Thread Rating:
  • 1 Vote(s) - 5 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Discrete AMP-Speaker Protection
#1
Neznam kad sam zadnji put radio AMP-Speaker Protection,
kratko-malo odaberem koji odgovarajuči sa Ebay-a ili AliEx...
recimo sa upc1237 sa snažnim kvalitetnim relejem, za svaki kanal poseban (zbog DC detekt, razradičemo to kasnije...)
umetnem u kučište i to je to....

OK,
evo prijatelja i njegova želja je sasvim drugačnija:

-upotreba sa obstoječim AMPom,
koji ima več svoj PSU +/-TOT VDC,
koji ima u izlazu (OutputPowerStage ili OPS) BJTje, ili Mosfete, Hybridno radjen izlaz, IGBTje....
koji ima 1,2...n parova izlaznih
koji ima DEF, TEF, Darlington, Hybrid, Compaund... topologiju izlaza
koji ima deklarisanu snagu na nekom nominalnom opterečenju (recimo 8R0, 4R0, 2R0, ...)
koji več ima svoje R_emitter ili R_source otpornike u izlaznom stepenu

-da je radjeno diskretno sa BJTjima koje lako nabavimo (odpadaju OP-ampovi, komparatori, dedicated ICjevi...)
-da ima lako nabavljiv i kvalitetan RELE
-da je napajanje uzeto iz AMPa, (recimo od +/-15VDC do +/-100VDC)
-da ima zakašnjenje PowerON par secundi, fast PowerOFF
-da ima ACsense koji se extra-brzo odaziva, kad ponestane AC presenca
-da ima Thermal detect, jednostavno termalnim prekidačem odabira temperature xx°C kontaktima NO ili NC,
koji su lako nabavljivi, za montažu direktno na hladnjak, po mogučnosti TO220 zbog lakše montaže,
-da ima DC detect ranga +/- 1 do 1,5VDC
-i da ima i OverCurrent/OverLoad protect

--------------------------------------------------

Predložio bi i pravi V-I limiter, diskretno pravljen,
več sam predložio TU slično ako bi bilo interesenata,
koja bi pratila "nekako" (a prati je vrlo blizu!) krivu SOA dotičnog AMPa,
5 tačkasti V-I limiter sa 4krive pračenja SOA po DS izlaznih BJTja/Mosfeta...

Možemo se sa njim pozabaviti na kraju, složena je to operacija, podosta kalkulacija,
stavičemo je u Excell za lakše računanje (u pozadini Excella ostače sve te silne kalkulacije)
pa da bude univerzalna za svaki AMP,
biče kao dodatni modul, koji se priključuje na obstoječu zaštitu (predvidit čemo mesto za to)!
Jasno ako bude interesenata...

-------------------------------------------------

Ta Prijatelj je i DIY entuziast,
i želja mu je da to i presentiram na forumu,
po koracima, na laki način,
polako dio po dio, skupa sa obrazloženjem kako i zašto, ako može grafovima, simulacijom...

Odabrali smo nakon naše duže prepiske mailom, zaštitu koju su presentirali SiliconChip, Magazine 7/2007
koja je več u osnovi jednostavna i pouzdana, diskretno radjena,
a mi je možemo malo abartizirati, sebi ukrojiti, dopuniti...

Može!?

-------------------------------------------------


Ja ču početi sa presentacijom dio po dio,
biče posebno po sklopovima koji če se na kraju spojiti u cijelinu:

1. Delay on PowerON, koji če biti i osnova za sve sa driverom za RELE
2. AC-sense detect (brzo reagovanje)
3. Thermal detect (za više hladnjaka ako se ima odvojene po izlaznim kanalima)
4. DC detect
5. OverCurrent/OverLoad detect,
što podrazumeva i kratak spoj na izlazu, premalena impedanca zvučnika, težak modul impedanse zvučnika
na kratko da nam radi monitoring izlazne struje AMPa
kao za positivne kao i za negativne struje!
6. V-I limiter po SOA krivi izlaznih dotičnog AMPa (ako bude interesenata)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Videču ovih dana koliko imam vremena na raspolazi, ubacit ču shemice, grafove,
simuacijske filove TinaTI, da se i sami poigrate, experimentišete,naučite ponešto...
Možda ču na poćetku samo nabacati sheme i simulacijske filove,
a kasnije ču jih dopuniti spremnim tekstom

Budite strpljivi ... :-)

!!!Ovaj boldovan tekst ču na kraju pobrisati, tako da ga nemojte citirati!!!
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
LP
Dragan
Reply
#2
1. Delay on PowerON

[Image: attachment.php?aid=27020]


Napajanje je povučeno iz AMPa, recimo da je to napajanje OPS i imamo tu neregulisano napajanje +/-50VDC.
Ulazni dio AMPa, VAS i Driveri imaju svoje napajanje ili pak zajedničko sa OPS. To čemo razmotriti "zašto" kod OverCurrent/OverLoad zaštiti.

Napajanje vodimo preko diode koja odvaja PSU pojačala sa velikim strujnom potrošnjom i velikim naponskim ripplom,
i dodatno stabiliziramo taj napon sa C1 100uF

RELE smo odabrali recimo za primer 24VDC i ima otpor špulne 1100R
Driver RELEja smo odabrali PNP MJE350
zbog napona Uce max , Ic struje i njegovog pojačanja h_fe

a za druge signalne BJTje upotrebit čemo NPN 2N5551 i PNP 2N5401


Napon napajanja nam je +50VDC - pad napona na diodi 0,7V, znači 40,3VDC
RELE zatreba 24VDC (iako se aktivira več nešto nižim naponom)
i njegova DC otpornost špulne je 1100R

Špulna na 24VDC potegne struju 24V/1100R = cca 22mA

Preduotpor špulne (sastavljen iz paralelne veze R10//R11) vidi na sebi napon:

-na jednom kraju 50VDC - 0,7V diodice - 0,2V pada napona na Uce T4 = (50-0,7-0,2)VDC = 49,1VDC
-na drugom kraju zatrebamo 24VDC na špulni

Razlika je (49,1-24)VDC = 25,1VDC

koju vidi na sebi preduotpor špulne, a pošto špulna potegne 22mA struje
zatrebamo preduotpor vrednosti:

