Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Napajanje MCU Li-Po baterijom
#1
Ne znam da li je tema odgovarajuca, ali napisacu ovde, a onda bi administratori mogli da otvore novu temu.

Ovde je dosta pisano oko napajanja industrijskih uredjaja u cemu je Macola izuzetno prepoznatljiv.
Poslednjih par godina imam poslove tipa da samo projektujem baterijski napajane uredjaje. To su uglavnom medicinski uredjaji, ali bilo je tu i drugih uredjaja sa razlicitim tipovima hemija akumulatora. U poslednje vreme je to Li-Poly. Li-Poly baterije daju napon od 4.2V kada su potpuno napunjene, da bi vrlo vrzo taj napon pao na nekih 3.6-3.7V koji je nominalan napon baterije. Kada je baterija prazna, napon na njoj je oko 2.7V i tada se aktivira zastitno kolo koje ima zadatak da iskljuci bateriju i time spreci njeno dalje praznjenje. Npr. ako MCU radi na 3.3V, onda se postavlja dobro pitanje kako da napajamo taj MCU. Npr. XMEGA kontroleri rade do napona 3.6V, tako da oni ne mogu da povezu direktno na bateriju. U tim slucajevima mozemo da koristimo neki LDO regulator, koji ce na svom izlazu da nam daje 3.3V. Problem nastaje kada je napon na ulazu u regulator (napon na bateriji je manji od 3.3V + Vdropout), regulator prestaje da radi i tada je napon na izlazu umanjen za dropout napon. U slucaju da nam je neophodno da napon napajanja MCU-a bude bas 3.3V, onda dolazimo u situaciju da smo znacajno smanjili kapacitet (dinamicki opseg) same baterije, odnosno umesto da korisimo 95% - 100% kapaciteta, mi kotistimo 70-80%.
U tim slucajevima je bolje koristiti SEPIC konvertor, koji moze da odrzava izlaz konstantnim i u slucaju da je napon na ulazi i visi i nizi od izlaznog.

Pozz,
Vojce
Reply
#2
Izdvojio sam post u novu temu.

Možda bi bilo dobro vezati baterije u seriju i time dobiti i mnogo veću autonomiju u radu.
Većina uređaja sa kojima se srećem se napajaju u opsegu 8-28V a nijihovi sklopovi koriste napone od 5V i 3,3V...
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#3
Podržavam otvaranje posebne teme sa ovakvim sadržajem.
Baterijski napajani uređaji su specifični sami po sebi, tako da se na ovu temu može itekako pričati.

Trenutno razrađujem (profesionalno) jedan uređaj kome je baterijska autonomija glavna karakteristika. U startu moram ići sa Li-Ion baterijom, pošto je veoma bitno da pored funkcionalnosti uređaj bude i pouzdan, odnosno da nije sklon hemijskoj nestabilnosti (eksploziji) što je kod LiPo još uvek problematično. Gledao sam i LiFePO4 koje su generalno najstabilnije, ali mi dimenzije same baterije ne odgovaraju. Nominalni napon ovih baterija je 3.2V i on je suviše nizak kako bih napajano direktno GSM modem, pa sam razmišljo da koristeći SEPIC topologiju uradim konvertor.
Optimalno napajanje GSM modema (obzirom da će raditi i u GPRS modu) je negde oko 3.7V do 4V, dok je ostatak elektronike na 3.0V

Vojine da li mi možeš reći iz tvog iskustva da li postoji određena problematika kod SEPIC konvertora, koja nije vidljiva "na prvi pogled"?

Koliko sam video Linear i Texas su ponudili već gotove i kompaktne varijante:
http://www.linear.com/product/LT3759
http://www.ti.com/product/tps61170

Sa druge strane ovde je Maxim rekao po koju reč u korist drugih topologija:
http://www.maximintegrated.com/en/app-no...mvp/id/471

Ja sam koncept napravio da sa Li-Ion napajam direktno GSM modem, dok ostatak elektronike ide preko LDO-a na 3.0V. Koristim već duže vreme MCP1700 LDO naponske regulatore i veoma sam zadovoljan, a konkretno model koji sam namenio ovom projektu ima "1.6 µA Typical Quiescent Current".

