Naletio sam prije nekog vremena na ovaj malecki mjerač za mjerenje struje curenja kod kondenzatora. Čini mi se kao zgodan koncept zbog toga jer ne treba imati neki poseban trafo već se mogu koristiti dva identična ili što već imamo na lageru. Jedan da spusti napon za napajanje elektronike a drugi kao step up da se dobije željeni napon za testiranje kondenzatora.
S obzirom da je ova šema sa 120VAC područja a meni bi trebala za 230VAC i da napon za testiranje ide do nekih 500V a može i više, trebalo bi napraviti par prepravki. Upotrijebiti dva identična 230/12VAC trafoa nije problem, poslije onog step up trafoa se može umjesto greca staviti i naponski udvostručivač da se dobije željeni napon. E sada ide onaj dio koji nisam siguran a to je regulacija napona. E sada idemo na onaj dijeljitelj napona u šemi,ako sam dobro izračunao da se dobije mogućnost regulacije od otprilike 0-500VDCa atenutator/potenciometar bi trebao da bude otprilike 5M tj. otprilike 10k otpornik po voltu izlaznog napona.
[
attachment=37246]
[
attachment=37245]
Osnovno pitanje je koji su ti naponi potrebni za testiranje i da li je
potrebno ogranicenje maksimalne struje. Bilo bi ti dosta pametno
da odmah pravis i spravu koja bi mogla da testira i razne diode.
Budući da radim sa lampama, naponi do 500V su po meni normala. Što se tiče ograničenja struje to se lako napravi sa dodavanjem otpornika u seriju sa testiranim elementom. Za diode nije nimalo loša ideja iako imam dobar tester za bilo kakve poluvodiče ali napon mu je ograničen do 30V ali niti to nije po meni neki problem dodati.
Ono što me zanima je da li sam skužio regulaciju napona.
Izvor referentnog napona je LM317 u konfiguraciji koja daje na izlazu 1,25V.
Izlazni napon se dobija tako sto otpornost gornje grane delitelja podelis sa
otpornoscu donje grane delitelja i sve pomnozis sa 1,25 V. Pa je Uizlazno:
Uiz=(Rizbor+R11+R1+R2)/(R1+R2).1,25V
Rizbor je zbir izabranih otpora preklonikom, opori R15 do 22.
Ako bi uzeo za referencu TL431 onda bi ti referentni napon bio 2,5V, pa bi
delitelj imao manje vrednosti otpora. Ako ti ne treba opseg od 3 volta, onda
turi obican 7805 kao referencu pa bi ti za 500V trebao otpor od 1Mom.
Hvala na pomoći, i odlična ideja sa 7805.
Inače već mi nekih 5-6 godina stoji jedan jedan veliki ugradbeni analogni instrument sa skalom od 1mA. Koliko sam zaključio po izgledu to je u biti isti koji je HP ugrađivao u njihov THD analizator 334A tako da nije bilo što.Ja mislim da će taman sjesti u ovaj projektić samo tako.
Malo mi mutno kako sa 12k na 300V dobije 100mA.
Ostalo je tu negdje
Šema ide polako kraju. Jedino što me muči što napraviti sa 100uA mjernim opsegom budući da imam 1mA instrument. Da se uz pomoć jednog malog shunt otpornika i opampa riješi taj problem? Recimo za 100uA mjerno područje stavim 190R shunt(pad napona od 19mV),opamp sa pojačanjem od 10x i na izlaz spojim svoj ampermetar kojemu za puni otklon treba 190mV. Budući da ne radim sa negativnim strujama/naponima opamp bi se mogao napajati sa jednostrukim napajanjem, možda preko onog 7805 stabilizatora za referentni napon.
Napokon sam uhvatio nešto vremena da probam dovršiti ovaj projektić. Ima shema i u pdfu pa može da se razvuče koliko treba da se vide pojedinosti. Nisam naravno ništa pametovao vezano za originalni princip rada već sam dodao par stvari, poput 4 opsega mjerenja struje, 3 vrijednosti otpornika za pražnjenje kondenzatora i voltmetra. Ono što mi je pojelo najviše vremena je to da sam sve funkcije(osim test/discharge) uspio smjestiti na samo jedan rotacioni prekidač. Kako sam nabavio nekoliko šasija starih lampaših Tektronixovih osciloskopa tamo ima hrpa rotacionih preklopnika pa je šteta da se ne iskoriste. Osim toga ti imaju i probušenu osovinu preklopnika pa to mogu iskoristiti da kombiniram i potentiometar za podešavanje napona u taj preklopnik.
Znači preklopnik ima 7 položaja i ideja je sljedeća:
Položaj 1- off
2- on-uključi voltmetar mjerno područje do 100V
3- on- voltmetar mjerno područje 600V
4- on- mjeri struju curenja 300mA
5- on- mjeri struju curenja 30mA
6- on- mjeri struju curenja 1mA
7- on- mjeri struju curenja 30uA
Sve u svemu bila je dobra mozgolomka da se nacrta šema ožičenja tog preklopnika za koju smatram da bi trebala biti ispravna, ali vidjeti će se kada složim uređaj i krenem u lemljenje žica na preklopnik. Samo mogu reći da sam itekako imao sreće da sam našao preklopnik kakav mi je pasao jer su to sve neki custom made napravljeni baš za tektronixa. Do tada samo trebam isprobati na protoboardu onaj 30uA opseg koji sam napravio sa opampom jel šljaka da ne bi kasnije bilo mesarenje po gotovom PCBu.