25,1V / 0,022A = 1140R

a pošto imamo za preduotpor dva otpora u paraleli radi disipacije toplote

zatrebamo za R10, R11 duplu izračunatu vrednost 2K4, imačemo tako 2K4//2K4

svaki če se grijati P_dis = I^2*R = (11mA svaki)^2 * 2K4 = 0,3W i uzet čemo jih od 1W da ne dodtraju prebrzo od pregrijavanja

T4 če se grijati P_T4 = pad napona na relaciji (colector - emier) u saturaciji * struja releja 8koja je ista kao struja colectora
P_T4= Uce_sat * Ic = cca 0,2V * 22mA = manje od 5mW
i naravno netreba nikakvo hladjenje, dovoljna mu je vlastita površina kučišta MJE350

Stime je drivanje RELEja završeno!
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pogledajmo si sada kako radi Delay on PowerON, zakašnjenje kod uključenja.
Napon napajanja se polako digne,
preko R6 220K se počinje puniti kond C3 47uF
klasičnom RC rampom (vidi graf),

T3 radi kao komparator, na svojem emiteru prema GND ima zenericu i diodicu,
kad napon V_C3 (vidi graf) na kondu C3 dostigne vrednost:

V_C3 = U_zener + U_diode + U_be = (15V + 0,7V + 0,7V) = cca 16,4V

T4 postane aktivan i na njegovom colectoru se pojavi napon V_T3:

V_T3 = U_zener + U_diode  + U_ce sat = (15V + 0,7V + 0,2V) = cca 15,9V ,

u grafu je taj napon 15,7V,
pošto napon zenerice nije tačno 15,0V
pošto je realni forward napon diodice 1N4148 manji od 0,7V
i U_ce sat transistora T3 nešto manji od 0,2V

!!!ali uvijek se kod kalkulacija rade aproksimacije radi lakšeg i bržeg računanja!!!

Zenericu da bi imala stabilan napon na sebi trebamo biasirati nekom strujom kroz nju,
to radimo preko otpornika R8 kojeg računamo na bazi strujnog biasa zenerice.
U DS zenerice nadjemo podatak da zenerica stabilno drži napon od 1-5mA, iako podnosi i veče struje,

odabrat čemo bias od 3,5mA, optimalan izbor i po vidiku disipacije zenerice i otpornika njenog biasa R8

R8 = (50V + 0,7V - U_zener) / 0,0035A = 34,3V / 3,5mA = 9K8, uzečemo okruglih 10K

disipacija otpornika je = pad napona na otporniku * struja kroz njega = 34,3V * 3,5mA = 0,12W i stavičemo otpornik od 1/2W

R_pull up otpornik, koji drži polarisan colector T3 je R7 , tu zatrebamo relativno malo struje "držanja", 1mA bit če dovoljan

R7 = (50-16,4)V / 1mA = 33K, disipacija na njemu je cca 33V * 1mA = 33mW, otpornik 1/4W bit če OK

R9 otpornik drži neaktivnim T4,
tu je, da pripomogne nereagiranju sklopa na morebit smetje i da drži T5 neaktivnog ako isti ne dobije drugčije komande preko R12

R12 povuče na dole bazu PNPja MJE350, kada je prisutan napon na colectoru T3 onih gornjih 15,7V, i neka povuče sa cca biasem struje od 3,5mA,
(a dok je T3 neaktivan imamo na njegovom colectoru cca napon napajanja i T4 ostaje neaktivan,)

R12 = (50 - 0,7 - U_be T4 - napon na colectoru T3 kada je aktivan)V / 3,5mA= (50-0,7-0,7-15,7)V / 3,5mA = 9K4, i uzečemo 10K

disipacija otpornika je opet pad napona na njemu * struja kroz njega = cca 33V * 3,5mA =110mW , i uzet čemo otpornik od 1/2W

Ostaje nam dioda D5 koja blokira inducirani naponski Spike RELEja kada se on gasi usled induktiviteta špulne.
Inducirani napon je negativan, i dioda ga "drži" da taj Spike ne poskoči više od -0,7V!

Naponi kondova:

C1 malo viši napon od priključenog mapona napajanja
recimo imamo PSU pojačala 50V, odaberemo za kond napon 63V

C3 iako radi na naponu max cca 16-17V, ako slučajno "crkne" zenerica Z1, diodica D4 ili T3,
kond dostigne napon napajanja,
pa zato biramo napon kao C1

-------------------------------------------------------------------

Time Delay možete izračunati,

time_delay = 1,15 (R6 * C3) * (U_zener + U_diode + U_be) / (+VDC - U_diode)
     
                 =1,15 (220K * 47E-06) * (15V + 0,7V + 0,7V) / (50V - 0,7V) = 3,96sec , po simulaciji oko 4sec

Promenom R6 ili C3 na veču vrednost, povečamo time_delay,
manjom vrednošču proporcionalno smanjimo time_delay.





.tsc   Speaker protekt PowerON delay.TSC (Size: 222,87 KB / Downloads: 4)
LP
Dragan
Reply
#3
2. AC sense detect

[Image: attachment.php?aid=27022]


[Image: attachment.php?aid=27031]

Dodali smo otpornik R1 100R i niz signalnih diodica D2, D3, D6, D7, D8, D9 1N4148 ( pored imaju napisano šta se na njih spaja)
koje će poslužiti, da su moduli izmedjusobno razdvojeni i da se preko odredjene diodice i otpornika R1 povuče na dole (prema GND) kond C3,
praznjenjem njegovog naponskog nivoa (u prijašnjem postu smo vidjeli da je to 16,4V)
i tako deaktiviramo T3 komparator, koji preko T4 izključuje RELE.

ACsense je napravljen punovalno, nadgledava oba sekundara PSUja pojačala,
ulaza ACsense1 i ACsense2 trebaju biti obrnute faze ili zamaknuta za 180° ili za PI radiana,
(vidi priloženu sliku gdje se spajaju ACsense1 i 2, tačke na Trafou obilježavaju gdje namotaj počinje)

nakon ulaznih dioda D11 i D12 1N4007 na tački AC full-wave imamo klasično punovalno usmjerivanje (vidi graf AC full-wave)
preko R4 i R3 onda polariziramo T1 i na njegovoj bazi vidimo po grafu oblik napona base_T1,
koji kod svakog prelaska kroz nulu punovalnog usmerivanja, kod ZerroCrossing, za vrlo kratko vreme base_T1 dotakne vrednost GND.
To se odraža i na njegovom colectoru, sada u kratkim Spikovima, koji bi dostigli vrednost napona napajanja zbog R_pull up otpornika R5 100K,
ako jasno nebismo imali priključene tu i C2 i T2 svojim U_be prama GND.

