Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Oscilacije na izlazu pojačala,i kako im "doakati"?
#21
(12-19-2014, 10:24 PM)Braca Wrote:
(12-19-2014, 09:32 PM)11277 Wrote: sa drugom slikom dali ste mi odgovor na moju zbunjenost oko izmjerenog izlaznog oblika napona takođe na 4r zvučniku pojačala APEX D200 gdje sam takođe dobio sliku HF signala - ono što filter propusti a zvučnik ne može "ozvučiti" ili možda i može ali mi svakako ne možemo čuti.

Ovde je potrebna mala dopuna: za klasičan pojačavač klase od A do B © ovo ne bi bio dobar oscilogram, već bi to bio onaj prvi, tj. sa belim šumom reda veličine par mV. Hypex UcD180 je pojačavač klase D, dakle čoperski PWM sklop. On na izlazu daje četvrtke promenljivog vremena trajanja (Pulse Width Modulation), koje tek prolazom kroz LC filter daju koristan sinusni (muzički) signal i ostatak takta, tj. čoperskog signala. Ono što vidimo na izlazu je signal frekvencije 450kHz, koji nema uticaja na ton (vide ga samo zvučnici), ali za okolne radioaparate može da bude smetnja. Imam još uvek jedan tranzistorski radio iz DDR, koji sam stavio u blizinu zvučničkih kablova da bih utvrdio da li snagaš smeta komšijama. Na svu sreću, osim par slabih zvižduka tu i tamo nema smetnji.

Kada na izlazu iz klasičnog pojačavača vidiš takav signal, to znači da imaš oscilujući pojačavač

I još nešto - molim bez persiranja.

Pozdrav

(12-20-2014, 12:48 AM)Macola Wrote: HMAP,

Analogni pojačavači, kao što reče Braca, ne smeju imati HF oscilacije na izlazu. D klasa ih mora imati jer je to ostatak noseće frekvencije.

Nisi se ništa zbunio. Oscilacije koje si otkrio na analognoj mašini ne smeju postojati i siguran su znak da neće svi stepeni u tome imati ispravnu radnu tačku, kao što sam i naveo u prethodnom postu.

Ne mora biti tako ali verovatnoća da radne tačke neće biti na projektovanom mestu je ogromna., tj. i zvuk sa prisustvom tih oscilacija van projektoanog kvaliteta, ma koliko male nijanse bile u pitanju.

Kod D klase su oscilacije prirodan način rada i većina komponenti rade kao prekidači, krećući se od jednog do drugog krajnjeg stanja.

Kod analogne naprave radna tačka mora biti na predvđenom mestu inače postaje sporna linearnost toga što će proći kroz analognu mašinu.
Povratna veza će ispraviti sve što može dok radne tačke ne dohvate neku od margina. Posle toga je nemoćna jer nema prostora za delovanje.
U svakom slučaju HF oscilacije bilo kog tipa na analognoj audio napravi su PARAZITNE i treba ih sprečiti po svaku cenu.

Nešto malo se može dopustiti kod kratkospojenog ulaza na mic preamp ili RIAA, ali to je isključivo poreklom od lokalne snažne radiostanice na srednjem talasu (MW) i to jedino ako je malo veća petlja kojom se kratkospajaju ulazi, pa radi kao antena.
Na pojačavaču snage, kome je osetljivost ulaza reda stotine milivolti, baš ni malo toga ne bi smelo da bude.

