile , na slici se ne vidi u vrhu stuba ima jedan veliki zupcanik koji ce kasnije biti drajvovan nekim prenosnim mehanizmima plus kocioni sistem itd koji trenutno nisu postavljeni ali to za sad nije problem to cemo postepeno resavati za sad imamo zackoljicu sa sistemom (elektronikom) za pracenje sunca i usmerivanjem panela (konstrukcije ) da sece vetar prilikom jakih vetrova, ja sam jos na nekoliko mesta da upit da li se neko bavi sa tim i koja su resenja osim onih drangulija sa ali expresa, kasnije bi na taj neki osnovni modul koji daje komande pravio drajvere za motore itd...ako me razumete Smile
Reply
#64
https://www.aliexpress.com/item/10050024...1598%22%7D
Reply
#65
Drugar koristi najobicniji arduino i 4 led kao prijemni element svetla, smestene u cevcicama i to radi perfektno. Pracenje samo po azimutu jer nema potrebe u njegovom slucaju i po elevaciji, posto jednom mesecno rucno zavrti spinglu i podesi elevaciju . Uvece kada padne mrak i nema svetla arduino posle odredjenog vremena okrene panele na istok do krajnjeg prekidaca i tu ceka jutro. U ovoj varijanti moze jos da se doda rotacioni impulsni merac brzine vetra i ako predje neku granicu da aktivira proceduru parkiranja u zadatu poziciju. 9 godina od kako ima solarne panele (jer nema struju) ima tracker, prvih godina je koristio LDR (foto otpornike) medjutim UV ih po svoj prilici ubija jer nije uspeo da pregura vise od 1 sezone i obavezno crknu. Probao je par proizvodjaca, modela itd i ne vredi. Na kraju led diode su se pokazale kao odlicno resenje i evo par godina vise nema nikakvih problema.
Linux is like a wigwam NO Windows NO Gates and an Apache inside
Reply
#66
@ddanijele, nije mi jasno kako Tvoj drugar podešava elevaciju jednom mesečno? Zalazak i izlazak Sunca se definišu po činjenici da je u tim trenucima elevacija Sunca jednaka 0°, a tokom dana, negde oko podneva, elevacija postiže maksimalnu vrednost. Leti je to za Beograd negde oko 68°, a zimi oko 22°. Dakle, taj hod elevacije od nule do maksimalnog pa opet do nule je na dnevnom nivou. Kako to Tvoj drugar podešava jednom mesečno?
Reply
#67
Sistem je veoma prost, isti kao i za motorizovane satelitske tanjire. Osa rotacije nije vertikalna nego je pod uglom tako da prati tzv klarkovu putanju. Na google ukucaj u pretragu "polarmount" i shvatices, veoma prost, a efikasan sistem bez potrebe za dodatnom motorizacijom za vertikalni ugao.
Linux is like a wigwam NO Windows NO Gates and an Apache inside
Reply
#68
(09-16-2021, 12:49 PM)ddanijel Wrote: Sve je to lepo i tacno sto rekoste da vodu(toplotni medijum) treba drzati na sto nizoj temperaturi, medjutim uvek ima ono ali Smile
Sto je temperatura bliza onoj minimalnoj potrebnoj akumulator sadrzi sve manje akumulirane energije koju mi mozemo da uzmemo iz njega.
Ako uzmemo primer podnog grejanja gde kod dobro izolovane kuce i lepo uradjenog sistema je potrebno 30-32c na polazu u pod (bar je kod mene tako), mozemo mi da uzmemo 1000litara akumulator vode koji cemo preko noci zagrejati na 40c i sa tih 8c razlike imacemo akumulirano nepunih 10kw toplotne energije. Ako isti taj akumulator zagrejemo na 80c imacemo za istu zapreminu 55kw akumulirane energije ! Verujem da znate ali cisto napisah za one koji bi mozda olako prihvatili ideju da treba teziti sto nizoj potrebnoj temperaturi u akumulatorima toplote.
Ista je prica i sa solarnim koncentratorima i nije bez razloga poenta akumulacije sto vislje temperature ( u solima i cemu vec sto moze) , i gustina energije u takvim akumulatorima je neuporedivo veca u odnosu ako bi smo isli na temperature od recimo 90c . U principu slazem se sa time da treba naci balans izmedju potrebne temperature, kolicine energije koja nam treba u nekom periodu i ono najbitnije faktoru gubitaka na izolaciji.

