Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Izbor daljeg obrazovanja
#21
Nema "raznih" programiranja. Roditelji znaju samo za jedno, ono gde se zaradjuje 2000 evra mesecno Smile.
Digo sam ruke od objasnjavanja. Sad samo kazem da ne znam vise nista po ovom novom skolovanju i vise me niko nista ne pita Smile.
Reply
#22
Pa može i sa "kursadžijskim" programiranjem da se zaradi toliko. Sve zavisi od sreće  i odabira.
Reply
#23
Ako planirate da ostanete uz roditelje onda policijska akademija, staz ide odmah, plata takodje, posle beneficije, sa 50 u penziju od koje moze da se zivi u Srbiji. bitno je da zavrsite visoko obrazovanje pa niste na ulici i u kontaktiu sa ljudima.

Ako planirate napolje, menadzer je najbolje zanimanje, najvise se zaradi.

Sto se tice elektronike tu nema leba. Programeri su sad dobro placeni, pitanje je dokle ce. Drugi problme sa elektornikom je sto moras stalno da ucis novo i uvek imas neki novi problem. Ako zelite da lepo zaradjujete primenite jedini recept za zaradu: ponoviti jednu stvar milion puta. Ako Vam n i to nije dovoljno ponovite je dva miliona puta. Sva zanimanja gde morate za svaki novi dinar da se naprezete su teska i kad tada ce Vas stici umor. Problme nastane u godinama kad vise motorika nije kao sa 20 pa ni ucinak nije kao kad si mlad. Zato je bolje u kancelariju na rezijsku platu i po mogucnosti budzetsku. A ako zelite vise para mozete izuciti jos nesto pored toga i to honorarno raditi. Danas svi gledaju da imaju firme gde moze neskolovani radnik da zaradi platu i sebi i gazdi i to funkcionise. Predlozio sam prijatelu koji ima jaku firmu da razvije neku novu masinu za vreme korone, odbio je momentalno, kaze treba razvijati, testirati, traziti kupce, sto bi kad imam jednostavne stvari i dobro zaradjujem
Reply
#24
Da se vratimo na temu, jedan odlican web portal koji koriste osnovci i srednoskolci koji se tice programiranja.

Na primer u 6. i 7. razredu osnove skole se uci Python:
https://petlja.org/biblioteka/r/kursevi/...nik-python

Kasnije se prelazi na C#
https://petlja.org/biblioteka/r/kursevi/...nik-csharp

Kroz sve to se provlaci C/C++ za napredne ucenike prakticno bilo kog razreda, sto se pre pocne radi u ovom jeziku to se svaki put ima sve vise i vise dragocenog iskustva primenljivo prakticno bile gde.
https://petlja.org/biblioteka/r/kursevi/prirucnik-cpp

To je vezano za programiranje, hardware je vec nesto drugo, zanimljivo opet na svoj nacin koji nosi svoje neke probleme sa sobom ali je prakticna zastupljenost WEB vs Embedded programera 100:1 ako ne i vise tako da znas sta te ocekuje na trzistu rada posle zavrsenih studija. Taj odnos ce biti ogroman i u buducih 10-15-20 godina sigurno jer je gledano unazad bilo vrlo slicno do sad.

Da bi postao dobar inzenjer moras da poznajes dobro i programiranje i elektroniku, ta dva idu zajedno!
Reply
#25
@mancube
da ti malo predocim cinjenice vezano za etf i generalno univerzitet u beogradu vezano za tehnicke fakultete
na etf-u kao jednoj najizhajpovanijoj instituciji a takodje i nije bez razloga(drugi su po mnogocemu gori) kvalitet studija neces dobiti.
tj ima vise smerova, RTI i SI su tesko djubre jer ono sto ti treba od programiranja ces nauciti sam a na ovim smerovima ces nauciti iskljucivo stvari koje ti ne trebjau, + je sto su lagani smerovi pogotovo SI (plati pa klati ili kako ga ja zovem privatni drzavni fakultet), - je u tome sto upucas par godina u beskorisno znanje i papir. smerovi energetika elektronika su u drugoj krajnosti, izrazito teski ali naucis bajate stvari, osnove koje se nece skoro menjati
ako ti to znanje treba, tj zelis da ga imas, onda to formalno obrazovanje vredi ali je cena rekao bih prevelika
smer za telekomunikacije je jedno vreme bio za one koji nijadan drugi ne mogu da upisu, medjutim sad vec nije tako jer se proculo da je setnja
fizicku elektroniku necu pominjati, to upise 6 ljudi godisnje koji tacno znaju sta zele sa laserima (doktorate po svetu) i jos 6 'slucajeva'