Napon sekundara trafoa nam je 35VAC - 0 - 35VAC, koji nam daju neregulisani napon PSUja cca +/-50VDC koji sve od početka radimo/gradimo primer

R4 = {napon Trafoa VAC * 1,41} / 3,5mA = 50V / 3,5mA = 14K3 uzečemo 15K
disipacija na R4 = P_R4 = cca 50V*3,5mA = 0,175W i stavičemo 1,2W otpornik

disipacija R3 12K = P_R3 = {0,7V / 12K}^2 * 12K = 41uW (microW) :-), 1/4W otpornik, nečemo valjda stavljati manje....

Napon na C2 vidimo u grafu pod AC presence StandBY, koji zbog vrednosti C2 nesme biti viši od 400mVpeak, manjom vrednošču C2 ti Spikovi bi bili naravno viši!,
C2 nam u ovom primeru osrednjava vrednost napona, tih iglica impulza, Spikova,
vidi se da su te iglice napona , ti Spikovi ne viši od zadate vrednosti naše margine 400mV.

Dok su ti Spikovi ili napon U_be T2 ispod praga provodjenja BJTja T2 (cca 520-550mV)
T2 ostaje neaktivan, diodica D2 nije polarisana propustno, ona zapravo "lebdi" na naponu/potencialu V_C3 16,4V

U simulaciju sam ugradio TimeControledSwitch prekidač koji u vremenu T=10sec pa nadalje, gasi jedan od napona ACsense,
recimo pregoreo nam je jedan sekundar trafoa!!!
ili se odkačio labavi priklop trafo-neregulisano napajanje pojačala od gdje i uzimamo naš ACsense1 i ACsense2!!!

Zašto gasimo sada samo jedan sekundar?
Da vidimo brzinu dejstvovanja ACsense detect!

U grafu u vremenu T=10sec vidimo pod AC full-wave, da nam fali jedan ACsense,
sada nam je to poslije vremena T=10sec polu-valno usmjerivanje, prije razvidno iz grafa puno-valno usmjerivanje,

i pod AC presence StandBy u grafu vidimo da ti prijašnji Spikovi, koji nisu prije dostigli zadate margine 400mVpeak,
odjednom dobivaju drugi oblik odziva, nisu više Spikovi nego prave pravcate "četvrtke"
koje skoče prema max U_be T2, posledicom brze aktivacije T2, T2 ide brzo u saturaciju malim padom napona U_ce (ranga 0,1 - 0,2V),
zapravo kolektor "vidi" skoro GND na sebi!,

koji preko diodice D2 i otpornika R1 100R počinje prazniti kond C3 prema GND (naponu na kolektoru T2),
što je i razvidno iz grafa pod V_C3, napon počinje relativno brzo upadati, komparator T3 postaje neaktivan,
posledicom deaktivacije T4 i izključenjem RELEja.

Znači imamo ACsense detekciju koja je vrlo brza, izključuje se sklop u samom početku prve neprisutne poluperiode,

kasnije zavisi i od relaksacijskog vremena odabranog releja, kad stvarno RELE rasklene kontakte!
obično je to cca 10msec+

Ovaj primer izpada samo jednog ACsense neče se najverovatnije nikad ili skoro nikad desiti.

Imačemo kod izključenja ON/OFF pojačala izpad oba ACsense odjednom,

i C3 če se još brže izprazniti...



.tsc   Speaker protekt PowerON delay + ACsense.TSC (Size: 344,39 KB / Downloads: 5)
LP
Dragan
Reply
#4
3. Thermal detect

[Image: attachment.php?aid=27025]

Tu kod Thermal detect nema se šta puno reči,
upotrebljavamo termički prekidač kojeg namontiramo na hladnjak izlaznih,
ako imamo više hladnjaka recimo za levi, desni, centar ...kanal posebno, stavljamo na svaki hladnjak svoj termički prekidač,
spajaju se paralelno izmedju GNDja i Thermal detect diodice.

Radio sam več sa tim KSD-01F NO odabrane xx°C temperature okidanja u TO220 kučištu,
laki su za montažu, netrebaju dodatne izolacije, nego samo malo termo paste i stegnemo vijkom na hladnjak
imaju i temperaturnu histerezu za AutoReset, odprilike 15°C+ histereze

što sa večim hladnjakom koji se je pregrijao preko xx°C
i kasnije posledicom okidanja termičkog prekidača termičke protekcije
može vremenski potrajati, da se hladnjak ohladi za tih 15°C+ histereze prekidača
i postane naš termički prekidač opet NormalyOpen (NO).

Tada opet počinje rampa R6C3 (cca 4sec tim vrednostima) i RELE biva opet aktivan


Dodao sam opciju signalizaciju termičke detekcije sa LED diodom koja je biasirana svojim otporom sa biasom cca 7mA, jačim biasem svjetlit če LEDica naravno jače

R_led = ( PSU - U_led ) / 7mA = (50V - 2V) / 7mA = 6K8
disipacija R_led = 48V * 7mA = 0,340mW , stavičemo otpornik najmanje 1/2W
(ili staviti još bolje otpornik 1W
ili staviti dva otpornika 12K//12K od po 1/2W svaki, njih u paralelu sa sada 6K otporom koji če biasirati LEDicu, sada sa samo malo večom strujom)




.tsc   Speaker protekt PowerON delay + Thermal SW.TSC (Size: 590,43 KB / Downloads: 3)
LP
Dragan
Reply
#5
4. DC detect


[Image: attachment.php?aid=27026]



DC detekt se sastoji iz:

ulaznog LowPass filtra R15-C4 za jedan kanal i za drugi kanal R17-C5
C5 je bi-polar ili nepolarisani kond,
pošto na njemu može biti u nekom trenutku pozitivan napon gledajuči prema GNDju,
ili negativan napon
filtar ima i Bleeder otpornik R14 i R16 390K, koji polako prazne kondove C4 i C5, kad nema signala ispred filtra,

filtar LowPass je I.reda sa RC konstantom cca 0,6 * {68K * 47E-06} = 2sec ili 1/t =frek = 1/2sec = 0,5Hz