Također jedna od mozgolomki će biti kako nacrtati skalu za sve to. Imam instrument(1mA/190R/0,19V puna skala) koji sam kupio prije dosta godina i meni se čini da je skinut sa HP 331A, ali mu se skala oljuštila i sada trebam napraviti custom skalu za njega. Nikada tako nešto nisam radio pa će biti sigurno zanimjivo iskustvo.
Odlican napredak ESR metra...cekamo rezultate.
Gledajuci youtube esr metre naletio sam na ovaj esr meter:
https://youtu.be/wvY1xkc-ANk
Koliko vidim iz recenzije ima sve sto treba imati jedan ESR metar, steta sto nije schematic javan...djeluje mi mocno.
Baš i nema što sve treba imati dobar ESR metar. Barem što se mene tiče veoma bitna stavka je na kojoj frekvenciji se mjeri kondenzator. Koliko vidim na uređaju ne postoji gumbić sa kojim se bira frekvencija na kojoj se mjeri neki kond. Ja sam imao jedan kineski LC metar koji je mjerio sasvim ok(čak i veći opseg mjerenja kapaciteta) ali je imao fiksnu frekvenciju na kojoj mjeri, zato sam ga prodao i kupio si recimo to tako jedan pristojan LRC metar od Voltcrafta LCR-300, dok prijatelj u Zagrebu koji se ozbiljno bavi servisom(ima posla preko glave) ima neki ozbiljan stroj od HPa.
Volim ja DIY ali ali ako mogu kupiti odličan uređaj za razumne novce radije ću kupiti gotov uređaj. Kao što je bila situacija sa onim HP frekvencmetrom.Za 100€ ne znam kakav bi uopće mogao da napravim ili kupim a da je za recimo jednu-dvije stepenice lošiji od HPa, o istom rangu neću niti da pričam jer sam vidio cijene novih uređaja. Kada već spominjem taj HP frekvencmetar napravio sam već jedan upgrade koji je polemljen i trebam ga još samo testirati.
Imam glupi problem...
Danas sam išao isprobati šemicu koju sam složio za mjerenje struje curenja za 30uA područje,šema nije vrijedna spomena jer bi ju svaki srednješkolac trebao nacrtati ali iz nekog razloga ne radi.
Znači imam jedan opamp OPA211 u non-inverting spoju sa jednostrukim napajanjem(kaže u datasheetu da je opa211 predviđen i za jednostruko napajanje), dva otpornika u povratnoj vezi koji određuju pojačanje otprilike x10. Na ulaz sam stavio dijeljilo iz razloga da na jednostavan način dobijem otprilike 20mV na ulazu opampa,dovedem otprilike 5V na djelilo i na doljem otporniku dobijem manje više što sam trebao i onda se to pojača za x10. Ampermetar koji mislim koristiti ima 1mA punu skalu,otpor je 190R što znači treba mi nekih 190mV napona za punu skalu pa od tuda x10 pojačanje opampa.
Rezultat koji dobijem je blago rečeno zbunjujuć. Na izlazu je par mV, dok je na inv ulaz otprilike 120mV i isto toliko na doljem otporniku ulaznog dijelila. Naravno kada nemam napajanje na opampu onda na donjem otporniku dijelila imam onih 20mV. Prvo sam složio na protoboardu pa onda zalemio na raster pločici jer sam mislio da možda neki spoj nije dobar ali ćorak... Sutra ću još jednom sve provjeriti jel sam sve dobro spojio.
[
attachment=38113]
Slična situacija je i kada radim simulaciju. Imam opa211 spice macro skinut sa Texasove stranice i ćorak. Na jednostrukom napajanju rezultat nema veze sa vezom, dok na dvostrukom sve radi kako treba.
[
attachment=38114]Khadgar2007,
Pogledaj prilog. Taj op mora imati najmanje -2V negativnog napajanja da bi mu common mode ulaza bio u korektnim granicama, kod tvoje šeme.
Ups...izgleda da sam naučio još jedan optadak vezan za opampe. Izgleda da se baš ne smije vjerovati "marketingu" kada kažu u naslovu da opamp može raditi sa jednostrukim napajanjem, tj. treba pogledati specifikaciju.
Izgleda da ne može da ide niti LM358, jer kod njega je donja granica 0,3V.Opet je zanimljivo jer u tablici piše 0V, ali ima natuknica i na dnu stranice je objašnjenje točno koliko signal može ići do negativnog raila napajanja a to je 0,3V. Meni se čini da ću iskemijati neko dvostruko napajanje i mirna bosna.
LM358 sigurno ide od nule. Gde ti je ta natogica ili kako je vec zoves.
Evo datasheet koji gledam. Stranica 5, ispod tablice su natuknice i pogledaj što piše pod brojem 5.
[
attachment=38116]
Na kraju krajeva imam lm358 u jednom ispravljaču pa ga mogu isčupati i probati u ovoj šemici.