Zbog gubitaka koji realno uvek postoje, da li da ipak idem direktno napajanje GSM-a sa Li-Ion baterijom ili bi SEPIC bio dobro rešenje?

Unapred hvala na odgovoru.

P.S. Pisao sam malo opširnije, jer će možda još nekome trebati razrada ove teme...
Reply
#4
Zdravo Vojče,

Baterijska napajanja su stara "koska" zbog malenog drop koji je neophodan stabilizatoru i zbog potrebnog veikog stepena iskoristivosti pretvarača.

Evo jednog vrlo "rastegljivog" pretvarača sa velikim rasponom mogućih struja i velikim KKD.
http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=&e...4037,d.d24

Malo je skuplji, poput ostalih LT proizvoda, ali je to transparentna stavka u visoko specijalizovanim oblastima primene.
http://www.digikey.com/product-search/en...ds=ltc3780

Kod još manjih ulaznih napona je suštinski problem izvršiti startup boost konvertora, a posle je lako jer se samopodržava. Taj problem je izražen kod termičkoh portabl izvora kao što su TEG generatori.
Za takve slučajeve i aplikacije postoje konvertori kojima se može izvršiti startup većeg sa svega 20-30mV napona izvora:
http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=&e...4037,d.bGg

TEG genertori su inače veoma veoma korisna stvar u sredinama gde nema nikakvih drugih napajanja, i za njihov pogon se može upotrebiti bilo koji toplotni izvor: sunce, plamenik, vatra, sveće, i td...

Pozz
Reply
#5
Naravno, onaj LTC3780 je osnovni model iz takvih serija.
LT je firma koja je dosta toga uradila na tu temu i ima čitavu paletu takvih sa raznim ulaznim Vin:
http://www.linear.com/parametric/Interna...Buck-Boost
Reply
#6
Zanimljiv je taj LTC3780 …

Ima i raznih gotovih modula da se kupe od 17$ pa nadalje, obzirom da samo LTC kosta 10$ nije lose Smile


 
Reply
#7
Da. Super je on ali na žalost radi tek iznad 4V.
Nego u prethodnom postu sam postavio paletu onih koji rade sa mnogo nižim Vin.

LT dosta radi za vojskui ima baš dobar izbor tih LV stvarčica.

Inače, sam LTC3780 je zgodan za veće i poprilično velike snage kao lab napajanje sa strašno širokim opsegom mrežnog trafoa (3-24VAC).
Praktično ono što nađemo u podrumu. :-)  Osim toga sa 4 spoljna feta struje do mile volje i u određenom opsegu KKD 98%.
Divna napravica.
Reply
#8
(05-19-2015, 04:02 PM)TDA Wrote: Izdvojio sam post u novu temu.

Možda bi bilo dobro vezati baterije u seriju i time dobiti i mnogo veću autonomiju u radu.
Većina uređaja sa kojima se srećem se napajaju u opsegu 8-28V a nijihovi sklopovi koriste napone od 5V i 3,3V...

Kada se radi sa Li-Poly ili Li-Ion baterijama, onda one ne mogu tek tako da se povezu na red. Glavni problem je neuravnotezenost kapaciteta pojedinih celija koje se povezuju na red. Postoje kola koja vrse balansiranje kapaciteta, ali je glavni problem kod nas na trzistu, a i u inostranstvu kako kupiti Li-Poly ili Li-Ion celiju bez zastitnog kola. Ove baterije se uglavnom ispirucuju sa zastitnim kolom. Drugim recima, znaci da ako imamo dve identicne celije, npr 18550, od 1100mAh i povezemo ih na red, ne mora da znaci da ce obe da se prazne podjednako. Glavni problem je unutrasnja otpornost, koja varira od celije do celije. Ovo dalje nam govori da ce jedno zastitno kolo da se aktivira pre drugog. To je jedan od glavnih problema kod baterijski napajanih uredjaj.