Nisam nešto imao vremena da se ranije pozabavim ovom zanimljivom temom, ali sam stavio potsetnik koji je povezan sa ovim komentarom i mojim prethodnim koji je povezan sa akumulatorima koji su punjeni materijom koja u korisnom opsegu temperatura menja agregatno stanje.

@ddanijel,
Malo bih preciznije da izračunamo akumulacionu sposobnost vode za delta t od 8 i 38C.
Voda ima toplotni kapacitet od 4,168 kJ/kgK.
Dakle tona vode, za dt od 8C može akumulirati 9.26kWh. Za dt od 38C može akumulirati 43,99kWh.

Vratio bih se na akumulatore sa faznim prelazom materije u njima.
Postoje ozbiljne studije (i strane i domaće) o korišćenju parafina kao medijuma za toplotne akumulatore, u rasponu korisnih temperatura za kućno grejanje.
Priložiću domaću doktorsku disertaciju na tu temu u kojoj je obrađen jedan od tipičnih industrijskih parafina sa oznakom 53 koji se između ostalog koristi i za izradu sveća.

Parafin sa tipičnom temperaturom topljenja oko 50C ima tipičnu specifičnu toplotu od 3kJ/kgK dok je u čvrstom stanju, potom u rasponu dok mu traje fazni prelaz, tj. od 50-60C tipično, ima 156 kJ/kgK, potom kad sav pređe u tečno stanje opet ima 3 kJ/kgK.

Recimo, uzećemo kao koristan raspon temperature za tipično kućno grejanje, sa izolovanom kućom, npr. interval od 40-60C, što je ujedno lakše izolovati nego akumulator na 80C.
Delta t je 20C.

Odatle sledi da će se u toni vode akumulirati 23,15kWh, sa linearnom promenom temperature prilikom unosa ili trošenja u intervalu od 40-60C.

Kod tone parafina imamo dva intervala: 40-50C čvrsta faza i 50-60C prelazna faza.
U prvoj (čvrstoj fazi) sa dt od 10C (40-50C) parafin će akumulirati 8.34kWh, u prelaznoj fazi (50-60C) će akumulirati 43,34kWh, odnosno zbirno će biti akumulirano 51.68kWh.

Kod trošenja je nelinearna promena temperature: prvih 43,34kWh će se vratiti sa promenom temperature od 60-50C, dok će za poslednjih 8,34kWh temperatura opasti od 50-40C.

Primetićemo da je u opsegu faznog prelaza temperatura prilično konstantna i vrlo povoljna za grejne sisteme, takođe je akumulaciona sposobnost skoro dvostruka od vodenog akumulatora, a uz to se skoro 84% ukupne energije nalazi u intervalu od 50-60C.

Parafin je neotrovan i inertan prema metalima.

Evo u prilogu jedne domaće disertacije na tu temu, gde je u spisku korišćene literature još korisnih podataka.
Uz poštovanje prema autoru rad je bio slobodno dostupan, te se usuđujem da ga postavim u edukativne svrhe, radi korisnih smernica potencijalnim DIY graditeljima ovakvih akumulatora.