Pozz

heh,ipak jesam malo zbunjen,zbog ovog gore zeleno podebljanog : je li dozvoljen taj bijeli šum ili jok? Smile

izgleda da imam neke promjenjive u svojim mjerenjima : mjerio sam SymAsym,STUDIO-SE,A23 i Mongrel A1.3VBC sa kratko spojenim ulazima i dobio kod svih tanku liniju na 0,5uS/div 5mV osjetljivosti sonda na x10. dok je na sonda x1 samo SymAsym je imao onakvu sliku kako je prikazana na Bracinoj slici (bijeli šum) a ostala nabrojana pojačala imala su jednako tanku liniju kao kad je sonda bila na x10.

probao sam mjerenje kad je pojačalo na jednoj a osciloskop na drugoj utičnici,razlike nekakve kao ima ali nije dramatična niti lao uočljiva,barem između te dve utičnice (doslovno paralelno spojene na udaljenosti od metar i po)

koja je idealna postavka pri mjerenju osciloskopom? vjerujem da bi osciloskop i posmatrani uređaj (kako to "posmatrani" zvuči...nekako! Smile ) trebali biti uključeni na istu utičnicu ako se ne koristi razdvojni transformator,a ako se on koristi onda osciloskop preko razdvojnog transformatora i isključene mase-uzemljenja.
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#22
Beli ili roze šum nisu oscilacije već događaji stihijske prirode. Ne možeš im naći ponovljivost tj. period.

Obično su neminovan produkt nekoliko efekata, od termičkog šuma pa do pozadinskog kosmičkog zračenja koje se nadzemno nikako ne može izbeći.

Ono što je nama inteesantno je odnos signal šum, a ne apsolutna vrednost šuma.

5mV RMS nekih oscilacija na zvučniku od (gori slučaj) 4R je nešto oko 3uW snage.
Treba imati stvarno "specijalne" uši za to :-)

Kao što napomenuh, ono što se krije iza toga je opasnost pomeranja radnih tačaka i potencijalnog rada van linearnih oblasti, a o tome sam već naširoko razglabao u jednom od prethodnih postova.

Osciloskop naravno na istu fazu (utičnicu) kao i mereni uređaj.
Reply
#23
HF oscilacije na izlazu pojacala su necujne zbog visoke frekvencije cak i kad su toliko velike amplitude da zapale skretnicu u zvucniku a i sam kalem zvucnika
Reply
#24
Ovome što je Macola napisao nema se ništa ni dodati ili oduzeti.

Potrebno je, medjutim, još par komentara u pogledu izmerenog, odn. očekivanog rezultata kod NAD-a.

NAD ima deklarisani SNR (odnos signal/šum) od 100dB (DIN A) u odnosu na 1W (sinus) izlaza pri 8R. To znači da je pri tom RMS izlaznog napona 2,8V i očekivani šum bi treablo da bude 28uV RMS. Ja sam izmerio nekih 700uV (srednja vrednost dva kanala), pri čemu još treba uzeti u obzir i sopstveni šum osciloskopa sa kratko spojenom sondom, koji iznosi 400uV. Prema tome, moj NAD320 na prvi pogled ima za nekih 20dB viši nivo šuma od deklarisanog, ali preko celog frekventnog opsega osciloskopa. DIN A procedura, medjutim, ograničava frekv. opseg merenja na 20Hz do 20kHz, a ekstrapolirano do 100kHz, pri čemu je slabljenje signala na krajevima opsega -50dB. To znači da moje merenje od nekih par Hz do 70MHz (gornji prag osciloskopa) nije uporedivo sa specifikacijom proizvodjača sve dok taj signal ne propustim kroz istovetan filter. Filter će, naravno, smanjiti nivo šuma jer će oslabiti i niske i visoke frekvencije.

Zaključak: šum na izlazu iz mog NAD320 je vrlo verovatno i dalje u okviru specifikacije proizvodjača.

Interesantno je da neki audiofilski pojačavači sa cenama i u dvocifrenom kiloevro području imaju SNR od 85 do 90dB.

Kada se analizira šum na izlazu iz pojačavača, najvažnije je gledati šta se u tom signalu nalazi. Ako je šum potpuno haotičan, tj. nema diskretnih (periodičnih) komponenata kao što su napr. ispravljačke (50 i 100Hz i njihove više harmonike), ili posledica samooscilovanja, a RMS nivo nije veći od 1-2mV, onda nema brige. Uho prihvata šum kao prirodnu pojavu i maskira ga. Zato se u svrhu poboljšanja CD zvuka, odn. rezolucije, signalu tokom obrade do mastera (ili u samom masteringu) dodaje šum (tzv. dither).

