Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Elliott Sound Products : Stepen iskorištenja pojačala i napajanja - prevod za ex-Yu
#1

prvo da navedem odakle koristim originalni tekst

http://www.sound.westhost.com/efficiency.htm

i da se zahvalim tom čovjeku koji je toliko dobrih tekstova ostavio za sve nas, Rod Elliott -u.

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#2

Uvod:

efikasnost pojačala je izgleda tema koja je poprilično loše shvaćena,sudeći po komentarima i pitanjima koje sam dobio od čitalaca,pa sam pokušao da postavim objašnjenja koja će odagnati određene misterije. vremenom je postalo očigledno da me čeka veliki posao,daleko veći nego što sam mislio pošto su pored osnovnog morale biti objašnjeni i mnogi osnovni koncepti.

efikasnos tama po sebi nije kmplikovana : ulazna snaga / izlazna snaga.ni jedan električni uređaj ne može biti efikasan preko 100% a sva izgubljena snaga otići će u toplotu. ima donekle smisla povećavati efikasnost pojačala.ali ako to degradira kvalitet zvuka onda bez obzira koliko zvjezdica za efikasnost ima - niko ga neće htjeti slušati.

sa druge strane postoje pojačala u a-klasi,poneka su takva da im se stepen (ne)iskorištenja graniči sa nevjericom.  slab stepen iskorištenja ne znači po automatizmu i bolji kvalitet zvuka,i iako čitanje pisanih tekstova može navesti na takav zaključak - to nije pravilo.

ovaj tekst opisuje rad pojačala u b- i a-klasi. nisu uračunati gubici izazvani reaktivnim otporom(pretpostavljen je čist aktivni otpor na izlazu) koji značajno mogu dignuti snagu disipacije (spustiti stepen iskorištenja).

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#3

Gubici snage kod pojačala:

Pa,gdje to dolazi do gubitaka snage? moraćemo pogledati osnovnu šemu pojačala,da bismo konkretno mogli shvatiti mehanizam. počeću sa izlaznim stepenom u klasi b pošto su oni najčešći u upotrebi (mada zapravo prave b su jako rijetke,zapravo su to mahom ab klase ali o tome ćemo naknadno). za sve proračune uzećemo u obzir da je signal sinusnog oblika,a za sve koji će ustvrditi da je muzički signal daleko kompleksniji,muzički - pa i svaki drugi talasni oblik - izvedenica je sinusnih talasa različitih frekvencija i amplituda.

[attachment=6430:eff_fig1.gif]

idealno pojačalo b-klase

klasa b

počećeo sa pretpostavkom a su tranzistori sa slike idealni i da nije potrebna struja baze (tj da je pojačanje beskonačno) i da nema pada napona na njima u tenutcima potpune provodnosti. napon polarizacije je podešen tako da su tranzistori na samoj ivici svoje provodnosti ali da nikakva mirna struja ne teče. dato je da je napon napajanja +/-20V ,ovo dozvoljava pik (vrh) polutalasa od 20V u otpor od 8R - gdje bi RMS napon bio 14,14V. pik (vrh talasa) struje je 20/8 odnosno 2,5A što je jednako 1,768A RMS. snaga ka potrošaču  je 25W:

P = V * I     ili ...
P = V² / R  ili ...
P = I² * R
gdje je P snaga u W(vatima),V je napon,I je struja a R je otpornost. napon i struja su RMS. primjetite da je termin "RMS snaga" zapravo pogrešan - snaga je rezultat RMS napona i RMS struje ka potrošaču i mjeri se u W (vatima). iako RMS snaga nije realna-stvarna,nametnulo se kao podrazumjevano da su RMS napon i RMS struja korištene za izračunavanje snage. bilo koja druga klasifikacija (kao što je PMPO) je potpuno besmislena za upoređenje u ovom slučaju.
prema slikama talasa DC (istosmjerne) struje sa slike može se vidjeti da jedna i druga strana napajanja svojom polovinom učestvuje u snabdjevanju potrošača strujom. ovo se bez problema može zanemariti pošto je sinusni RMS simetričan pa dve pojedinačne dc-struje (dva polutalasa) čine jedan pun talas  RMS struje.
RMS ulazna struja stoga mora biti jednaka izlaznoj RMS struji,i sad možemo računati ulaznu snagu po jednačini datoj gore u tekstu. napon istosmjerne struje je 20V,pa je ulazna snaga jednaka 20 * 1.768A, ili 35.36W. 10,36W razlike u snazi je dispirano (potrošeno) na grijanje izlaznih tranzistora tj svaki pojedinačno je potrošio na grijanje hladnjaka 5,18W. ne uzimamo čitav napon napajanja (+/-20V => 40V) jer je u svakom momentu kreiranja struje potrošača učestvovala samo po jedna grana napajanja,nikad obe zajedno.
efikasnost se može sračnati ovako:
Eff = Pout / Pin * 100 = 25 / 35.36 * 100 = 70.7%
ovo je teoretski maksimum efikasnosti klase b u "push-pull"  varijanti ne računajući gubitke. pošto u realnom životu za razliku od reklamnih brošura uvijek postoje gubitci, da se zaključiti da ni jedno realno pojačalo ne može postići ove rezultate. postoje varijante pojačala sa više grana napajanja,modulisanim DC-napajanjem i sa drugim elektronskim trikovima ali na kraju krajeva čim rade pod punim opterećenjem ograničeni su ovakvim parametrima. pojačala klase d (prekidački ili modulisani širinom pulsa) mogu prevazići ovaj stepen iskorištenja ali oni su potpuno drugačiji slučaj i neće ovde biti razmatrani.


Attached Files Thumbnail(s)

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#4

PAŽNJA:  važno je navesti da je korištenje RMS struje pogodno za računanje ulazne snage,ali i da nije potpuno ispravno. može se dokazati da je srednja vrijednost tačnija,a za sinusni talas (izabrani talas za sva mjerenja snage) to je 0,636 (prije nego 0,707) pik-a (vrha) ulazne struje. ta razlika i nije tako velika naročito pošto pojačalo nikada ne bi smjelo da radi na maksimalnoj izlaznoj snazi (zbog izrazito uvećane šanse za pojavom clipping-a). u interesu je tačnosti i istinitosti da vam to navedem...

prosječna struja iz gornjeg primjera bila bi 2,5 (pik-vrh) x 0,636=1,59A pa je maksimalno iskorištenje

Eff = Pout / Pin * 100 = 25 / 31.8 * 100 = 78.6%

ovde se još uvijek podrazumijeva idealan slučaj bez gubitaka (što realno nikad nije slučaj) i upotrebljivo je samo za slučaj pod punim opterećenjem. u realnosti efikasnost će biti oko 70% za gotovo sva pojačala u ab-klasi pod punim opterećenjem.

sve gode navedene računice uzete su pod pretpostavkom punog opterećenja,i klasa b će zadržati efikasnost  i na nižim snagama sve dok je održan odnos ulaznih i izlaznih snaga - makar u određenim granicama 8vidi sliku dole). odnos ulazne i izlazne snage zapravo je poprilično kompleksan. kako se smanjuje snaga na izlazu tako se smanjuje i stepen iskorištenja,i zagrijavanje izlaznog stepena se povećava dok ne dostigne kritičnu tačku poslije koje opada zajedno sa opadanjem izlazne snage. tabela sa slike ispod pokazuje uzajamnu povezanost koja se mora uzeti u obzir pri dizajniranju pojačala da se ne bi prešli maksimalni radni parametri izlaznog stepena (SOA). tabela je osnovana na idealnom slučaju dok u realnosti te granice treba uzeti uz dodatnih 5-10% smanjenja efikasnosti. u cilju uračunavanja svih gubitaka uzeo sam u obzir ulaznu RMS struju - iako nije striktno tačna metoda,ovo je mnogo bliže realnim (u odnosu na teoretske) gubitke koji se pojavljuju u određenim dizajnima:

[attachment=6437:eff fig 2.JPG]

tabla1: odnos ukupne snage,izlazne snage i snage disipacije(grijanja izlaznog stepena)

na pola snage (12,5W u ovom slučaju) snaga disipacije je maksimalna i jednaka je izlaznoj snazi,pa je iskorištenje (samo) 50% . vidi se takođe i da stepen iskorištenja opadanjem izlazne snage još više opada kao i snaga disipacije pa opasnost od pregrijavanja postaje sve manja i hlađenje više ne predstavlja problem. ipak,pošto ovde imamo posla sa muzičkim signalom,moramo uzeti u obzir i dinamički opseg (ili preciznije odnos vrha signala sa njegovim prosjekom (peak to average)) tipičnog signala. to je obišno između 10dB i 20dB  pa će prosječna snaga biti između 2,5 i 8W. iz table možemo zaključiti da će pojačalo stoga gotovo konstantno raditi na snagama disipacije između 4 i 10W sa normalnim muzičkim signalom i bez klipovanja na pojačalu snage 25W.

sve ovo se često ne uzima u obzir i pojačala nerijetko imaju pod-dimenzionisane hladnjake za rad pri punoj ili blizu pune snage na duži vremenski period. srećom,puno više vremena muziku slušamo uglavnom na manjoj glasnoći pa se to ne ispotavlja tako često kao problem. test pojačala sinusnim signalom je jedan od najtežih testova za pojačalo - baš suprotno vjerovanjima nekih koji tvrde da je isuviše jednostavno i da ne može dati pouzdan uvid u sposobnosti pojačala za reprodukcijom kompleksnog signala kao što je muzički. rijetko kad će muzički signal potresi pojačalo kao što to uradi test sinusnim signalom,i obično u muzici postoje stalne varijacije u potrošnji (pa i disipaciji) što opet daje dovoljno vremena hladnjacima da se ohlade od dužih i zahtjevnijih dijelova muzičkog signala (tzv "pasaža").



Attached Files Thumbnail(s)

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#5

sledeći tekst biće o iskorištenju u klasi a,a iza njega će biti naročito zanimljiv tekst o gubitcima u napajanju! Wink (hvala Macola na linku!)

(moram da naglasim da sve ovo pokušavam da prevedem što bliže našem jeziku a opet da ne odem predaleko od izvornog teksta. to je i razlog što sve prevodim u prvom licu jednine pa se čini kao da ja to pišem a ne da prevodim nečije riječi. ovako mi je lakše nego da pored prevoda sa engleskog još prevodim i po licima,nadam se da mi neće biti uzeto za zlo. temu namjeravam otvoriti za sve članove kad prevedem kompletnu stranicu sa gornjeg linka - neće ostati zaključano. nadam se da će pomoći mnogima od nas da bolje shvatimo ono o čemu često pričamo - meni svakako pomaže jer učim prevodeći! Smile )

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#6

Klasa a

klasa a je "ruža koji dolazi u nekoliko boja latica" a generalno se može podijeliti u dve grupe.

prva (i jednostavnija) prikazana je na slici ispod,gdje je tranzistor(ili mosfet,lampa...) jednostavno napajan iz izvora konstantne struje u čijoj ulozi se može koistiti i otpornik,mada to uveliko umanjuje pozitivne karakteristike pojačala. kod lampaških pojačala a-klase na tom mjestu se obično koristi kalem (induktor) ili transformator.

[attachment=6446:eff_fig2.gif]

mirna struja pojačala sa slike mora biti podešena tako da joj je vrijednost struje jednaka ili malo veća od pik-a očekivane (vršne) struje na izlazu ka zvučniku. efikasnost pojačala lako se računa po metodi koja je korištena i u ranijim primjerima. pojačalo. a-klase svo vrijeme provodi istosmjernu struju najmanje jednaku vršnoj struji ka zvučniku,20V vršnog napona opet će izazvati 2,5A vrše struje kroz opterećenje pa mirna struja mora biti jednaka ili veća od ove cifre. primjetićete da napajanje nije simetrično - u svrhu računanja jednostruko +40V napajanje jednako je simetričnom +/-20V. izlazna snaga ka potrošaču i dalje će biti 25W ,ali snaga napajanja DC strujom biće  100W (2.5A * 40V). iskorištenje će dalje biti:

Eff = 25 / 100 * 100 = 25%

ovo je takođe kao i kod klase b najbolji mogući teoretski slučaj,u realnosti situacija je daleko lošija. bez zalaženja u detalje,efikasnost ovakvog izlaznog stepena može biti između 12,5% i 22% (zavisno od dodatne struje koja je tu da osigura da struja kroz izlazne tranzistore nikad ne dođe do tačke u kojoj prestaje da teče). pojačala klase a sa modulisanim strujnim izvorom ( Linsley Hood amp Wink mogu dostići efikasnost 30-35%. u klasi a iskorištenje pojačala smanjenjem izlazne snage konstantno opada,i dolazi do 0%  kad nema izlazne struje/napona ka potrošaču. pri jednom vatu snage iskorištenje je oko 1% i sve tako dalje (zavisno od odnosa struja i napona kako je već opisano).

druga grupa pojačala a klase koristi istu šemu kao na gornjoj slici,ali je mirna struja podešena na polovinu očekivane vršne (pik) struje ka potrošaču-zvučniku. u tom slučaju struja kroz izlazni tranzistor prelazeći polovinu prvog polutalasa dakle može biti duplo veća od mirne struje,dok prelazeći polovinu drugog polutalasa kroz taj isti tranzistor neće teć nikakva struja. dinamička analiza ovakvog uređenja daleko je složenija od obe gore već urađene,ali ako uzmemo u obzir mirnu struju (1,25A) i maksimalan izlazni napon ka potrošaču opet možemo doći do upotrebljivih rezultata.  koristeći iste vrijednosti kao i ranije imaćemo 20V na oba tranzistora i mirnu struju 1,25A. dakle oba tranzistora disipiraće (odavati toplotu) po 25W pri "praznom hodu" tj bez ikakvog ulaznog i izlaznog signala - a to je kako smo izračunali i maksimalna snaga pojačala pa je efikasnost:

Eff = 25 / 50 * 100 = 50%

opet,ova računica daće maksimalnu teoretsku iskoristivost a realna će biti svakako manja. koliko manja - to već zavisi od čitavog niza postavki mada za očekivati je da ni u kojem slučaju ne prelazi 40%. upotreba ovakvih tehnika dovodi do pojačala koja dio svojeg rada pri nižim snagama odrađuju u a klasi a pri većim snagama prelaze u ab-klasu. obično to bude do 10W izlazne snage u a klasi,a to je i količina snage koju rijetko kad prelazimo u uobičajenom slušanju muzike - osim u slučaju kad imamo zvučnike izrazito niske osjetljivosti.



Attached Files Thumbnail(s)

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#7

Snaga gubitaka u napajanju:

dakle,ima još gubitaka... od napajanja se očekuje da od sinusnog (50-60Hz) napravi "gladak ispeglan" istosmjerni napon pogodan za napajanje pojačala. tu takođe nailazimo na gubitke pošto su pravila fizike nezaobilazna. kao što smo i ranije - i ovde ćemo koristiti visinu napona napajanja od +/-20V ali ćemo koristiti "tipične" komponente i njihove uobičajene karakteristike.

14,14V RMS bilo bi dovoljno za ispravljenih 20V u slučaju da imamo idealne diode i da na njima nemamo pad napona. realno,imaćemo pad napona od oko 1V na svakoj diodi (zavisno od struje kroz njih) kao i gubitke u transformatoru kod kojeg možemo očekivati 1 Ohm otpora sekundara (tipično za 150VA transformator). situaciju oko mjerenja struje otežava činjenica da diode struju provode samo u kratkom vremenskom periodu pa je sam proces mjerenjenja time dosta zakomplikovan. ipak možemo pretpostaviti šta će se i kako u kolu napajanja dešavati,a detalji talasa struja i napona uobičajenog napajanja sa slike dole to i pokazuju. pretpostavićemo da je kapacitet iza greca dovljno velik i da nema talasnosti ispravljenog napona,što je jako loša vijest za diode ispravljača zbog značajno viših vršnih struja kroz njih.

da stvar bude zanimljivija,jedini mjerač koji može dati tačna očitavanja je onaj sa pokretnim mjernim kalemom. digitalni unimer će nerijetko dati očajno neupotrebljive rezultate. najbolji način je korištenje osciloskopa,pa dase prosječna struja i napon izračunaju po obliku i visini dobijene amplitude.