Znači filtar tretira sve šta je ispod frek 0,5-1Hz kao DC komponentu

Detekcija NEGATIVNOG DC Offseta prisutnog na AMP OUT se vrši potom T5 (ili T9) koji je orientisan kao zajednička baza svojim pojačanjem A=1 iako je h_fe upotrebljenog BJTja veči (ranga 200-500)
ako na emiteru T5 (ili T9 za drugi kanal) imamo preko ulaznog filtra nakupljen napon večim od cca 0,7V U_be dionice
(napon na emitoru T5 je -0,7V u NEG , baza je na GND, posledično U_be = 0,7V)

T5 postane aktivan i preslikava napon svog emitera na svoj kolektor sa nekim malim padom napona U_ce od cca 0,2V

i baza T7 (ili T10) vidi sada svoj napon U_be =0,7V-0,2V = 500mV
T7 radi u konfiguraciji zajedničkog emitera sa emiterom na GND, pojačanje konfiguracije zajedničkog emitera ima taj svoj h_fe ili DC gain iz DS
Baš zbog h_fe počinje biti T7 aktivan i nešto prije dostignute margine U_be oko 500mV

Detekcija POSITIVNOG DC Offseta prisutnog na AMP OUT se vrši potom T6 (ili T8) koji je orientisan kao zajednički emiter svojim pojačanjem h_fe
taj h_fe bi "skoro" bio dovoljan da vodimo kolektor T6 (ili T8) direktno prema diodici DC detect, naponski nivo kada bi bili T6 (ili T8) tek aktivni je cca 600mV+ svojeg U_be

što nebismo odvojili direktno povezivanje kolektora T6 (ili T8) prema diodici, razbremenili tako kolektor,
i postavili taj kolektor na bazu T7 (ili T10) kao što je u shematiku, time smo sada još povečali h_fe sada zajednički {h_fe T7 (ili T10)} * {h_fe T6 (ili T8)}
istodobno nam sada T7 (ili T10) reagira nešto prije, nižim naponom svojeg U_be cca sada 500mV

U grafu je razvidno, da je na izlazu AMPa amplituda od +/-20Vpeak @100Hz, gledamo samo desni kanal, AMP OUT Right,
nevidi se te sinusoide @100Hz, jer je vremenska baza razvučena u sekunde, a tu imamo sinus amplitude @100Hz, pa je sve u grafu AMP OUT Right popunjeno! :-)

U grafu u vremenu T=10sec uguramo u ta signal +/-20Vpeak@100Hz, DC Offset od (-) i u drugom grafu od (+) 750mV

U grafu u tački base DC detect vidimo RC R15C4 rampu koja "polako" dostigne marginu od cca -490mV, i u drugom grafu cca +520mV

U grafu RELE vidimo da se RELE deaktivira nakon cca 4sec@+/-750mV DC Offseta

4sec možda izgleda previše vremena, ali DC offset je sa tih +/-750mV jedva prisutan,
pa zatreba ulaznom filtru neko odredjeno vreme da se formira dovoljan napon na filterskom kondu C4 i dalje da se aktivira zaštita.

DC detect biče aktivan sve dok imamo DC offset prisutan na AMP OUT izlazu,
kad se DC offset smanji ispod tih +/-750mV ili manje, ili sasvim nestane (ostane tih klasičnih do +/-20mV na izlazu)
rampa R6C3 počinje svojih 4sec zakašnjenja i opet se nam aktivira RELE...kao kod Delay on PowerON

Sledeči put:
Za probu čemo postaviti DC offset na +/- {2V, 5V, 10V,...} i pogledat čemo vreme aktivacije!
Što veči DC offset, deaktivacija mora biti sve brža!!!





.tsc   Speaker protekt PowerON delay + DC detect.TSC (Size: 481,75 KB / Downloads: 5)
LP
Dragan
Reply
#6
Hocemo jos
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#7
(07-12-2018, 02:29 PM)TDA Wrote: Hocemo jos

Ma hoče....
Koliko mi dozvoljava vrijeme, bacam se na tekst!
LP
Dragan
Reply
#8
Imam jedan prijedlog. Baš na ovome Triode festivalu je Ilimzn predložio da se recimo umjesto releja na izlazu za zvučnike koriste dva mosfeta kao prekidači. Kaže ako se ne varam da oni imaju linearniju karakteristiku od standarnih releja.
Reply
#9
(07-12-2018, 04:51 PM)Khadgar2007 Wrote: Imam jedan prijedlog. Baš na ovome Triode festivalu je Ilimzn predložio da se recimo umjesto releja na izlazu za zvučnike koriste dva mosfeta kao prekidači. Kaže ako se ne varam da oni imaju linearniju karakteristiku od standarnih releja.

OK!
Na kraju kad razradimo osnove protekcije razradičemo i upotrebu Mosfeta umesto kontakta RELEja za zvučnike,
i onda "svako sam bira svoj otrov" :-)

Ako ima kolega Ilmzn več razradjen sklop sa Mosfetima, mogli bismo ga implementirati u ovu forumsku zaštitu
i naravno njega navesti kao autora zamjene RELE/Mosfeta.

Postavi link ili shemu...
LP
Dragan
Reply
#10
Postoji APEX zastita sa mosfetima umesto releja razradjena i objavljena na ovom i drugim forumima samo potrazite.
APEXaudio.MileSlakovic
Reply
#11
APEX Mosfet Speaker Protection With Led Indicator



Zanima me samo mišljenje nije li bolji relej od mosfeta? Mislim na to da kad potekne velika struja relej je relej..mosfet bi trebao ili da se razleti ili da ode u kratki spoj? Pošto je relay naponski upravljani indukvitet i ima "jake" ploče koje prebacuju ogromne struje nekako mi relej se cini pouzdaniji nego mosfet sa te strane, dok sa druge strane mosfet je isto naponski upravljani poluvodič koji ima izrazito jakooo mali otpor izmedju G-S reda mohma! i to je vise nego odlicno jer izlaz sa ampa na ulaz mosfeta kroz koji se propusta audio signal ima jakooo mali otpor i ne utjece na kvalitetu signala sa ampa, dok relej ima otpor spulne od 600R pa do 1600R na 24VC...ali mislim da je relej bolje sigurniji od mosfeta po pitanju kratkog spoja i veliki struja koje ce teci na 8R zvucnik ako probije izlaz sa npr 48VDC na 8R zvucniku razvijat ce struju od I = 48VDC / 8R = 6A!!! sto nije nikako malo nego je ogromno..pa me zanima kako bi se mosfet nosio nekvo kratko vrijeme dok ne okine a da ima tako veliku struju na sebi?
Reply
#12
Između G i S kod mosfeta je oksid, praktično beskonačna otpornost. Smile

Taj IRF540 može kontinualno da izdrži 20-ak ampera, tako da tih 6A neće biti problem i sve i da dođe do proboja, ostaće trajno u kratkom spoju, pa će zvučnici biti sigurni. Jedino ako se raspadne, ali mislim da je izuzetno mala verovatnoća, i trebalo bi da prođe dosta vremena...

