DIY Electronic projects

Full Version: Kenwood CS 4025
You're currently viewing a stripped down version of our content. View the full version with proper formatting.
Danas sam pazario osciloskop. Ovo mi je prvi tako da i ako sam pogrešio u izboru-nema veze. Koliko ja znam da radim sa osciloskopom,a blage veze nemmam sem da ga pravilno ubodem u struju i uključim mislim da će raditi posao. Valjda.
Vlado, osciloskop je dodatno oko u elektronici. Za njegovo koriscenje, dovoljno ti je uputsvo za upotrebu.
Kao i svaki merni instrument, i osciloskop, ce ti potvrditi ocekivani rezultat (ili ne Smile sto je gori slucaj).

Osciloskop koji si kupio je sasvim dovoljan za pocetak, i vise.

Tu smo za svaku pomoc.
Hvala,sutra idem da ga pokupim pa ću ga uslikati...
Vrhunski Vlado!
Uozbiljio si se... Big Grin
Evo,stigao je kućama.
Pitanje,čemu služi Output sa zadnje strane,nećemo ulaziti u z axis input.... Hvala
Dobro bi bilo da procitas onaj attacment sto si postavio.
A na prikljucku pise lepo CH1, pa output, izlaz kanala 1 posle pojacavaca..

P.S.
Ja bih ga prebacio na 240V, ako postoji mogucnost, ne mora spolja, moze i iznutra..
(08-19-2017, 10:33 AM)vladd Wrote: [ -> ]Dobro bi bilo da procitas onaj attacment sto si postavio.
A na prikljucku pise lepo CH1, pa output, izlaz kanala 1 posle pojacavaca..

P.S.
Ja bih ga prebacio na 240V, ako postoji mogucnost, ne mora spolja, moze i iznutra..

Ne može,morao bih trafo menjati,ustvari,ajd da ja to proverim sutra. Hvala.
(08-19-2017, 09:11 AM)Vlada021 Wrote: [ -> ]Pitanje,čemu služi Output sa zadnje strane,nećemo ulaziti u z axis input.... Hvala

Taj output verovatno neces nikad koristiti.
Nije bilo skupo pa su postavili jedan konektor na kome imas, kao sto ti je Vladd rekao, izlazni signal sa prvog kanala.
Z input sluzi za modulaciju mlaza po intezitetu, ne verujem da ces to ikada koristiti. 
Hm, skoro svi konektori sa zadnje strane se retko koriste.
Osim ako eksterni triger nije pozadi-nisam pregledao manual od pominjanog osciloskopa-taj mi je non stop bio
prekljucen za sinhronizaciju pojava koje sam posmatrao na servisiranim spravama.-
pOz
...nisam izdržao morao sam ustati iz kreveta i rasklopiti..., u pravu si Vladd,na 220V je priključen,eve i slika.
Pa preseli tu crnu na taj prazan pin 120V, sa desne strane, ipak mu je lakse na 10V manje nego vise..
(08-19-2017, 12:18 PM)vladd Wrote: [ -> ]Pa preseli tu crnu na taj prazan pin 120V, sa desne strane, ipak mu je lakse na 10V manje nego vise..

Hoću,ujutro čim svane. E sad tehničko pitanje, ovde kako oni kažu uzemljenje je doggy... Stvarno,koliko sam primetio malo-malo pa imam smetnje na pojačalu što sam kupio dok nisam napravio kutijicu sa rso filterom (ili kako se zove),sad su smetnje nestale....,dali da ubacim isto na osciloskop? Ima dosta mesta na zadnjem panelu,mogu izbušiti rupu za takvu evropu.. Hvala.
Vlado,

CH1 output je najčešće standardni 50 oma, 10mV/div izlaz ili 50mV/div, zavisno od proizvođača i modela skopa.