[attachment=6450:eff_fig3.gif]

šema sa detaljima talasa struja i napona u ispravljaču

sa ulaznih 14,14V RMS teoretski ćemo dobiti 20V nakon ispravljača (realno to će biti manje za padove napona na diodama) pošto se kondenzatori pune do vršne visine RMS napona. ako je izlazna struja 2,5A po grani kako je prikazano gore,ulazna snaga(snaga primara) mora biti najmanje jednaka izlaznoj snazi sabranoj sa snagama gubitaka. čak i u ovom slučaju postoji ono "ali",i odnosi se na to da li je punotalasni sa centralnim izvodom(masom) ili je mostni. uzimamo u obzir da je dupli punotalasni sa centralnim izvodom (masom).

naizmjenične struje transformatora mogu se izračunati veoma kompleksnim analizana,ali podatci iz tabele ispod daće nam pristojan uvid u stvarno stanje "na terenu".postoji još nekolicina varijacija na temu kao što su korištenje prigušnica i filtera ali one nisu uzete u obzir zbog značajnog povećanja cijene i mase.

[attachment=6452Confusedss.JPG]

AC /vs/ DC

u slučaju b-klase imamo 20V vršnog napona na izlazu (tj 14,14V RMS) pri struji od 1,768A. očigledno je da ulazna istosmjerna struja mora biti jednaka naizmjeničnoj struji opterećenja pa koristeći podatke iz gornje tabele možemo odrediti karakteristike sekundara transformatora koji nam odgovara za punotalasni ispravljač sa centralnim izvodom (masom):

Transformatorska sekundarna struja = DC struja * 1.2 = 1.768A * 1.2 = 2.12A
Transformatorski sekundarni napon  = 28.28 + 2 x 1V napon na diodama + 2.12V (gubitci transformatora)
= 28.28 + 2 + 2.12 = 33V (srednja vrijednost)
pošto imamo transformator sekundarnog napona 33V (2 x 16,5V RMS na kraju ispravljača daće očekivanih 40V(dc)) sad snagu potrebnog transformatora možemo računati kao
P = V * I = 33 * 2.12 = 70VA
ovo je neočekivano velika izračunata snaga za pojačalo od 25W i realno neće biti neophodna. manji transformator može ući u obzir - on neće biti sposoban da kondenzatore krajem svakog cilusa napuni do maksimuma što će dovesti do pada napona napajanja,ali sa druge strane maksimalna snaga biće potrebna samo u kratkim vremenskim periodima. visina maksimalne snage u kratkom vremenskom periodu zavisiće od  količine kapaciteta u kondenzatorima ispravljača a više kapaciteta (bar do neke mjere) značiće i veću snagu. u obzir moramo uzeti i gubitke uslijed otpora kalema sekundara transformatora i gubitke u diodama.
račun gubitaka sekundarnog kalema transformatora i dioda je sledeći:
(2V + 2.12V) * 2.12A = 8.73W
i sve to će biti izgubljeno kroz zagrijavanje tih elemenata. ovi gubitci se smanjuju padom opterećenja ali će pri punoj snazi 25W-pojačala iznositi oko 19W ukupnih gubitaka iz napajanja i pojačala! ne treba posebno naznačavati - ovi gubitci su značajno veći kod pojačala a-klase kako će biti naknadno izračunato koristeći isti obrazac ali (podrazumjeva se) sa većim strujama.
transformatori takođe imaju i gubitke u gvožđu,koji nastaju održavanjem magnetnog fluksa i uvijek su prisutni. ovi gubitci povećanjem opterećenja postaju sve beznačajniji a na maksimumu opterećenja gubitci u kalemu transformatora daleko prevazilaze gubitke u gvožđu. struja magnećenja je ta koja uzrokuje grijanje transformatora čak i kad on nije opterećen. obično su manji transformatori manjeg iskorištenja i većih naponskih i strujnih gubitaka od njihove "veće braće".