FET je mnogo bolji izbor zbog vremena odziva, ovaj FET ima dosta malo Qg (72nC), i rise i fall time mu je izuzetno malo ( <50nS), dok releju treba bar 1mS da se uključi. Što znači da će biti dosta manja verovatnoća da pregori zvučnik (dosta kraće vreme će postojati DC na njemu).
Neka me ispravi neko ako grešim...
Reply
#13
(07-12-2018, 06:50 PM)apexaudio Wrote: Postoji APEX zastita sa mosfetima umesto releja razradjena i objavljena na ovom i drugim forumima samo potrazite.
Znam Mile, nadao sem da se potraže te sheme sa Mosfetima. 

Poznajem tu tematiku RELE ili Mosfet (Back-to Back sa minimalnim R_ds ON)
ali prvenstveno hoču prezentirati početnicima, koliko je jedna dobra zaštita zvučnika potrebna,
pogotovo ako se imaju skupoceni zvučnici a prave se variante DIY pojačala....

Šta uzeti za aktuator zaštite, ili RELE ili Mosfet, ostavljam za osobni odabir

Recimo ta APEX Mosfet Back-to Back varianta koja je sada u temi
može se Copy-Paste u tu presentiranu zaštitu staviti umesto releja.

Ja bi pronašao bolje i novije mosfete, no opet nije to poanta,
APEX - Mile uvijek napiše/napišeš  :-)  da su te sheme nacrtane sa najpristupačnijim elementima.

(07-12-2018, 08:08 PM)ronovar Wrote: APEX Mosfet Speaker Protection With Led Indicator



Zanima me samo mišljenje nije li bolji relej od mosfeta? Mislim na to da kad potekne velika struja relej je relej..mosfet bi trebao ili da se razleti ili da ode u kratki spoj? Pošto je relay naponski upravljani indukvitet i ima "jake" ploče koje prebacuju ogromne struje nekako mi relej se cini pouzdaniji nego mosfet sa te strane, dok sa druge strane mosfet je isto naponski upravljani poluvodič koji ima izrazito jakooo mali otpor izmedju G-S reda mohma! i to je vise nego odlicno jer izlaz sa ampa na ulaz mosfeta kroz koji se propusta audio signal ima jakooo mali otpor i ne utjece na kvalitetu signala sa ampa, dok relej ima otpor spulne od 600R pa do 1600R na 24VC...ali mislim da je relej bolje sigurniji od mosfeta po pitanju kratkog spoja i veliki struja koje ce teci na 8R zvucnik ako probije izlaz sa npr 48VDC na 8R zvucniku razvijat ce struju od I = 48VDC / 8R = 6A!!! sto nije nikako malo nego je ogromno..pa me zanima kako bi se mosfet nosio nekvo kratko vrijeme dok ne okine a da ima tako veliku struju na sebi?

Treba odabrati Mosfet sa adekvatnim strujnim, naponskim i SOA mogučnostima,
no mosfet ima izuzetn mali otpor izmedju D-S kao poznati minimal R_ds_ON i treba ga pronači najmanjim,
no to povuče i da je Qgate sa sve nižim R_ds_ON viši i viši, pa treba pronači pravi.
No nismo tu kod SMPSjeva sa silnim stotinama KHz rada,
da zatrebamo što manji Qgate,
jest dobrodošao, i driver nam postane sa manjim Qgate jednostavniji...

Tu i nemamo neku veliku potrebu za exstra brzim t_on i t_off,  pa t_rise, t_fall ,
dovoljan nam je da je par stotina usec pojedinačni ili manji to bolje...

za njihov driver možemo tu onda staviti i takozvani Totem-Pole sa xA! mogučnosti pobude, da "prežvače" i "prevetri" na brzinu Qgate
ali mislim da to nije ni potreba. Nisu to silni KHz ili MHz rada.

Mogučnost da probije oba Mosfeta Back-to-Back koje smo predimensionirali
mislim da je manja od mogučnosti da zalepi RELE kontakte

a pošto je statistika ona ko komanduje,
znaj ga "vraga" koji je taj slučaj izvan normalne Gausove poraspodjele eventa!!! :-)

....svašta se može dogoditi, ali su to onda vanredni primeri, tipa 1:10....00 slučaja
:-)

(07-12-2018, 08:36 PM)progster Wrote: Između G i S kod mosfeta je oksid, praktično beskonačna otpornost. Smile

Taj IRF540 može kontinualno da izdrži 20-ak ampera, tako da tih 6A neće biti problem i sve i da dođe do proboja, ostaće trajno u kratkom spoju, pa će zvučnici biti sigurni. Jedino ako se raspadne, ali mislim da je izuzetno mala verovatnoća, i trebalo bi da prođe dosta vremena...

FET je mnogo bolji izbor zbog vremena odziva, ovaj FET ima dosta malo Qg (72nC), i rise i fall time mu je izuzetno malo ( <50nS), dok releju treba bar 1mS da se uključi. Što znači da će biti dosta manja verovatnoća da pregori zvučnik (dosta kraće vreme će postojati DC na njemu).
Neka me ispravi neko ako grešim...

@Progster u pravu si, malo se @Ronovar najverovatnije zatipkao...ništa strašno, pročitač če ponovo i sam sebe popraviti...

U DS dotičnog Mosfeta (ma bilo kojeg da odaberemo) pronačičemo:
koliko struje može podnjeti - u TOT koliko vreme - sa tot U_ds na njemu, i ovisno na datoj TEMP koji se zateču u tom kriznom vremenu/trenutku
i opet smo kod SOA,
ali nema se "otvorenog" ionizacijskog luka,
kod mosfeta možda koji efekat valange nosioca, opet zavisi od akumulirane energije koja se mora negdje isprazniti.