Najbolje informacije o šumu daje spektralna analiza jer tada jasno vidimo da li u signalu ima i diskretnih komponenata. Ako ih ima, za svaku od njih se mora naći racionalno objašnjenje.

Još jedna napomena u vezi interpretacije rezultata sa mog prvog priloga. Vidimo da amplituda i RMS vrednost ne stoje u odnosu 1,414. To je i normalno, jer taj odnos važi samo za sinusne signale. Kod stohastičkih (random) signala mora se računati tzv. integralna srednja vrednost zapisa, koja u slučaju sinusa takodje daje odnos od 1,414.

Pozdrav
Reply
#25
(12-20-2014, 05:21 PM)apexaudio Wrote: HF oscilacije na izlazu pojacala su necujne zbog visoke frekvencije cak i kad su toliko velike amplitude da zapale skretnicu u zvucniku a i sam kalem zvucnika

Normalno, osim ako se ne poseduju "specijalne" uši :-)
Reply
#26
Evo kako doakati HF oscilacijama … pre i posle mod-a Wink



Sinoc na brzinu nesto gledao i imao sam smetnje "odnekud", i naravno prvo najosetljivije mesto je onaj ogromni ulazni kondenzator (preamp plocica, ulazni diff stepen 10MHz) i posto je prilicno gabaritan sklon je skupljnju smetnji. Mrezica preko njega na GND ga je "ucutkala" samo tako Smile

Ovo je "samo" pocetno mesto gde mogu problemi da se jave a ostale stvari su vec pisane u temi.
Reply
#27
zato se spooljasnja folija konda spaja na kraj sa niskom impedansom pa se takvi problemi ne javljaju
Reply
#28
(12-21-2014, 10:46 AM)Jevrem Wrote: zato se spooljasnja folija konda spaja na kraj sa niskom impedansom pa se takvi problemi ne javljaju

Ako ima niske impendanse u "komšiluku".

 Bolji je izbor fizički kratak kond dobrog kvaliteta, eventualno screen preko njega spojen kroz nekoliko oma na masu (prigušenje Q od potencijalne petlje).
Reply
#29
@Miki & Macola

Od kog materijala je najbolje napraviti screen za te kondenzatore? Cu, Fe(celik), Mu metal, sendvic....
Reply
#30
Zdravo Ninja,

Pa ako hoćemo baš mak na konac, feromagnetici su mač sa dve oštrice.  
Znaju oklopiti nešto od uticaja magnetskih polja, istovremeno i od elektrosttičkih, ali kada kroz to nešto teku neke struje zapaženih veličina onda njihov permeabilitet bude od uticaja na dotični objekat povećavajući mu induktivitet i unoseći nelinearnost magnećenja.

U slučaju ulaznog kondenzatora izbor može biti bilo koji metal, dok u slučaju oklapanja neke power linije je bolji izbor neki metal koji nije feromagnetik, pa onda možda preko tog oklopa feromagnetik.
------------------------------------

Nije vezano za ulazni kond, ali ovo što ću reći je vrlo primenljivo kod gradnje kutija za izlazni pojačavač:
Naime, kada je kutija od feromagnetika (gvožđe, čelik), komadić metala koji se nalazi između rupa koje se uobičajeno buše za izlazne zvučničke terminale, formira jezgro kalema od jednog navojka.
Taj navojak se zatvara unutar pojačala, i na drugom kraju na zvučniku.
Ta figura je ravna tome kao da ste na red sa zvučnikom stavili kalem od jednog navoja, čije je jezgro od komada punog lima nalik broju 8, krož ćije je otvore namotan jedan navojak.
Zbog malog poprečnog preseka to je nelinearna prigušnica sa zasićenjem, koja će kod tihog basa uneti poremećaj, ali pošto su struje viših i srednjih tonova ionako drastično manje od struja basa, onda će to biti daleko izraženije upravo kod srednjih i visokih, gde se teoretski lakše i čuje, odnosno primeti.