Attached Files Thumbnail(s)

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#8

pojačala a-klase rade pod punim opterećenjem napajanja (DC) svo vrijeme. to po šemi-primjeru http://tempdiy.invisionzone.com/uploads/monthly_01_2014/post-3-0-17825500-1389177667.gif znači konstantno opterećenje od 2,5A istosmjerne struje ili 3A struje iz sekundara transformatora a pošto će nekoliko dodatnih volti biti potrebno za recimo filtriranje kapacitivnim množačem izvešćemo računicu uz dodatnih 3V RMS napona za svaku granu transformatora. to će značiti 38V RMS napona na sekundaru transformatora sa centralnim izvodom (masom) uz konstantnu struju od 3A. računanje snage dakle ide ovako:

 VA = V * A = 38 * 3 = 114 VA

ovo bi značilo da nam treba transformator od 120VA. gubitci su daleko veći i stalni za razliku od ab / B klase gdje su promjenjivi i zavisni od snage opterećenja tj snage prema zvučniku. sa 38V RMS sekundarom transformatora sa centralnim izvodom možemo očekivati 25V ispred filtera - ukoliko je korišten. još uvijek nam ostaju gubitci u transformatoru u grec-ispravljaču (diodama) koji će ostati otprilike isti pošto veći transformator znači deblju bakarnu žicu u sekundaru pa i manje gubitke uslijed otpora ali i veće gubitke na diodama uslijed većih struja. da bi dobili ispeglanih istosmjernih 20V moramo izgubiti 5V na filteru pa:

P = 5V * 2.5A = 12.5W (obe grane napajanja, +ve i -ve)

što znači 25W disipacije na filteru i 10W gubitaka na ispravljaču i transformatoru ukupno 35W snage gubitaka što se dodaje na ionako velike gubitke snage pojačala u a-klasi. ukupna snaga napajanja je 135W za pojačalo od 25W. gubitci će biti još i veći ukoliko upotrijebimo regulator napona ispravljača,pošto on zahtijeva dodatni pad napona grane od oko 10% ,sad već znamo kako to izračunati,

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#9

iz svega gore navedenog vidi se kuda nam uložena snaga odlazi. gubitaka ima na svakom koraku i stoga je jako bitno da dizajner pojačala o njima posjeduje određena znanja prije nego krene sa izradom prototipa. oni koji ih imaju,znaju da pojačala a-klase nisu "prijatelji ljeta" ukoliko nemate klima-uređaj u kući. ova kombinacija takođe će dodatno zavrtjeti mjerač potrošnje struje što sveukupno ni malo ne ide na ruku prirodi i našoj okolini.

za dalja korisna uputstva,pročitajte Amp Design i  Heatsink Design ,oba teksta će vam uveliko pomoći pri određivanju karakteristika napajanja i hladnjaka-hlađenja pojačala kojeg planirrate praviti.

Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#10

da ponovim,sve ovo je prevedeno sa stranice Rod Elliot -a http://www.sound.westhost.com/efficiency.htm ,i njemu treba da zahvalimo ako nam se išta od sveg ovog teksta "zakačilo" za naše sive ćelije!

evo,otključavam temu pa...