Rele ima relaksacijsko vreme tipa do 10msec+
kod snažnih reaktivnih opterečenja, što i modul impedanse nekog zvučnika jeste, kod izključenja kontakta releja,
pojavi se ionizacijski luk, proporcionalan energiji koja je u tom trenutku
-na jednoj strani prisutna akumulirana energija na izlazu pojačala, ranga malih L, malih C... sve do tog kontakta RELEja
-na drugoj strani prisutna akumulirana energija na: od kontakta RELEja koji se rasklenu u datom trenutku,
pa kablovi do zvučnika, pa skretnica zvučnika, i tot ožičavanje po zvučniškoj kutiji i na kraju "zaje**ni" driveri-zvučnici

Kad bi u datom trenutku bili potenciali tih dviju tačaka VEČ!
(baš u prvoj fazi oddvajanja i zatreba potrajati i neko izvjesno, barem kratko vreme) rasklenjenih kontakta podjednaki,
ne bi bilo ni najmanjeg ionizacijskog luka,
koji nam "jede" kontakte, slično kao kod varenja elektrodom...

No to je skoro nemoguče, jer se nam havarija desila sigurno u trenutku kad su faze napona i struje zamaknute (reaktanca),
neka protekcija reagirala, uopšte nije bitno koja!, imamo silnih napona i struja na izlazu AMPa
i imamo sigurno protok tih pomenutih akumuliranih energija, baš u trenutku kad se kontakti RELEja razdvajaju,
jer se hoče po svaku cenu negdje potrošiti!
I evo luka i istrošenosti kontakta.

Sad o linearnosti i slike viših harmonika kod kontakta RELEja ili skroz dva kanala R_ds_ON mosfeta nebi ...

Kažem nije to (još) prava tema, možda na kraju kad razradimo osnove, koje bi možda ko hteo upiti...
:-)
LP
Dragan
Reply
#14
Dragan je odlično počeo da razrađuje temu deo po deo, pustimo čoveka da završi misao...
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#15
(07-13-2018, 09:40 AM)HomeMadeAudioProject Wrote: Dragan je odlično počeo da razrađuje temu deo po deo, pustimo čoveka da završi misao...

Hvala HMAP,
završiču misao,  "nije mi toliko požutea rodni list!" ... :-)

-------------------------------------------------------------------

Umedjuvremenu popunjavam gornje tekstove po tačkama, proverite svakotoliko šta je novo,
ili ču dopisati sa novim postom gdje sam tekst dopunio,
a na kraju te presentacije pobrisat čemo te usput najave promena!

------------------------------------------------------------------

Za sve one koji nemogu sačekati do kraja presentacije,
evo kako bi uradio Back-to-Back Mosfet zamjenu za RELE!

!!!Nije da izmišljam toplu vodu, ali ovako je meni najuniverzalnija zamjena!!!

Pogledao sam baš sada šta ima Digikey na raspolazi
za praviti jednostavnu verziju Mosfeta Back-to-Back kojeg bi upotrebili umesto RELEja,
-da je na lageru,
-da nije preskupo,
-da je active, ...da nisu elementi obsolete ili End-of-Live...

i da stavljamo tu zamjenu ili High Side, znači u (+)AMP OUT putanju
ili da se može staviti zamjenu i u Low Side, u GND AMP OUT putanju

Stereo varianta:
-Phootovoltaic Mosfet driver sa 15V izlaza, sa dva odvojena kanala za stereo,  LH1262
-4kom N-Mosfet 100V, 100A, 6,4mR R_ds ON (10V+) CSD19531
-opcijsko dodatna dva otpornika izmedju G-S

To sklopiti i testirati za t_on, t_off (koji je inače brži od t_on, što i trebamo), THD, V_drop...


ako nam se slučajno linearitet i 2x R_ds ON u Back-to-Back konfiguraciji Mosfeta ne svidja previše,
lako ga obuhvatimo onda globalnom NFB,
AMP če svojim OLGjem linearizirati tu grešku!
I popraviti če takodjer sada povišani Z_out,
što znači popravit če i izgubljen Damping faktor meren na klemama SPK OUT sklopljenog pojačala

t_on če biti ranga do 1msec
t_off do najviše 100usec, ali lako se dodaje otpornik izmedju G-S za brži t_off, ali se onda malo produži vreme t_on,
što je za ovu aplikaciju minornog pomena, samo se Delay on malo produži, govorimo o nekoliko msec :-)
[Image: attachment.php?aid=27034]


Attached Files Thumbnail(s)

LP
Dragan
Reply
#16
Za one koji su interesenti za korekcijom NFBja
-nelinearnosti Back-to-Back Mosfeta
-i R_ds ON dodatkom Z_out smanjenjem time Damping faktora


[Image: attachment.php?aid=27038]


LP
Dragan
Reply
#17
Revidiran i/ili dodan tekst :

post #3  Revidiran i dodan tekst:
post #4  Popravljen tekst
post #5  Dodan na novo tekst

:-)

Sledeči put OverCurrent/OverLoad detect
LP
Dragan
Reply
#18
DCdetect modul nastavak:

Zašto imamo DCdetect modul za svaki kanal posebno, kad bismo mogli imati samo jedan modul,
koji ima više ulaznih otpornika, koji su vezani svi na tačku ulaznog konda LowPass filtra?

[Image: attachment.php?aid=27046]

Dogadjaji kod takvog Sumatora signala
:
1.)
jedan kanal ima u nekom trenutku + ili (-)DCoffset, drugi nema uopšte DCoffseta (to-jest ima klasičan DCoffset na izlazu pojačala ranga do +/-20mV),
preko ulaznog otpornika 68K koji bi bio vezan na kanal sa DCoffsetom,
DCdetect modul bi reagirao na taj nakupljeni DCoffset ako bi bio viši od naše margine detekcije (tih +/-700 - 750mV)

2.)
jedan kanal ima u nekom trenutku + ili (-)DCoffset, drugi kanal takodjer + ili (-) DCoffset, zapravo oba kanala imaju ili (+) ili (-) DCoffset
preko ulaznih otpornika 68K (levi kanal) i 68K (desni kanal) oba kanala sa DCoffsetom podjednakog predznaka ( oba + ili oba - ),
DCdetect modul bi onda reagirao na taj sveukupni DCoffset

3.)
jedan kanal ima u nekom trenutku +DCoffset, drugi kanal istodobno -DCoffset, zbrajanjem/sumiranjem tih vrednosti preko ulaznih otpornika
dobili bismo poništenje DCoffset detekta

recimo L kanal ima +15VDC na izlazu AMPa, D kanal ima -15VDC na izlazu AMPa,
u tački sumatora, u tački ulaznog konda LowPass filtra imali bismo u tom trenutku 0VDC i DCdetect modul nebi uopšte reagovao!!!