Pozz,
Vojce
Reply
#9
Ja sam do sada koristio uglavnom MAX668
http://datasheets.maximintegrated.com/en...MAX669.pdf

i od pre par dana sam koristio takodje LT3759
http://cds.linear.com/docs/en/datasheet/3759fc.pdf

Oba kola rade svoj posao odlicno, pri cemu ocena vise ide ka LT-u.
Pravio sam dosta boost konvertora, koji napon sa Li-Poly baterije podizu na 100-200V, pri cemu je moj dizajn bio takav da koristim komercijalne spregnute kalemove za ove aplikacije. Najveci problem koji sam imao, a koji nisam uzimao u razmatranje (amaterska greska) je DCR kod kalema. Ponasao sam se kao totalni amater i posmatrao kalem kao bakarnu zicu sa 0R otpornisti. Lepo sam proracunao boost konvertor koji radi na 1MHz, napravio PCB itd, i kada su stigle komponente, polemio, kao ono KKD = 56%. Posle jedno sat do dva mozganja i ponovnog pregledanja PDF-ova komponenti (iskljucivo tekst napisan fontom 8) vidim da kalem ima DCR od 0,24R, sto pri mojim udarnim strujama od 2A, itetako lepo spusti KKD, odnosno dinamicki opseg Li-Poly baterije smanji.
Sto se tice SEPIC konvertora, nema tu velike frke. NPEJCIC, sve sto je TI napisao je tako. Samo pazi na DCR kod spregnutih kalemova. Ja sam isao varijantom da podizem f, da bih smanjio geometriju komponenti, i tako izabrao sve kopomponente, ukljucujuci i kalem. Nije mi palo ni na pamet na gledam DCR, dok nisam krenuo sa strujnom sondom da merim malo struju kroz kalem i da sa diferencilanom sondom snimam napon.

Pozz,
Vojce
Reply
#10
Macola,

nisam predlozio namerno Buck-boost konfiguraciju DC/DC konvertora, posto koliko je meni poznato (sa predavanja iz elektronskih izvora), kod buck-boost konvertora je napon na izlazu invertovan u odnosu na napon na ulazu. Koliko vidim sada iz ovih PDF-ova, to nije tako.
Ispravi me ako gresim.

Poz,
Vojce
Reply
#11
(05-19-2015, 05:32 PM)npejcic Wrote: Podržavam otvaranje posebne teme sa ovakvim sadržajem.
Baterijski napajani uređaji su specifični sami po sebi, tako da se na ovu temu može itekako pričati.

Trenutno razrađujem (profesionalno) jedan uređaj kome je baterijska autonomija glavna karakteristika. U startu moram ići sa Li-Ion baterijom, pošto je veoma bitno da pored funkcionalnosti uređaj bude i pouzdan, odnosno da nije sklon hemijskoj nestabilnosti (eksploziji) što je kod LiPo još uvek problematično. Gledao sam i LiFePO4 koje su generalno najstabilnije, ali mi dimenzije same baterije ne odgovaraju. Nominalni napon ovih baterija je 3.2V i on je suviše nizak kako bih napajano direktno GSM modem, pa sam razmišljo da koristeći SEPIC topologiju uradim konvertor.
Optimalno napajanje GSM modema (obzirom da će raditi i u GPRS modu) je negde oko 3.7V do 4V, dok je ostatak elektronike na 3.0V

Vojine da li mi možeš reći iz tvog iskustva da li postoji određena problematika kod SEPIC konvertora, koja nije vidljiva "na prvi pogled"?

Koliko sam video Linear i Texas su ponudili već gotove i kompaktne varijante:
http://www.linear.com/product/LT3759
http://www.ti.com/product/tps61170

Sa druge strane ovde je Maxim rekao po koju reč u korist drugih topologija:
http://www.maximintegrated.com/en/app-no...mvp/id/471

Ja sam koncept napravio da sa Li-Ion napajam direktno GSM modem, dok ostatak elektronike ide preko LDO-a na 3.0V. Koristim već duže vreme MCP1700 LDO naponske regulatore i veoma sam zadovoljan, a konkretno model koji sam namenio ovom projektu ima "1.6 µA Typical Quiescent Current".

Zbog gubitaka koji realno uvek postoje, da li da ipak idem direktno napajanje GSM-a sa Li-Ion baterijom ili bi SEPIC bio dobro rešenje?