Lek je sasvim jednostavan: Kod čeličnih ili gvozdenih kutija je potrebno proseći širi poligon tamo gde će biti izlazni terminali, potom terminale namontirati najbolje na nemetalnu pločicu, koja se potom zašrafi na taj otvor.
Mnogi audiofili i "audiofili" su vrlo upoznati sa CD ili vinil pločom za razmagnetisavanje sistema...
To je vrlo besmislena stvar ukoliko nema feromagnetika na putanjama signala, međutim ako feromagnetici postoje i mogu uticati, takav CD ili vinil bude od koristi jer privremeno obavi demagnetizaciju istih, bar dovodeći hiterezisnu krivu u sredinu, dakle simetrišući je, uklanjajući preostala jednosmerna polja koja se nakupe prilikom uključenja i isključenja uređaja, i od samog Zemljinog magnetskog polja.

Verujem da ću ovom informacijom obradovati one koji su sitničavo zahtevni oko svojih sistema.

Pozz  
Reply
#31
Meni je ulazna impedanca tamo na prikazanoj plocici 1Mohm pa je bas "pipavo", cudi me da to ruje nisu malo lepse resili … Sa mrezicom mi je brzinsko resenje koje je odklonilo smetnje.

Sto se tice materijala, ja sam stavljao sta sam stigao, cak ALU foliju od cokolade u trenutku kada nisam imao nista zgodnije pri ruci (na terenu), bilo je bukvalno "Mile idi do hamburgernice i uzmi im parce folije" Smile
Npr jedan gitarski multi-efekat (pedala, plasticno kuciste) i drugaru to pravilo silne probleme oko zujanja (ogroman gain) i stavim ALU foliju oko cele ulazne plocice gde su banana 6.3mm za ulaz.
Umotao sam celu tu plocicu u ALU foliju i ostavio jednu zicicu na kraju da spojim sa GND i bas smo probali, kad nije spojena na GND to zuji ko blesavo, kako sam spojio taj oklop na GND tako je sve utihnulo Wink
Ortak nije mogao da veruje kako jedna prosta caka moze silne probleme da resi!

Interesantno je da je ova ALU folija nije fero-magnetna ali je ipak "zastitila" od smetnji koje su u ovom slucaju sa pedalom najverovatnije dolazile od obliznjeg mreznog transformatora tj u blizini su prolazili mrezni kablovi za strujni prekidac (sta da se radi, nesrecno konstruisan kineski krsh) i ovo sa folijom je odradilo posao savrseno!

BTW: Mali savet za kombinaciju sa ALU folijom. Posto ne moze da se zaletuje nista na tu foliju, ja uzmem parce licnaste zice i blankiram je jedno 10cm i onda sve one pojedine licne razvucem po povrsini folije i preko toga stavim siroku lepljivu traku i "ulepim" licne i foliju Smile Foliju posle izlepiti sa nekim izolacionim materijalom (lepljiva traka ili neki papir) i dobijem fleksibilnu foliju sa kojom mogu da oblikujem okolo plocice a "viri" mi ova zica za GND koju posle zakacin u prvu zgodnu tacku Wink

Kao sto Macola kaze, za pre-amp i slicne "osetljive" low-power sklopove dovoljno je upotrebiti bilo kakav metal, moze recimo i napraviti malu kuticu od pertinaksa/vitroplasta gde su stranice prosto zaletovane i onda celu pre-amp plocicu smestiti unutra.

Faradejev kavez ...
Reply
#32
Zanimljive su sve ove stavke, meni i nisu tako strane jer sam video dosta (uglavnom lampaska) sokocala koje su pravili radioamateri gde su problemi oscilacija i smetnji uzasno prisutniji nego u NFu. Opet, ni nase muke nisu male pogotovo ko se bavi sitnim signalima mpr. iz gramofonske i mikrofonske glave.