https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/6160
Reply
#69
Minimalna potrebna u mom racunu je 32c i ja sam racunao scenario delta 8c gde sam napisao "nepunih 10kw" jer nisam hteo da "sitnicarim" i pisem 9.26kw zbog lakseg razumevanja da ne bude zabune.
Drugi delta si omanuo jer nije 38c nego 80c-32c=48c sto je blizu 55kw . Poenta je kako god i dalje ista, a to je da ako idemo na nisku temperaturu u baferu moramo bafer enormno da povecamo sa gabaritima.
Inace ovo sa parafinom je jako zanimljivo da toliko energije ima u prelaznoj fazi, zaista facinantno.
Linux is like a wigwam NO Windows NO Gates and an Apache inside
Reply
#70
Ok. Nisam ni mislio da ti nešto oponiram. Štaviše i sam sam pogrešio u proračunu.
Citirao sam te upravo iz razloga poređenja dve vrste akumulatora: onih koji koriste specifičnu toplotu materije i onih koji koriste zbir specifične i latentne toplote materije.
I sam si primetio da je moć latentne toplote vrlo zanimljiva, koje zbog velike akumulacione moći pri niskim temperaturama, koje zbog veoma konstantne temperature u prelaznoj fazi.
Kod parafina se može izabrati vrlo širok spektar temperatura otapanja, od oko 38 pa sve do 90C, što mu daje velike prednosti kod nisko temperaturnih grejanja (podno, konvektorsko...). To iskustvo imam iz saradnje sa proizvočačima sveća koji parafinskim uljima i cerezinom menjaju tačku topljenja parafina za sveće.
Odnosno, verovali ili ne, postoje letnje i zimske sveće. Zimske su jevtinije za proizvodnju (hemijski jednostavnije i manje energije za proizvodnju) ali se pri letnjoj upotrebi tope i krive u ruci jer imaju nižu tačku topljenja.

Bez sumnje, voda je i dalje najmoćniji akumulator i u prelaznoj fazi iz tečnog u gasovito stanje ima čudesno veliku latentnu toplotu, čitavih 2,26 MJ/kg.
Na žalost, događaj je na 100C i podrazumeva strahovitu promenu zapremine pri nižim pritiscima, što je nepovoljno za individualna grejanja.
I dan danas se vrlo efikasno upotrebljavaju parne mašine, odnosno da budem precizniji, parne turbine koje još uvek nemaju efikasniju alternativu, kao osnovni način generisanje električne energije u toplotnim elektranama (fosilna goriva i nuklearke).
Voda je čudo ove planete!

Iz priloženog rada se vidi da je parafin, mada ima još mnogo interesantnih materija, poprilično zanimljiva alternativa za akumulatore zbog zgodnih hemijsko-fizičkih osobina i umerene cene.
Nadam se da ću sledeće godine, eventualno one naredne, isprobati bafer sa parafinom u sopstvenoj režiji, svakako i podeliti iskustva...
Reply
#71
Znas li mozda okvirnu cenu litre/kg ili kako se vec prodaje parafin ?
Linux is like a wigwam NO Windows NO Gates and an Apache inside
Reply
#72
https://www.navidiku.rs/firme/parafin#:~...0%20litara.

https://www.dmvwax.com/sr/proizvodi/para...vosak-439/
Reply
#73
Parafin nije bas sladak za upotrebu jer su potrebne komplikovane konstrukcije
skladista da bi se uspesno prenosila energija. Parafinu se dodajue svasta jer
ima izuzetno malu toplotnu provodljivost pa je veliki problem transfer energije
kroz njega, narocito ako imas komadinu debelu pola metra.

Ja sam eksperimentisao pre 10-12 godina sa PC materijalima. Naime, kada se
nosi pancir dosta sati pocinje da bude vrlo neprijatno. Zato sam pravio probe
sa materijalima koji su vise sati odzavali prijatnu temperaturu tela ispod pancira.
Bilo je zamisljeno da se PCM smesti u prsluk ispod pancira, koji bi se drzao pre
upotrebe u frizideru. I RF varilicu sam nabavio, ali je sve to bilo komplikovano
za upotrebu, a u to doba se pojavio  3D tekstil koji sam poceo da koristim za
postavu i time ublazio problem pregrevanja.