Njegova uobičajena namena je dvojaka:

- prilagođenje naponskog nivoa signala ka drugim benč uređajima. Izlaz je 10mV ili 50mV/div, zavisno od toga čije je proizvodnje skop, i taj se nivo signala UVEK odnosi na sliku na ekranu, nezavisno od toga da li si stavio npr. HV sondu, diferencijalnu sondu i posmatraš pri tom 2KVpp...
Vidiš signal na skopu a sa tog CH1 (ili CH2) out ga na primer istovremeno prikačiš na recimo frekvencmetar ili možda spectrum analizer, analizator izobličenja i slično tome, sasvim prilagođeno tom uređaju i bez korišćenja posebnog kalibrisanog atenuatora za taj uređaj.
Taj signal ima neku vrstu standardizovanog nivoa i što je vrlo bitno, izlazne impendanse od 50R. Prema uobičajenoj slici na ekranu koja je pristojna za posmatranje, bar pola do dve trećine ekrana, tj. 30-50mV, odnosno 150-250mV respektivno kod onih sa 50mV/div, a može se koristiti i kao izvor trigera za na primer drugi skop koji upotrebiš kada ti treba mnogo kanala.
Praktično skop, sondu, vert. amp. i pripadajuće kalibrisane atenuatore istovremeno koristiš kao eksterni, precizni atenuator za neki drugi benč uređaj.


- druga namena je kaskadiranje dva vertikalna pojačavača (kod dvo ili višekanalnih skopova) u cilju povećanja minimalne osetljivosti skopa. Ponekad to bude dragocena pomoć jer kaskadiraš dva prvoklasna i kalibrisana pojačavača, pri čemu uglavnom gubiš samo deo propusnog opsega na najvišim frekvencijama.

----------------

Dosta analognih skopova bolje klase ima i standardizovani triger out sa oba ili više kanala, te ostaje više mesta za kačenje nekih eksternih merača jer CH outs ostaju slobodni u ostale svrhe.

-----------------------------

Pominjani Z input nema veze ni sa jednim CH ili Triger out signalom. To je ULAZ gde se tipično dovodi TTL nivo signala (<0.8V=L, >2,4V=H), dakle digitalni, koji služi tome da isključi mlaz osciloskopa u dirigovanim trenucima vremena.
Koristi se tipično za snimanje višestrukih parametarskih krivulja neke komponente ili uređaja.

Tradicionalni primer je snimanje krivih pojačanja BJT vs napon, struja, temperatura...
Na DUT se dovodi testerasti napon koji utiče na jedan parametar, na drugi kraj DUT stepenasti napon koji menja uslove snimanja.
Z signal gasi mlaz u periodu kada prelazi sa jedne krive na sledeću i dijagram izgleda lepo. kada se ne bi koristio Z onda bi se videle kose linije povratka mlaza na novu krivu i dijagram bi izgledao kao da su ga deca išarala.

Z signal se inače sve vreme koristi i interno, u Ut modu (kod XY moda ne) i upravo zahvaljujući njemu ne vidiš povatak mlaza na levu stranu ekrana.
Interni Z je takođe apsolutno neophodna stvar kod readout analognih osciloskopa i upravo zahvaljujući njemu se mogu ispisivati brojevi i tekstovi na ekranima analognih skopova.

Eksterni Z je override na interni koji uvek radi (OR logika), odnosno možeš njim gasiti mlaz i na drugim mestima na ekranu, osim onih na kojima je interno gašen...

Pozz
(08-19-2017, 12:27 PM)Vlada021 Wrote: [ -> ]E sad tehničko pitanje, ovde kako oni kažu uzemljenje je doggy...

Istina, uzemljenje skopa je vrlo škakljiva stvar.

Osciloskopu je neophodno da bude uzemljen ako želiš viski kvalitet merenja. Takođe zahteva vrlo "prečišćeno" sopstveno napajanje i vrlo "prečišćenu" sredinu-okruženje za maksimalne merne rezultate.

To su realno potrebni uslovi za lab. merenja višeg ili visokog kvaliteta.

Međutim, češća upotreba skopa je u svrhe ne posebno preciznih merenja, praktično informativne, gde se od rezultata ne očekuje preterana preciznost, već više oblik-trend ponašanja nekog signala na nekoj spravi.