Da ne odem mnogo u off, ali opet da pomenem i ja jednu pricu. Posto zivim u plasobnoj garnjoseri gde bi TV mogao jedino umesto stola za rucavanje da uguram TV program (kablovska) sam gledao preko PCa (dok nije riknuo Big Grin ) i PCI tv kartice neke no name. To je bilo katastrofa, uporno se culo neko zujanje koje nikako nisam mogao da otklonim, i to zujanje je menjalo intenzitet u odnosu na kanal koji se gleda. Stavljao sam odvojne trafoe po uputstvima radio amatera (Davinic) motani na nekim feritnim kalemcicima u obliku osmice, stavio sam onaj razdelnik za vise tva navodno ima neku noise zastitu, uzemljavao na razne nacine i na karaju nista. E onda sam nabavio drugu tv karticu od firnme Leadtec i sa njom su svi problemi sa bilo kakvim smetnjama nestali! Sta je u svemu tome resenje ne znam ali verovatno su ovi nonameovci nesto zas*ali u projektovanju ili kopiranju.
Reply
#33
(12-22-2014, 09:40 AM)Macola Wrote: Zdravo Ninja,
.........

Nije vezano za ulazni kond, ali ovo što ću reći je vrlo primenljivo kod gradnje kutija za izlazni pojačavač:
Naime, kada je kutija od feromagnetika (gvožđe, čelik), komadić metala koji se nalazi između rupa koje se uobičajeno buše za izlazne zvučničke terminale, formira jezgro kalema od jednog navojka.
Taj navojak se zatvara unutar pojačala, i na drugom kraju na zvučniku.
Ta figura je ravna tome kao da ste na red sa zvučnikom stavili kalem od jednog navoja, čije je jezgro od komada punog lima nalik broju 8, krož ćije je otvore namotan jedan navojak.
Zbog malog poprečnog preseka to je nelinearna prigušnica sa zasićenjem, koja će kod tihog basa uneti poremećaj, ali pošto su struje viših i srednjih tonova ionako drastično manje od struja basa, onda će to biti daleko izraženije upravo kod srednjih i visokih, gde se teoretski lakše i čuje, odnosno primeti.

Lek je sasvim jednostavan: Kod čeličnih ili gvozdenih kutija je potrebno proseći širi poligon tamo gde će biti izlazni terminali, potom terminale namontirati najbolje na nemetalnu pločicu, koja se potom zašrafi na taj otvor.
............


Pozz  

Reply
#34
za neupucene u skupe audio uredjaje na slici je Halcro amp od ihahaj desetina hiljada evra
Reply
#35
Da da, i to sa SMPS napajanjem. Samo me zanima sta predstavlja onaj kalem kroz koji bih rekao da nesto prolazi, mozda je to filter visokih frekvencija sa rednim otpornikom.


Reply
#36
(12-22-2014, 06:18 PM)BeliNinja Wrote: Da da, i to sa SMPS napajanjem. Samo me zanima sta predstavlja onaj kalem kroz koji bih rekao da nesto prolazi, mozda je to filter visokih frekvencija sa rednim otpornikom.

ako se ne varam,Zobel mreža može se uraditi sa otponikom serijski/redno vezanim na kondenzator ili kalemom vezanim paralelno sa otpornikom - i jedno i drugo je Zobel,ako se ne varam. zapravo će raditi isto povećanjem frekvencije

- sa otpornikom redno vezan kondenzator smanjice svoju kapacitivnu otpornost skoro na nulu i efektivni otpor biće skoro pa jednak ovom aktivnom sa kojim je vezan redno tj sa otporom otpornika

- sa otpornikom paralelno vezan kalem uvećaće svoju induktivnu otpornost skoro pa beskonačno i efektivni otpor biće skoro pa jednak ovom aktivnom sa kojim je vezan paralelno tj otporom otpornika

dva načina da se dođe do istog cilja.
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#37
U užem smislu, pod Zobel mrežom se podrazumjeva serijski RC član na izlazu iz snagaša. HMAP je tačno analizirao njegovo ponašanje, a suština je da kondenzator svojom reaktansom kontroliše kolika će biti struja kroz otpornik u funkciji frekvencije. Ako na izlazu iz pojačavača imamo komponente visoke učestanosti, one će biti oslabljene, odn. deo njihove energije će biti disipiran u otporniku. Drugim rečima, Zobel ima istu funkciju kao i snubber na sekundaru trafoa.