Unapred hvala na odgovoru.

P.S. Pisao sam malo opširnije, jer će možda još nekome trebati razrada ove teme...
Samo jedan savet kada budes radio sa GMS/GPRS modemima. Ja sam radio sa Telitovim GM862. Glavni problem kod ovih modema je proces slanja podataka. U tim trenucima strujni pikovi koje modem vuce iz izvora mogu da budu i do 2A. Pri tim udarnim strujama, baterijsko napajanje vrlo lako moze da opadne za par stotina mV (zavisno od unutrasnje otpornosti izvora) i modem vrlo lako moze da dodje na granicu rada (vrlo cesti reseti samog modema). U tim situacijama sam ja koristio BestCap od AVX-a na samom napajanju modema. Ovo je nesto slicno kao i supercap, ali je ESR mnogo manji nego kod supercap-a. Ovi kondenzatori su pavljeni uglavnom za baterijski napajane uredjaje, koji u sebi sadrze neki DC/DC konvertor kod koga su udarne struje dosta velike, pa samim tim je i propadanje ulaznog napona dosta veliko.

Sto se tice MAXIM-ovog predloga boost konvertor sa LDO regulatorom na izlazu, to je skroz OK resenje, posto je sve implementirano na nivou jednog IC-a. Boost konvertor sa LDO regulatorom radi na sledeci nacin: sve dok je napon na ulazu veci od napona na izlazu + Vdropout onda radi samo LDO. Kada ulazni napon padne ispod ove granice, onda se ukljucuje boost ciji izlaz ide na LDO regulator. Sa ovakvim konfiguracijama nisam nikada radio. Samo sa cirao o tome. Jedino sto mogu je da verujem ili neverujem data sheet-u proizvodjaca. Generalno, efikasnost celog konvertora zavisi od struje koja treba da se isporuci potrosacu. 

Pozz,
Vojin 
Reply
#12
Hvala na informacijama, videću da za reviziju 2 uradim nešto na ovu temu.

Inače, što se tiče GSM modema, generalno kod svih je isto, u "burst" mogu (traje oko 600-ak mikrosekundi) mogu da povuku i do 2A. Ja sam to rešavao prilično uspešno sa 100uF tantalom, 10uF X7R i 100nF X7R veoma blizu pina Vdd modema.

U jednom trenutku sam eksperimenta radi, postavio napajanje adapterom 12V na 4.2V buck naponskim regulatorom, sa svega 600mA (doduše radi na 500kHz) i modem je bez antene (pokušao da izvučem maksimalnu snagu RF dela) uspevao bez problema da ostvari konekciju putem GPRS-a. U tom trenutku, mereno osciloskopom, napon od nominalnih 4.2V je spadao na oko 3.8V što se uklapa u sigurni domen u kome modem radi.
Reply
#13
(05-19-2015, 09:46 PM)npejcic Wrote: Hvala na informacijama, videću da za reviziju 2 uradim nešto na ovu temu.

Inače, što se tiče GSM modema, generalno kod svih je isto, u "burst" mogu (traje oko 600-ak mikrosekundi) mogu da povuku i do 2A. Ja sam to rešavao prilično uspešno sa 100uF tantalom, 10uF X7R i 100nF X7R veoma blizu pina Vdd modema.

U jednom trenutku sam eksperimenta radi, postavio napajanje adapterom 12V na 4.2V buck naponskim regulatorom, sa svega 600mA (doduše radi na 500kHz) i modem je bez antene (pokušao da izvučem maksimalnu snagu RF dela) uspevao bez problema da ostvari konekciju putem GPRS-a. U tom trenutku, mereno osciloskopom, napon od nominalnih 4.2V je spadao na oko 3.8V što se uklapa u sigurni domen u kome modem radi.