Primer koji će ti lako razjasniti nepreciznost merenja skopa (osim posebnih uslova pretpodešavanja) je tipična kompenzacija sonde na četrvrtastom signalu od 1KHz.
Ta kompenzacija ne da je neozbiljna za na primer pravougaoni signal od svega 1MHz, nego je mnogo neozbiljna :-)

Ako na primer želiš da ti skop precizno meri nešto pravougaono na recimo 1MHz, onda je nužno da iskompenzuješ sondu na referentnom generatoru koji generiše kalibrisan pravougaoni oblik na 1MHz, sa perfektno prilagođenom izlaznom impendansom na trenutno stanje na vrhu tvoje sonde na tvom skopu. Inače ti niko ne garantuje preciznost amplitude signala koji meriš sa tom kaliubracijom na 1KHz jer je nedovoljno precizna za više opsege.

Stoga bolji skopovi menjaju frekvenciju kalibracionog generatora četvrtke, sinhrono sa okretanjem time-div dugmeta, te njihov generator za kompenzaciju sonde neretko zahvata opseg od 10HZ do bar 5MHz.
Kod njih vidiš na ekranu uvek istu veličinu "četvrtke", bez obzira na šta ti je podešena vremenska baza i onda lagodno možeš odlično iskompenzovati sondu za interesni opseg.

Kod posmatranja najobičnije propusne krive, najobičnijeg audio pojačavača, sa skopom od npr. 100Mhz, gde je audio opseg "mala maca" u odnosu na propusni opseg skopa, može ti greška biti +- par dB po amplitudi ukoliko ti samo malo nije kompenzacija sonde na mestu. Verovao ili ne - tako je, a ogroman broj kolega to merenje skopom posmatra kao aksiomu.

Priprema skopa za takvo merenje bi bila na primer ovakva:

- precizni generator sa sweep signalom u interesnom opsegu, sa garantovanom out impendansom i amplitudom u tom interesnom opsegu, prikačen na sondu kojom meriš, koja je stavljena na opseg (x 1 ili x10) koji ćeš koristiti, onda sa kablićima ili priključcima mase koje nećeš menjati tokom merenja, istovremeno priključena i na masu uređaja koji ćeš meriti. Potom se pusti interesni sweep i polako dovede kompenzacija sonde da envelopa bude flat.

- potom meriš interesni uređaj u interesnom opsegu i možeš smatrati da je merenje pristojno tačno i u okvirima kalibracije skopa (ukoliko je skorije rađena :-).


Tako ti je to za običan audio amp ako se misli nešto malo ozbiljnije merenje... Za brže signale je sve gore stanje i sve teža priprema.

Osciloskop je najčešće odličan informativni merni uređaj koji pokazuje trend promene nekog signala u vremenu, pomoću čega možeš isti signal korigovati ili proveriti.
Posle toga se pored skopa kači pun k* dodatnih naprava koje će potvrditi detalje tog signala.

Zahvalna je to naprava, neophodna i predstavlja naše pomoćno "oko" u raznim situacijama trimovanja i korigovanja neke naprave.
Stoga mislim da će mnogima biti korisno predznanje o tome da je pouzdanost nekih izmerenih veličina ne posebno precizna, bez obzira na vrlo simpatične "self calibration" novotarije, koje malo olakšavaju posao ali se tiču isključivo internih stvari u samom skopu, BEZ sondi.
Sonde su priča za sebe...

------------------------
 Nego da se vratimo na uzemljenje, pošto smo utvrdili da nećemo raditi lab. merenja.

- najpovoljnija opcija je čvrsto uzemljen skop, a svi ostali uređaji na kojima se vrši merenje preko rastavnog trafoa sa niskim među-kapacitetom i screen folijom između primara i sekundara.

- u slučajevima da su mereni uređaji baš velike snage, gde se ne isplati njih galvanski rastavljati, onda skop preko rastavnog trafoa, sa par malenih Y kondenzatora <1nF/2KV sa oba kraja ka uzemljenju i poseban oprez oko pipanja šasije skopa i sondi pošto sad već šasija može biti na opasnom potencijalu. Ujedno ovakav način rastavljanja zahteva poseban oprez i može se koristiti zadovoljavajuće tek do kojih par desetina KHz i par stotina  volti sa strminama signala ne većim od možda 50-500V/uS.