Paralelna veza induktiviteta i otpornika gleda prema zvučniku, pri čemu induktivitet upravlja strujom koja prolazi kroz otpornik. Da njega nema, na audio frekvencijama bi cela struja zvučnika tekla kroz otpornik i dispirala energiju istog reda veličine kao i zvučnik. Induktivitet, opet, na tim frekvencijama ima zanemarljiv otpor i tako premošćava svoj paralelni otpornik. Na višim frekvencijama (parazitne oscilacije), njegova reaktansa raste, tako da deo te parazitne energije tada prolazi kroz otpornik i tu biva disipiran (prigušenje).

Što bi se u preferansu reklo, jedan piri, drugi 'ladi. Big Grin

Pozdrav
Reply
#38
(12-22-2014, 07:59 PM)Braca Wrote: U užem smislu, pod Zobel mrežom se podrazumjeva serijski RC član na izlazu iz snagaša. HMAP je tačno analizirao njegovo ponašanje, a suština je da kondenzator svojom reaktansom kontroliše kolika će biti struja kroz otpornik u funkciji frekvencije. Ako na izlazu iz pojačavača imamo komponente visoke učestanosti, one će biti oslabljene, odn. deo njihove energije će biti disipiran u otporniku. Drugim rečima, Zobel ima istu funkciju kao i snubber na sekundaru trafoa.

Paralelna veza induktiviteta i otpornika gleda prema zvučniku, pri čemu induktivitet upravlja strujom koja prolazi kroz otpornik. Da njega nema, na audio frekvencijama bi cela struja zvučnika tekla kroz otpornik i dispirala energiju istog reda veličine kao i zvučnik. Induktivitet, opet, na tim frekvencijama ima zanemarljiv otpor i tako premošćava svoj paralelni otpornik. Na višim frekvencijama (parazitne oscilacije), njegova reaktansa raste, tako da deo te parazitne energije tada prolazi kroz otpornik i tu biva disipiran (prigušenje).

Što bi se u preferansu reklo, jedan piri, drugi 'ladi. Big Grin

Pozdrav

ha he he he he.... Smile
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#39
(12-22-2014, 05:58 PM)Jevrem Wrote: za neupucene u skupe audio uredjaje na slici je Halcro amp od ihahaj desetina hiljada evra

(12-22-2014, 05:56 PM)BeliNinja Wrote:
(12-22-2014, 09:40 AM)Macola Wrote: Zdravo Ninja,
.........

Nije vezano za ulazni kond, ali ovo što ću reći je vrlo primenljivo kod gradnje kutija za izlazni pojačavač:
Naime, kada je kutija od feromagnetika (gvožđe, čelik), komadić metala koji se nalazi između rupa koje se uobičajeno buše za izlazne zvučničke terminale, formira jezgro kalema od jednog navojka.
Taj navojak se zatvara unutar pojačala, i na drugom kraju na zvučniku.
Ta figura je ravna tome kao da ste na red sa zvučnikom stavili kalem od jednog navoja, čije je jezgro od komada punog lima nalik broju 8, krož ćije je otvore namotan jedan navojak.
Zbog malog poprečnog preseka to je nelinearna prigušnica sa zasićenjem, koja će kod tihog basa uneti poremećaj, ali pošto su struje viših i srednjih tonova ionako drastično manje od struja basa, onda će to biti daleko izraženije upravo kod srednjih i visokih, gde se teoretski lakše i čuje, odnosno primeti.

Lek je sasvim jednostavan: Kod čeličnih ili gvozdenih kutija je potrebno proseći širi poligon tamo gde će biti izlazni terminali, potom terminale namontirati najbolje na nemetalnu pločicu, koja se potom zašrafi na taj otvor.
............