!!!Na zvučnike bi tako dospelo TOT DC napon, !!!štetno po njihovom zdravlju!!!

U takvom slučaju se postavlja različite vrednosti ulaznih otpornika, na L kanal recimo pusti se 68K, na desni kanal stavlja se 47-56K
i dobiva se stime minimalna potrebna razlika margine dejstvovanja DCdetect modula (tih +/-700 - 750mV)
u slučaja podjednakih ali različitog predznaka DCoffseta na izlazima pojačala Levi i Desni

No ima se takodjer i tako različitim vrednostima ulaznih otpornika LowPass filtra DCdetekcije
nezaželjena situacija, gdje L i D kanal svojim različitim DCoffsetom
sumiranjem daju manji napon od naše margine detekcije!

Znači nismo 100% zaštičeni i ima se slučaj gdje neče DCdetect modul reagovati iako se ima podosta visok DCoffset na izlazima pojačala!!!

Razlikom dodatka svega nekoliko elemenata (3x signalni BJT + dva pasivna elementa R i C) razdvojimo DCdetect po kanalima posebno,
i sad stvarno nema situacije da nam DCdetect modul(i) nebi reagirali!!!

---------------------------------------------------------------------------------------

U grafu pod "base DC detect" vidimo neko oddebeljenje signala,
to nam je residuo signala na izlazu pojačala koji je do tu atenuiran ulaznim fitrom,
i tako imamo prisutan AC signal reda nekoliko desetina mVAC,
ulazni kond LowPass filtra osrednjava tu vrednost, i drži je konstantno oko 0V sa tih +/- nekoliko desetina mVAC

[Image: attachment.php?aid=27047]


[Image: attachment.php?aid=27048]

-jasno simetričnim signalom što muzika jeste,

-asimetričkim signalom, recimo +amplitude su veče nego -amplitude signala na izlazu pojačala,
desio bi se pomak od 0V u stranu jačih amplituda,
ali ako je asimetrična razlika veča od naše margine detekcije DCdetect (+/-700-750mV)
modul DCdetect če smatrati taj pomak kao DC komponentu ili DCoffset (što u biti jeste) i reagirat če na nju deaktivacijom RELEja zvučnika!

[Image: attachment.php?aid=27049]

Uovom gornjem grafu "base DC detect" srednja vrednost napona je cca 540mV
i RELE bi bio deaktiviran nakon RC konstante LowPass ulaznog filtra DCdetect modula


Ako bi htjeli smanjiti taj residuo signala izlaza pojačala u tački "base DC detect",
slobodno stavljamo LowPass filter II.reda,
RC + RC , koji mogu imati zbir vrednosti kao filtar I.reda ili čak manjih vrednosti za još uvijek bolju filtraciju signala izlaza pojačala kao kod filtra I.reda!

[Image: attachment.php?aid=27052]

Stavit čemo: 39K-22uF i sljedi mu još 27K-2,2uF (LowPass filter II.reda)

[Image: attachment.php?aid=27050]

[Image: attachment.php?aid=27051]

Vidimo da smo sa dva dodatna pasivna elementa pridobili na manjem residuu signala izlaza pojačala u tački "base DC detect"
i smanjili smo vreme reakcije na prisutno DC komponentu na ulazu filtra,
pošto imamo sada manji zbir vrednosti (konda) nego kod I.reda filtracije!
promenili smo tako i RC konstantu reagovanja DCdetect modula!


Vreme reakcije detekcije DCdetect modula zavisi prvenstveno od RC konstante ulaznog LowPass filtra,
možemo eksperimentirati i pronači sebi bržu reakciju, smanjenjem vrednosti konda LowPass filtra
(ulazni otpornik nebi smanjivao zbog onda večih struja prema dionicama B-E  DC detektora

ali tako promenimo i RC konstantu, i modul može detektovati kao DC komponentu i nešto freq više signale izlaza pojačala (recimo 2-10Hz)
i reagovati zapravo bez potrebe...
Znači treba nači neku zdravu meru sredine : nereagovati sa povečanom ulaznom freq signala (do 1Hz OK!) u odnosu na što krače vreme reakcije
neki zdravi kompromis!
:-=

-------------------------------------------------------------------------------------


Attached Files Thumbnail(s)


LP
Dragan
Reply
#19
DCdetect modul nastavak II.

Odlučili smo se da bude ulazni LowPass filter II.reda

[Image: attachment.php?aid=27052]
i pogledajmo si reakcijska vremena deaktivacije RELE OFF uz prisutnost DCoffseta na izlazu pojačala

+750mVDC , -750mVDC, +2VDC, -5VDC , +10VDC, +50VDC na izlazu pojačala sa prisutnim sinusnim simetričnim signalom +/- 20Vpeak @ 20Hz
reakcijska vremena su razvidna iz grafova, što veči DCoffset ili u + ili u -, ... to krače reakcijsko vreme RELE OFF

+750mVDC offset

[Image: attachment.php?aid=27053]

-750mVDC offset

[Image: attachment.php?aid=27054]

+2VDC offset

[Image: attachment.php?aid=27055]

-5VDC offset

[Image: attachment.php?aid=27056]

+10VDC offset


[Image: attachment.php?aid=27057]

+50VDC offset


[Image: attachment.php?aid=27058]

Kod primera +/-750mVDC offseta vidimo da je reakcijsko vreme RELE OFF od cca 1,25sec do 2sec,
Offset je baš na margini zaznavanja pa zato i duže vreme reakcije, što i nije neki hendikap, izlazni DC offset je zapravo vrlo mali i sasvim neštetan!

no što je viši DC offset prisutan na izlazu pojačala to je reakcijsko vreme RELE OFF to brže


Attached Files Thumbnail(s)


LP
Dragan
Reply
#20
5. OverCurrent / OverLoad protection modul

Ovaj modul detektuje struju kroz emiterske (ili source kod Mosfeta) otpornike u izlazu pojačala.
Detektuje struju u positivni poluperiodi i negativni poluperiodi u izlazu pojačala.