- korišćenje diferencijalne sonde (koja je vrlo skupa), sa tvrdo uzemljenim skopom. Sa tim se može pipati svuda u okviru veličina koje diff sonda podnosi, a uređaji mogu plivati na potencijalima koje opet ista ta sonda toleriše.

--------------------------------------------

Najčešća "smrt" nekog skopa je posledica kontakta mase od sonde sa nekim potencijalom koji se razlikuje od uzemljenja skopa, te nekom ko se u ranoj fazi iskustva bavi skopom, preporuka je da napravi rastavni trafo sa niskim međukapacitetom između primara i sekundara, inicijalno poveže uzemljenje skopa na nekoliko 2W otpornika reda 50-100K, vezanih na red i nihov drugi kraj zakači na stvarno uzemljenje (protiv elektrostatike koja može ubiti skop), a tu izvesti i prekidač kojim se može uzemljenje skopa direktno prikačiti na pravo uzemljenje objekta kada merenje to dozvoljava.

Potom voditi računa o tome kad je uključeno uzemljenje a kad ne i uvek biti oprezan kod dodirivanja šasije skopa i sondi ako je skop zakačen na nešto što je na opasnom potencijalu.

Benč skop je stacionarna mašina, a za neke lebdeće potencijale su bolje ili diff sonda ili baterijski skop.

Pozdrav i nadam se da sam pomogao
(08-19-2017, 12:27 PM)Vlada021 Wrote: [ -> ]
(08-19-2017, 12:18 PM)vladd Wrote: [ -> ]Pa preseli tu crnu na taj prazan pin 120V, sa desne strane, ipak mu je lakse na 10V manje nego vise..

Hoću,ujutro čim svane. E sad tehničko pitanje, ovde kako oni kažu uzemljenje je doggy... Stvarno,koliko sam primetio malo-malo pa imam smetnje na pojačalu što sam kupio dok nisam napravio kutijicu sa rso filterom (ili kako se zove),sad su smetnje nestale....,dali da ubacim isto na osciloskop? Ima dosta mesta na zadnjem panelu,mogu izbušiti rupu za takvu evropu.. Hvala.

Malo je slozenije pitanje. U sustini bi trebao da nadjes nekoga da ipak proveri uzemljenje u zivotnom prostoru. Kvalitet doticnog, malo mi je cudno da je filtar odneo smetnje a da si to cuo..

Elem, ne znam gde si nasao doggy uzemljenje, osciloskop je klasicno uzemljen.
Takodje su mu i ulazne mase na uzemljenju.
E sad, pri merenjima nekih pozicija, kada masa treba nesto da otpliva, koristi se rastavni trafo, za napajanje osciloskopa, ili privremeno otkaceno uzemljenje, najbolje sa produznog kabla, da se ne ceprka po skopu. Uz veeeeliku(malo je e, treba jos vise)Smile paznju sta se radi i sta se pipa..

Druga vazna stvar je ulazni napon na kanalima, koji je max dozvoljen 100V, pa je za preporuku da koristis 10X sondu za merenja do 600V, odnosno do koliko sonda dozvoljava(a to je 600-650V), ali ne preko 1kV , za taj napon je sonda x1000.

Mozes da ubacis emi filter na mrezu, ili rso, kako ko voli, ali gledaj da je dvopolni, pa bar da radi nesto. Smile

edit: pretece me Macola sa lepsim i temeljnijim postom..
Nebitno je "preticanje" Vladd. Ne trkamo se ni sa čim a oba posta će jako pomoći mnogim početnicima sa osciloskopom i verovatno ih poštedeti kupovine drugog ubrzo posle prvog :-)

Hvala za pomoć u svakom slučaju.

----------------
Evo još nekih korisnih stvarčica, ne samo za Vladu koji je "stari vuk", već i za mnoge početnike koji će nekad ovo čitati.