Pozz  

Na slici je Halcro DM88 monoblok. Smatraju ga jednim od najreferentnijih pojačavača na planeti.
Par košta oko 38.000 eura.

<100ppm (-140dB) THD pri 1KHz i 500W,
<500ppm (-126dB) THD pri 20KHz i 500W, na 4R zvučnika oba podatka (najlošiji slučaj :-).

Ono na slici su cevasti vodovi ka zvučniku, do blizu terminala vođeni koaksijalno sa strogo kontrolisanom karakterističnom impendansom.
Onaj kalem jeste upravo onaj kalem što se uobičajeno stavlja radi stabilnosti NFB, samo je ekstremno tačan i zbog cevaste konstrukcije je minimizovan skin efekat.

Sve je uobičajeno samo natrimovano sa svemirskom preciznošću, zato i ima takve performanse kakve ima.
Svojim performansama može da zahvali i ekstremno moćnom rezonantnom napajanju sa PFC ispred.
Napajanju koje ima uglavnom sinusne oblike struja i ogroman rezervni potencijal.
Sve u svemu ekstremno skupa gradnja sa ogromnom količinom ručnog rada oko finog udešavanja performansi.

I tata bi sine za te pare :-)
Reply
#40
Nego kad pomenusmo priču oko tog kalemčeta na izlazu i njegove namene...

Pepisaću parče svoje privatne prepiske sa jednim drugarom, a oko potencijalnih oscilacija na pojačalu i nekim od uzroka zbog kojih nastaju, uz par izmena i dodataka na tu prepisku jer me mrzi da sve pišem ponovo, a mislim da sam to prilično zgodno sročio.

Ne zamerite mi ako sam nešto ponovio. Ne verujem da će škoditi.

------------------------------------------------------
Evo  par uopštenih pravila oko stabilnosti pojačala:

Svaki poluprovodnik ima parazitne kapacitete. Tranzistor na primer uvek treba nacrtati sa tri kondenzatora okolo a diodu sa jednim preko, dugačke provodnike kao kalemove, pa će biti lakše za posmatranje.
Kada se tako "obogati" šema sve će biti mnogo uočljivije.


Opasna mesta gde mogu nastati rezonantna kola su ona gde je jedna noga poluprovodnika na masi ili napajanju, dok druga noga zatvara čistu kapacitativnu putanju ka masi ili takođe napajanju.
Ta čista kapacitativna putanja može biti zatvorena u petlju kroz diskretne kapacitete ili parazitne kapacitete drugog poluprovodnika.

Rezonantna kola nastaju od tih kapacitativnih petlji, a u saradnji sa induktivitetima provodnika koji sačinjavaju tu petlju, eventualno diskretnih kalemova.
Induktivnost jedne konture je direktno srazmerna površini koju ta kontura zatvara, a negde se mora zatvoriti.

Rezonantno kolo ima osobinu koja se zove Q faktor ili dobrota kola. U prevodu, oscilatorno kolo sa Q na primer =50 je u stanju da signal koji ima frekvenciju jednaku rezonantnoj tog kola, pojača upravo tih 50 PUTA.
I serijsko i paralelno kolo povećaju struju kroz reaktivne elemente tih 50 puta, a istovremeno se na reaktivnim elementima pojedinačno, pojave 50 puta veći naponi samo suprotnih faza.

Q faktor se smanjuje tako što se ili serijski kondenzatoru doda nekoliko oma ili desetina oma, ili kalemu paralelno neka otpornost u sličnom rangu (kalemu paralelno zbog istovremenog potiskivanja sopstvene rezonanse kalema).
(to važi i za dugačke vodove, gde se može razvući otpornik od kraja do kraja voda, reda nekoliko oma sa odličnim efektivnim prigušenjem tog voda, pri tom ne smetaju dugačke žice tog otpora jer su i one njim prigušene)

Q faktor manji od 1 znači da kolo gubi sve rezonantne osobine i ne može naglasiti ni jednu učestanost.