Da bi lakše razumjeli kako se modul povezuje sa pojačalom, najbolje da pogledamo shematik nekog pojačala,
-koji ima napajanje izlaznog stepena
-posebno napajanje ulaznog dela, VASa i Drivera (može biti i isto napajanje kao za izlazni stepen, videčemo koja je razlika tekom presentacije)
-ima u izlazu 2para izlaznih BJTja
-ima nominalno opterečenje 8R0
-ima poznane vrednosti R_emiter emiterskih otpornika izlaznih


[Image: attachment.php?aid=27061]

Znači potrebni su nam ti podaci (5 podataka) da bismo izračunali vrednosti Overload / OverCurrent protect modula

Kalkulacija primera:

PSU OPS  +/-50VDC
pojačalo ima posebno napajanje za ulazni deo, VAS i Drivere 58VDC
imamo 3para izlaznih
8R0 imačemo nominalno opterečenje
R_emiter imamo od 0R22

[Image: attachment.php?aid=27063]

P_max = ({(PSU- 1Vpada napona na Uce izlaznih) / 1,4742}^2 ) / R_nominal =( ((50-1)V / 1,4142)^2 ) / 8R0 = 150Wrms

I_max rms = SQRT (P_max / R_nom) = SQRT (150W / 8R0) = 4,33Arms

I_peak max = I_max rms * 1,4142 =  6,15Apeak

trimmpot 10K sa kojim štelamo prag aktivacije neka je u srednjem položaju, znači imamo 5K
u seriji sa trimmpotom imamo otpornik 330K

Na ulazu imamo dva otpornika, donjeg od 330R i gornjeg kojmu želimo izračunati približnu vrednost za našu situaciju izabranog pojačala.

U_be activ 2N5551 i 2N5401 je več kod 520mV (+/-20mV tolerancija biče zavisi od proizvadjača transistora, nebitno, utrimovat čemo tu razliku :-)  )

detekcijski transistor T12 biče aktivan ako imamo na njegovom U_be barem 520mV

Kada neka počinje biti T12 aktivan?
Kada imamo izlaz pojačala u početku jačeg klipinga!

Najprije izračunajmo odgovarajuču vrednost ulaznog gornjeg otpornika

R_in gornji = ((I_max peak * R_emiter) * (1/2 vrednosti trimmpota + otpornik u seriji sa trimmpotom) / U_be active ) - (1/2 vrednosti trimmpota) - (ulazni otpornik donji) - (otpornik u seriji sa trimmpotom)

da se nebi mučili sa interakcijama vrednosti i ponovnog računanja ubacujemo sve te podatke u Excell tabelicu (u prilogu)

Pozabavio sam se kalkulacijom za izbor Rin gornjeg otpornika na bazi PSU, topologije izlaza, dali imamo odvojeno napajanje ulaza i izlaza ili zajedničko,
koja vrednost nominalnog opterečenja, vrednost emiterskog ili source otpornika izlaznih, koliko parova izlazni...

Zakačeno imate i excell file

-crvena polja moramo upisati
-u žuto polje upišemo/odaberemo po tabali koju topologiju izlaza / PSU koristiš za V_drop izlaznih (vrednosti su aproksimativno "preko palčeva")
-zeleno polje R_in top nam je rezultat i onda tu vrednost pronadjemo najbližu po standardnoj lestvici vrednosti otpora

trimmpot 10K postavimo u sredinu 5K ili na 50%,
onda nam je lakše ponastaviti na pravu vrednost postupkom sa DMM u + ili - utrimovanjem,
ima se tako veču rezervu štelanja

ako je slučajno vrednost zelenog polja NEGATIVNA
onda nemamo dovoljan pad napona za Ube aktivaciju (zato i traži negativan broj iliti hoče neku amplifikaciju...nešto gain-a)
i trebamo pronači za R_emitter veču vrednost

recimo sada 0R22 i imamo negativni broj,
(recimo ako se stavlja 3izlazna para,
onda je poraspodjela struja max takva, da ne dostižemo napon Ube activ cca 500mV+ i zatreba viši R_emitter otpornik,
i probamo sa standardnim vrednostima povečati na 0R27--->0R33--->0R39...itd dok ne dobijemo positivan broj u tabeli za R_in top

------------------------------------------------------------------------------------------
Opis rada:


V_sensing nadgledava obe poluperiode ili oba izlazna BJTja
(samo jedan par ako jih ima više parova u OPS)

diodica i otpornik su tu, jer negativnu poluperiodu lakše translatuje,
pošto je napon na emiterskim otpornicima negativan,

i imamo stim simetričniji izgled u tački V_pull down.

RC constanta (4u7F i 68K) je prisutna da nebi okidali detekciju kod svakog malo večeg impulza struje na izlazu, nego samo nakon odredjenog vremena ponovljivosti tih večih impulza.
Ako u tom vremenu prestaje serija impulza V_pull down, detekcija se vrača u StandBY.

To StandBY stanje utrimujemo:

-trimmpot 10K multiturn u V_sense krugu stavimo na 0, kratkospojili smo trimmpot,
sad bi trebala enormna struja da poteče da bi se V_sense aktivirao.

-izlaz pojačala opteretimo sa Nominalnim opterečenjem 8R0

-na izlaz postavimo osciloskop

-u TestPoint tačke postavimo DMM mVDC režim (Voltmetar mora imati ulaznu impedancu 1M+)

-pojačalo upalimo i signal generatorom sa Sinus 100Hz na ulazu pojačala
dižemo amplitudu dok ne počinje na izlazu pojačala blago/SOFT klippovati
(po oscilogram na osciloskopu-samo malo da nam poreže vrške amplituda)

-sada trimmpotom Detect ADJ nastavimo odčitavanje na DMMu oko 400-420mV

Time je StandBY detekcija pripremljena.

Sada ako višamo ulaznu amplitudu na pojačalu da odčitamo na oscilogramu HARD klipping,
DMM če pokazivati viši napon 450--->600mV i tako če aktivirati BJT detekciju
koja je spojena emiterom na GND,

Aktivacijom BJTja če početi prazniti preko svog kolektora i 100R kond C3 47uF
i kada taj napon na kondu padne ispod cca 16,4V
deaktivira RELE

Kondovi 22nF su tu zbog morebit smetnji, da nam ne okida detekciju pre-vremeno.





.tsc   OverCurrent PROTEKT.TSC (Size: 1,3 MB / Downloads: 4)
.xlsx   Calculus OverLoad-OverCurrent.xlsx (Size: 382,12 KB / Downloads: 8)


Attached Files Thumbnail(s)

LP
Dragan
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)