Inače, godinama sam, i pored posedovanja pristojne opreme, priželjkivao skupu diferencijalnu sondu koja je meni često jako potrebna za neke višekilovatne čopere koji uobičajeno rade na 560VDC i pri tom im i minus i plus "plivaju" na 325Vpk i -325Vpk respektivno.
(inače da napomenem da sva ispravljanja iz mreže direktno, bez obzira trofazna ili monofazna, na + kraju ispravljača imaju 325Vpk a na - kraju ispravljača -325Vpk, kod naše evropske mreže 3 x 400Vac ili 3 x 230Vac)

Uvek je diferencijalna sonda ozbiljnijeg tipa koštala tipično kao i sam osciloskop čije perfomanse može da prati.
Konačno je imam posle toliko godina, a prethodno sam takva lebdeća merenja prevazilazio na par vrlo korisnih načina.

Opisaću ih jer mogu biti jako korisni mnogim konstruktorima SMPS koji rade na mrežnom naponu (i koji su najčešći uzročnici "ubistva" osciloskopa).

Naponi i struje sa SMPS, koji su od interesa za posmatranje osciloskopom, su obično u rasponu frekvencija reda 10-100KHz i amplituda reda iznad 300Vpk a neretko i preko 1KVpk.
Za takve pojave nije teško napraviti rastavni, naponski merni transformator.
Transformatori za redukovanje napona su naprave koje mogu prenositi samo naizmenične signale i jako su osetljivi na DC saturaciju. Stoga je neophodno imati serijski kondenzator na primaru koji odvaja DC komponentu.

Bira se drastično veće jezgro od potrebnog, da bi se malo deformisao signal, imalo malo navoja, malo parazitnih kapaciteta, nizak donji deo propusnog opsega i tako dalje.
Materijal treba da zadovoljava do 500KHz, tj. trebalo bi da bude: N87, N97, PC47 (Epcos) ili 3F3 (Ferroxcube) ili K2008 (Kaschke).
Opterećenje jezgra, indukcijom, treba da se zadrži ispod 50mT pri najvišim merenim naponima.

Na primer "recept" za merni naponski trafo 600:1, 300:1, 200:1, 100:1, i td.. sa jezgrom E42/21/20, od materijala N87, N97, 3F3 ili K2008:

Primar 600 navoja, 6 slojeva sa međuizolacijom od poliester filma 0,05mm, sa bočnom marginom od 2 x 4mm.
Svaki sloj se mota razređeno tako što se zajedno motaju žica od Cul 0,1mm i običan konac za šivenje, čim se obezbeđuje mali kapacitet između navojaka.
Mota se prvo tri sloja, tako da kraj prethodnog treba da se vrati na mesto odakle je počeo, preko listića izolacije od poliestera. Tako se obezbeđuje daleko manji kapacitet od klasičnog motanja gde se sa kraja prethodnog sloja odmah ide na sledeći sloj.
Potom jednim slojem poliester filma 0,05mm izolovati taj sloj i motati sledeći

Posle tri sloja (300 navoja) izvuče se kraj napolje kroz silikonsku cevčicu, potom se namota bar 4 sloja poliester filma od 0.05mm.

Preko ta tri sloja, sa višestrukom izolacijom koju sam naveo, treba namotati OBUČENOM PTFE žicom (ona žica za vajrovanje starih uređaja, ima da se kupi na DigiKey i Farnell), 6 puta po jedan navojak, i od svakog tog namotaja izvući krajeve napolje tako da znamo gde su nam počeci. Obavezno tih 6 navojaka ravnomerno rasporediti po širini tela i održati margine krajnjih na min. po 4mm od ivice tela.

Ponovo bar 4 sloja poliester filma, pa namotati isto kao prethodna tri sloja, preostala 3 sloja primara (još 300 navojaka) istom metodom sa žicom od 0,1mm i koncem pored, na isti način počeci i krajevi.

Konačno namotan trafo spoja izolovati sa bar 4 sloja poliester filma.
Jezgro sklopiti bez procepa, lepljenjem pomoću epoksidnog dvokomponentnog lepka, što će dati neki minimalni i neizbežan procep reda 0.05mm. Držati pod pritiskom jezgra bar nekoliko časova dok epoksi ne otvrdne dovoljno. To se uradi tako što na trafo spustimo neki predmet težine par Kg i ostavimo ga tako.

Trafo se interno povezuje ovako:

[attachment=24442]

Na onaj izvod sekundara koji koristimo, povezuje se 50R sa priključkom za sondu.
Odnos aktivne otpornosti, koji se preslikava sa 50R na primar je izabrani prenosni odnos na kvadrat puta 50R.