Još opasnija stvar kod relativno velikog Q je sposobnost oscilatornog kola da drastično menja fazni stav u blizini centralne rezonanse, što negativnu povratnu vezu kao od šale pretvori u pozitivnu.
Na primer: rezonantno kolo sa visokim Q, čija je centralna frekvencija na primer 500KHz će sa samo PAR KHz promene u blizini rezonanse, zavrnuti fazu za čitavih 90+ stepeni, pa vidite koliko će NFB biti negativna :-)

To je jedan uslov za nastajanje oscilacija.

Setite se samo lampaša i tih otpornika direktno na prvoj rešetki i (ili) na anodi.
To je bila inzvaredna preventivna mera protiv oscilacija, koja je u srednjim generacijama tranzistorskih pojačala zaboravljena jer su pretežno korišćeni spori tranzistori sa niskom ft, čije pojačanje opadne već pri relativno niskim frekvencijama.

Sada više nije tako jer se stavljaju tranzistori sa ft>200MHz, koji kao od šale mogu raditi kao UKT oscilatori.
Sve zaboravljene metode sa lampaša treba vratiti nazad.
Potpuno su efektivne i kod tranzistorskih sklopova, bez obzira BJT ili FET, samo se vrednosti otpora malo razlikuju.
Praktično može veoma biti korisno umetanje malenih otpornosti direktno na baze i kolektore osetljivih a veoma brzih tranzistora.
Takva preventiva provereno pouzdano deluje, a nebitno utiče na radnu tačku kada se ispravno dimenzioniše.
--------------------------------------------------

Drugi i veoma čest (najčešći) uzrok oscilacija je sledeće:

NFB služi da linearizuje sklop i smanji ukupno pojačanje koje je obično reda  hiljada puta ili više. (pomnožiti sve beta pa će biti jasnije)

NFB se koristi tako što se otporničkim razdelnikom uzme uzorak izlazne vrednosti (parcijalno ili globalno), potom otporničkim razdelnikom redukuje na potrebnu vrednost i odvede na potrebno mesto.

Sve bi to bilo sasvim jednostavno kada ne bi postojali parazitni kapaciteti, diskretni ili interni od poluprovodnika, koji taj razdelnik čine frekventno zavisnim i što je još gore fazno frekventno zavisnim.
Gornji otpornik razdelnika-reduktora NFB, formira sa parazirnim kapacitetima iza niskopropusni filter, koji redukuje rezultat NFB sa porastom frekvencije, i pri dovoljnoj frekvenciji nema više NFB, tj. ako ostatak sklopa može još uvek da održi visok nivo pojačanja onda  eto ga problem.
Naravno, takođe se i menja fazni stav onog što prođe kroz taj neželjeni filter, i obično je to raniji uzrok oscilacija nego sam problem opadanja amplitude iza razdelnika.

Prevencija tog efekta je jednostavna, mada izgleda na prvi pogled gadno:
Razdelnik povratne veze se kompenzuje potpuno isto kao i otpori u sondi x10 od osciloskopa. (pogledati kako se to radi)


Gornjiem otporniku se dodaje paralelno kapacitet koji će sa donjim parazitnim kapacitetom formirati kapacitativni razdelnik jednakog redukcionog odnosa kao što su tamo neki R1 i R2.
Tako se čitav razdelnik učini frekventno nezavisnim u vrlo širokom opsegu frekvencija, samim tim NFB radi i ne kasni, pa bude sve u savršenom redu.

---------------------------------
Identičnu ulogu oporavka veličine NFB kod viših frekvencija ima i onaj čuveni kalemčić sa otpornikom preko.

On čini svojim induktivitetom, čiji reaktivni otpor raste sa frekvencijom, da i pored kapacitativnog opterećenja iza kalema, NFB raste sa porastom frekvencije, tj. opet se praktično supresuje njeno pogubno kašnjenje.

Pozz
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)