[attachment=6456:429779khcqsolunx.gif]



Attached Files
.gif   429779khcqsolunx.gif (Size: 11,07 KB / Downloads: 36)
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#11
<blockquote class="ipsBlockquote" data-author="TDA" data-cid="19448" data-time="1390945184">
<div>
<p>Ja sam u napajanju iskoristio 13000uF po grani za oba kanala što je dovoljno za 2x80W. Za izvlačenje maksimuma je potrebno 50000uF po grani za oba kanala. Srćom pa elektroliti od 25V nisu skupi. 10 komada 10000uF/25V su oko 600din.</p>
</div>
</blockquote>
<p>TDA..Kolko bi bilo potrebno elkosi da budu za da se dobije punih 2 X 150w ? Opsto pitam . ne konkretno za ovo pojacalo ..</p>
А у руке Мандушића Вука биће свака пушка убојита ...
https://www.youtube.com/user/Marshallov/videos

Reply
#12
Zavisi od napona.
Snagu deliš sa naponom i dobiješ struju. Za 1A ti treba 3300uF.
Probaj da izračunaš na ovom pojačalu. Napon je +-22V.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#13
<p>6.81A sta znaci negde po 20.000uf po grani ..</p>
А у руке Мандушића Вука биће свака пушка убојита ...
https://www.youtube.com/user/Marshallov/videos

Reply
#14
<p>&nbsp;Au ljudi vi ste ludi Big Grin</p>
<p>Prvo smo u skoli krenuli od 500uF,pa u praksi i knjigama na 1000uF pa na forumu 2200 pa sad 3300.Pa preteraste ga ljudi Big Grin</p>
<p>E sad ovim menjamo samo talasnost,mislim da je sa 1000u oko 5%...</p>
Reply
#15
<p>Ja sam bogami sad strasno zbunjen ..znao sam da je 2200uf za 1A..e sad kako se ovo nakacilo poima nemam ...</p>
А у руке Мандушића Вука биће свака пушка убојита ...
https://www.youtube.com/user/Marshallov/videos

Reply
#16
Ostadoh dužan objašnjenje.
Oba kanala su 300W. Napon između pozitivne i negativne grane je 44V. Dobije se 6,81A.
Ukoliko se stavlja 3300uF na 1A, kako sam ja čuo dođemo do 22500uF.
To je ukupan kapacitet između pozitivne i negativne grane. Po graani je dakle potrebno duplo više zato što su tu redno vezani elektroliti. 45000uF po grani. Ja ga zaokružih na 50000uF.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#17
<blockquote class="ipsBlockquote" data-author="TDA" data-cid="19448" data-time="1390945184">
<div>
<p>Ja sam u napajanju iskoristio 13000uF po grani za oba kanala što je dovoljno za 2x80W. Za izvlačenje maksimuma je potrebno 50000uF po grani za oba kanala. Srćom pa elektroliti od 25V nisu skupi. 10 komada 10000uF/25V su oko 600din.</p>
</div>
</blockquote>
<p>A dva komada od 1000uF i 470u 400V su jos jeftiniji Big Grin</p>
Reply
#18
<blockquote class="ipsBlockquote" data-author="TDA" data-cid="19497" data-time="1390985271">
<div>
<p>Ostadoh dužan objašnjenje.<br>
Oba kanala su 300W. Napon između pozitivne i negativne grane je 44V. Dobije se 6,81A.<br>
Ukoliko se stavlja 3300uF na 1A, kako sam ja čuo dođemo do 22500uF.<br>
To je ukupan kapacitet između pozitivne i negativne grane. Po graani je dakle potrebno duplo više zato što su tu redno vezani elektroliti. 45000uF po grani. Ja ga zaokružih na 50000uF.</p>
</div>
</blockquote>
<p>Presabiram se danas kolika je razlika u kapacitetu za fitriranje izmedju &nbsp;SMPS i obicnog trafoa.</p>
<p>Po nekoj logici,ako je 1000uF za 1A na 50Hz,na SMPS koji radi pod 50kHz onda treba samo 1uF.Mozda i gresim,zaboravio sam formulu.Oba koriste punotalasni ispravljac... (100Hz vs. 100kHz)</p>
Reply
#19
e= C x U'2
e energija
C kapacitet
U napon
.
tako nekako...
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#20
<p>Ma ne to (zaboravio si 1/2),ima formula u kojoj se pominje i frekvencija...</p>
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)