Sopstvena rezonansa sa Cser je ispod 180Hz i ne smeta HF merenju. Druga rezonansa od parazitnog i preslikanog C na primar zavisi od načina i kvaliteta motanja i obično je iznad radnog opsega (zato je jako pametno koristiti sondu na x 10).

Ovakvim trafoom se mogu vrlo dobro meriti pojave koje su na "lebdećem" i "vrućem" potencijalu, sa malenim parazitnim kapacitetom prema osciloskopu i tolerisanjem vrlo strmih tranzijenata na bilo kom kraju primara.

Prenosni odnosi se mogu menjati u širokim granicama, zavisno od ampliutude napona koji se meri.
Izlaz trafoa je AC signal sa malim nagibom zaravni, upotrebljiv u rasponu od 10KHz do nekih 200KHz.
Referentni DC nivo se ne može videti ali ga je lako utvrditi običnim DC voltmetrom.

Uz malo iskustva ovakav trafo postane izuzetno korisna naprava za SMPS i može se koristiti kako za single end tako i za diferencijalna merenja na nekom SMPS.
Kod merenja na SMPS, ako se nema iskustva, merenja na gornjim gejtovima polumosta ili mosta treba jako izbegavati čak i diferencijalnom sondom vrlo dobrog kvaliteta. Kod merenja na takvim mestima, pomoću ovog naponskog trafoa, treba računati na kojih par desetina pF parazitnog kapaciteta primar-sekundar.

Pozdrav
E pa svaka čast obojici!!!,ja posle ovih izlaganja mogu samo da odem da učim kako da nabodem glistu na udicu :-D....  Šalu na stranu,elem,imam Gallien-Krugera MB500 koji ima smps i pojačalo u bridge-u i to sve na pločici tipa 150x120mm, kako oni kažu 500W mada ja čisto sumnjam da je i 300...nije ni to bitno,ali smetnje su kao kad se neki sklop u mreži (u kući)pali ili gasi i onda hajde da to traje sekund-2 kao u Srbiji što mi se dešavalo,nego nastavi u nedogled,i onda moram da isključim amp i da počupam sa mreže i ponovo sve konektujem. Stvar postaje gora jer se to dešava u svakoj kući ili prostoru u kojem sam koristio amp,čak i u firmi kad sam isprobavao zvučnik u toku pravljenja.... Ovde nema rasterećenja napajanja na kućama na 3 faze,koriste monofaznu i nemaju neki standard o razlici potencijal,bitno je da kuća ima "NEKO" uzemljenje a kakvo-to nema veze. Smetnje se dešavaju na svim uređajuma koji imaju smps,trafo i elkosi nemaju taj problem ovde,iz tog razloga i hoću svoje da napravim bez obzira što imam novca da kupim bilo šta. Ovde se električar zove onaj koji je završio 3 ili 6 meseci kurs i ima prava prvenstva na zapošljavanje  odnosu na nas sa 3-4 godine školovanja.... Tako da Imenjače-ne zoveš ih da ti to pregledju jer ne znaju a i košta preko 2500 dolara :-D . Uradiću ja šta mogu da mrežni napon isfiltriram čisto da zbog svog ne znanja ne dolazim u nedoumice neke i da ne davim divne ljide na forumu ako je možda problem jednostavan. Hvala još jednom!
U tom slucaju stavi filter.
Za te pare koliko naplacuju usluge, mozes da kupis profi merac uzemljenja i da ga sam koristis, mozda i napalatis nekome uslugu Smile

Problem su te kolonijalne instalacije, sa jednom fazm i previse reaktivnih potrosaca. Imaju oni dosta cvrste standarde, ali to slabo pomaze kod velikih rastojanja i monofazne instalacije.

Sto se uzemljenja tice, svuda je sve gora situacija, tretira se kao nezgodni trosak, distributivne kompanije odrade svoj deo posla u trafou, a za objekte ih zabole, kao ivlasnike, bar dok ne krene da se pojavljuje neki znacajan napon na kucistima uredjaja ili krene struja da mlati ukucane.