Npejcic,

samo vodi racuna da je kod Li-Poly ili Li-Ion baterije, napon na bateriji 4.2V kada je potpuno napunjena. Onda on vrlo vrzo padne na 3.6V, sto znaci da ce tvoj modem vrlo brzo da prestane da radi. Ja sam pre 5-6 godina projektovao uredjaje za pracenje vozila (GPS + GSM/GPRS). Ideja je bila da uredjaj ima dva moda rada, tj. aktivno pracenje (jednom se nakaci na mrezu i ne raskida konekciju dok ne pukne sama - do ovoga smo dosli eksperimentalno, posto je uredjaj bio u romingu a firmware je bio takav da kada se posalju podaci, raskida konekciju, opet uspostavlja itd, i dosli do racuna za mob od 300.000), a drugi mod je pasivno pracenje, tj. sve se smesta u internu memoriju uredjaja. Takav uredjaj je bio napajan sa akumulatora automobila, tako da je napajanje bilo kao kod tebe 12V na buck koji daje 3.8V, pa onda na LDO za MCU i ostatak elektronike. Tu je bilo dosta lufta oko ulaznog napona, tako da tu nije bilo frke. Cim se napon na ulazu spusti, tu nastaje zurka zestoka.
Reply
#14
@vojinilic
Da, apsolutno te razumem. Kod baterijskog napajanja je veći problem, tako da ću obratiti pažnju oko dodatnog "bulk" kondenzatora ili BestCap-a koji si predložio.
Reply
#15
Nebojša i Vojče,

Namerno sam postavio LTC3780 i ako nije u odgovarajućem opsegu input napona, zato što je na strani 13. njegovog datasheet podrobno opisan rad cele serije 4 sw. buck-boost konvertora koji ne izvrću polaritet i imaju sinhrono ispravljanje (sinhrone zamajne diode).

Inače, za baterijske potrebe sa Litijum jonskom i li Litijum polimer, preporučio bih LTC3443, koji ima KKD oko 96% pri 200mA i u burst modu ima totalno otkačen output.
U burst modu troši oko 28uA, a u shtdwn <1uA.
Radi na 600KHz i lako je naći kalem sa malim DCR jer se radi o svega 6uH tipično. Raspon izlaznih struja je do 1.2A max i ne zahteva mnogo komponenti okolo.
Maleno DFN kućište sa termalnim padom.
Sve baš maleno.

http://www.linear.com/docs/3355

Pozz
Reply
#16
Što se tiče burst pogona nekog modema ili sličnih stvari koje naglo "povuku" par ampera za kratko vreme, tu se na primer upotrebi predloženi LTC3443 u delu radne oblasti gde mu je najveći KKD, tj. u području od 100-200mA.Struja mu se limituje na max. 100-200mA i tim se puni nekoliko paralelovanih 1000u/6.3V koji nisu veliki.
Pošto konvertor sa LTC3443 zauzima ekstra malo prostora, paket većih kondova nije problem staviti.

O čemu se radi.

Na primer sa 4000uF napunjenih na 4.2V sa 2A potrošnje u trajanju od 600uS, opašće napon na 3V9 bez ikakvog spoljnog priliva energije.  dU=it/C
Tu imaju prednost više paralelovanih u odnosu na jedan zbog manjeg ESR i ESL (oni se takođe paraleluju).

Ako predloženi pretvarač ima limit na na primer 150mA u bilo kom trenutku, radiće sa KKD 96+% i za 8mS će oporaviti naboj na 4.2V i preći u ekstremno nisku potrošnju.

Odnos između 8mS i 600uS je 13.33, tj. moguć duty za rad modema je čitavih 7.5%, odnosno sa mogućih čitavih 100Hz raporta, što je za takve aplikacije i više nego mnogo jer je uobičajeno potrebno neuporedivo manje.
Kod meteo stanica i sličnih stvari, uzorak se može raditi na nekoliko desetina minuta, pa i na čitav sat možda.
Mislim, konačna autonomija će u svakom slučaju zavisiti od potrebne aplikacije i broja raporta u jedinici vremena.

Tako se očuva i viskok KKD (autonomija batt) i puno snage za modem.

Može se i još sačuvati baterija ako se na primer 10mS pre upotrebe modema izvrši punjenje izlaznih C bulk i potom ispuca u modem, a u međuvremenu je čoper na shdwn.

Pozz
Reply
#17
Odlične ideje Smile Nastavljam rad na uređaju, pa ću se javiti sa mojim iskustvima...