Reply
#74
Upravo se doktorat koji sam linkovao bavi poboljšanim prenosom toplote u loše provodljivi parafin - sa zadovoljavajućim rezultatom na kraju.
Reply
#75
Sveta Gora nema struju. Neki manastiri imaju agregate koji rade jedan deo dana, i iskljucuju se najkasnije u 9 uvece. Dobar deo i nema nikakve struje, a ni mobilni ne radi jer nema mreze. Sada je mreza uspostavljena u Kareji, koja je glavni grad Svete Gore. Znam da ima nekoliko javnih telefona, i svaki ima svoj solarni panel za napajanje. 

"Manastir Vatoped, na severoistočnoj strani poluostrva Atos, je instalirao hibridnu mini off-grid mrežu koja se sastoji od PV elektrane ukupne instalirane snage 462 kW solarnih panela, skladišta energije od litijum-jonskih baterija sa kumulativnim kapacitetom od 553,8 kWh, i četiri nova dizel generatora snage 250 kW i 487 kW.
Ova hibridna mreža uključuje sedam string invertora 66 kW snage svaki, kao i pretvarač-kontroler za skladištenje snage 800 kW, “step-up-and down” transformatore, mrežne kablove i kontrolne jedinice. Ovo postrojenje ima za cilj da zameni većinu od 450.000 litara dizel goriva koje manastir troši godišnje, dok je dnevna potrošnja dizela smanjena za 55%, sa 1.300 litara na 550. Rezultat je napajanje bez fosilnog goriva 12 sati dnevno i bez padova napona i fluktuacija istog.
U planu je izgradnja 21 solarne elektrane, postavljenih širom poluostrva a sam projekat će pomoći Vlada Grčke, mada se može očekivati i finansijski prilivi od donacija i ktitora. Zbog sve veće potrebe za električnom energijom, fotonaponski sistemi će davati struju i Hilandaru, jer su mnogi manastiri počeli da ulažu u izgradnju biblioteka, muzeja i smeštajnog prostora za posetioce čiji broj se stalno uvećava pa su potrebe za energijom porasle."


Vatopedi

[Image: attachment.php?aid=36864]

Paneli napajanja u Kareji, koliko znam, za Kancelariju Hilandara i isposnicu Svetog Save.
Kompletno napajanje je odradila neka firma iz Bg, uz  Institut Mihajlo Pupin.

Reply
#76
Danasnja cena litijuma po toni 377500 CNY = 59360 $

[Image: attachment.php?aid=37054]

Reply
#77
Samo ti soli, Branko, taman sam mislio prodati parcelu pod Litijumom Smile
Reply
#78
Zaokruži na 60000 po toni.
Za prava na prenos premier lige za 6 godina dođemo 10000 tona!? Koliko li je to tek prevrnute zemlje.
Kakav litijum svi na fudbal!
Reply
#79
(02-04-2022, 10:23 PM)gorankg Wrote: Zaokruži na 60000 po toni.
Za prava na prenos premier lige za 6 godina dođemo 10000 tona!? Koliko li je to tek prevrnute zemlje.
Kakav litijum svi na fudbal!

Hahahahahahahahahahhaa car! Oplakah komentar. Big Grin
Reply
#80
Ajde da pitam kratko i jasno, imali neko neku preporuku za neki ''solrani off grid inverter'' konkretno mi treba nesto od 3kW do 5kW posto sam dosao u posed nekih 10panela po 245W pa bih to komletirao i pustio u rad, ja sam ovih dana nesto gledao i razmisljao o Growatt-u da uzmem nov sa garancijom a video sam i nekoliko polovnih na oglasima pa sad mi trebaju misljenja itd, kasnije cu da izvucem podatke sa oglasa i da postavim ovde da se vidi o kojim se modelima radi.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)