Hvala svima na korisnim komentarima.
Reply
#18
Kada smo se dohvatili vec ove topologije pretvaraca, kako se tu kotira Cuk i X-converter? Smile Mislim na ove varijante "dizaca-spustaca" napona, efikasnosti, min ulazni napon, kontrola (slab izbor IC-ova) ...
Reply
#19
Takodje bih voleo da prodiskutujemo malo oko efikasnosti i isplatljivosti upotrebe digitalnih power kontrolera (TI-ova UCD9xxx serija) sa kojom moze da se napravi prakticno bilo koja topologija, sav bitan HW je vec u IC-ovima, ima PMBus interface ...
Reply
#20
(05-18-2015, 09:58 PM)vojinilic Wrote: Li-Poly baterije daju napon od 4.2V kada su potpuno napunjene, da bi vrlo vrzo taj napon pao na nekih 3.6-3.7V koji je nominalan napon baterije. Kada je baterija prazna, napon na njoj je oko 2.7V i tada se aktivira zastitno kolo koje ima zadatak da iskljuci bateriju i time spreci njeno dalje praznjenje.

Sledi malo duzi tekst, koga mrzi nemoj da cita Smile
Posle 3 godine igranja sa multikopterima i nekoliko stotina eura potrosenih u LiPo baterije se ne bih slozio u potpunosti sa gore navedenim.
Puna baterija ima 4.2v i to je tacno ali se ne bih slozio da vrlo brzo padne na 3.6v. Evo grafikona na kome se lepo vidi praznjenje kroz vreme sa 4 razlicite struje i ponasanje napona:

http://i.stack.imgur.com/LV91V.gif

Naime ovo dosta zavisi i od same baterije za koliko max struju praznjenja je predvidjena. Baterije koje sam koristio su bile od 20C do 65C max discharge sto ce reci da imaju jako mali unutrasnji otpor pa u odnosu na gore navedenu krivu imaju puno bolje performanse. Recimo najcesce sam leteo sa baterijom od 2200mAh gde mi je srednja potrosnja oko 10Ampera, dok  pik u trenutku uzletanja ide i do 50Ampera i u tom trenutku napon na bateriji ne silazi ispod 3.6v (pri 50Ampera). Alarm za praznu bateriju mi je bio podesen na 3.55v i ono sto mogu da kazem (a sto se i vidi po grafikonu) da je minimalni upotrebljivi napon sa baterije 3.3v, sve ispod toga nema nikakve svrhe jer pri tom naponu baterija je sigurno potrosena 90% ili vise.
Ono sto je najzanimljivije kod LiPo je naduvanje celija ,razgradjuju se i prave gas unutar celije koji ostaje zarobljen i baterija se vremenom naduva ( i ostaje u tom stanju nepovratno). Naduvavanje je direktno proporcionalno unutrasnjem otporu, znaci naduvena baterija najcesce vise nije za upotrebu u aplikacijama gde treba dobra potezna struja. Teznjom da se iskoristi max kapacitet baterije ako idemo na dosta nizak napon 3.3v (ili manje) baterija se puno brze osteti, uverio se na licnom iskustvu. Imao sam slucaj da vidim nove baterije koje smo praznili do 3v po celiji gde se posle 10ak takvih praznjenja naduju i budu samo za u kantu.
Na netu ima publikovano od nekog lika koji je radio forsirane uzastopne testove LiPo baterija i testirao kako kapacitet vremenom pada. U opsegu 3.3-4.2v ,sto se smatra 100% kapacitet ,baterija moze da napravi svega 200-ak ciklusa charge/discharge posle cega je sa performansama vec van upotrebe, dok ako se zadovoljimo sa 75-80% kapaciteta i bateriju koristimo u rangu 3.6-4.1v broj ciklusa ide i na 2000 !!

Na zalost za primenu u multikopterima najcesce se trudimo da iz baterije izvucemo sto vise tako da mi do sad ni 1 baterija nije trajala duze od 1 sezone, a to je max 100 charge/discharge i posle leti u kantu. Sreca danas nisu tako skupe pa i nije strasno.
http://hobbyking.com/hobbyking/store/__8...ands_.html
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)