na tu temu FON je omiljeni ljudima jer je bas lagan a opet postanes master programator
MATF ima dva neka smera za programiranje od kojih je jedan navodno dobar, medjutim nije lak fakultet jer se sreces sa puno umobolnih profesora
RAF je dobar ali daleko od savrsenog, naucis naravno dosta beskorisnih stvari a onih vrednih pomalo(bar 20%), opet bolje nego na drugim programerskim smerovima. ima malu zackoljicu a to je skolarina koja je oko 2700e godisnje

Masinski fakultet u beogradu je stvarno smejurija, bilo bi me sramota da to studiram, svaki smer na etf-u je bolji od toga, cak je i FON bolji jer postajes programator, a keve generalno imaju fetis da im deca budu majstori-serviseri za java.lang.exception ili n*ko sl*cno sranje.

FTN novi sad je cini mi se tuzna ustanova, popularan iz istih pobuda kao i FON a to je nepostojanje ulozenog napora i rada,
iz tog razloga ljui koji zive u beogradu idu tamo da studiraju, a oni iz novog sada koji hoce kvalitet dodju na etf ili raf

eto to bi bilo ukratko, ako te nesto preciznije zanima za etf, masinac ili raf pitaj slobodno, manje detalja znam za fon i matf

za fakultete u kragujevcu nikada nisam cuo, do sad sam verovao da ima samo stolarski zanat, ali to nije od znacaja biraj ono sto ce ti doneti znanje.
te diplome su vrv bezvredne, posto je i diploma etf-a prakticno bezvredna ako nije programerska, a i onda kada si programer niko te za diplomu ne pita

neverovatna je stvar, industriju nemamo (masinsku ili elektro) pa nam inzenjeri i ne trebaju, programeri rade poslove indijaca jer smo indija 2.0
za prvi vid studija nemas motiv a dobio bi vrhunsko znanje(vrhunsko ko sto je Yugo vrhunski auto), za IT struku tek nemas motiv jer je to skup tragicnih
okolnosti da svaka osoba koja zna ista i necemu vredi samo pobegne sa fakulteta, i svi asistenti su totalni debili i slucajevi

da ne bude sve tako crno, moja drugarica je asistent na SI-ju i sustinski je zadala sebi cilj da prepravi svaki predmet koji se drzi na tom smeru jer
pogadjate pretpostavljam, svi zajedno nicemu ne vrede, bajati su i prevazidjeni. postavlja se pitanje gde je ona sve naucila, i zasto je uopste asistent

takvih ljudi nema ni u promilima, u deciniji se zadesi ponekad jedan i onda ode kad vidi da je okruzen trulim jabukama, jer zna se u kom smeru trulez ide

poznajem jos ljudi koji su asistenti na fakultetu, (neki su mi i bliskiji) ali nema vajde od toga rade sta im se kaze i nece da se suprotstave profesorima

i na kraju da dodam, misli odma cime ces se baviti i od cega ces da zivis, u nasoj zemlji je bolje biti kelner nego inzenjer
Reply
#26
Nezahvalno je nekog savetovati, pogotovo u ovo vreme ali si ovde dobio pogled sa više strana, pa dobro razmotri. Najvažnije je da odabereš nešto što voliš jer uz to treba da provedeš godine i godine.
Mislim da ti je FIN u KG promašaj.
Jevrem je dao jako dobar predlog. Isto je meni savetovao moj otac.
Reply
#27
(06-01-2020, 07:29 PM)Ubledeli Wrote: za fakultete u kragujevcu nikada nisam cuo, do sad sam verovao da ima samo stolarski zanat, ali to nije od znacaja

Treba ti malo izvući uši Bledoliki, pa ćeš bolje čuti o fakultetima po Kragujevcu. :-)
Reply
#28
@Ubledeli

Vidi, nije lepo to sto kazes da nisi znao da u Kgu postoje fakulteti jer smo svaki skup pravili u zgradi studenskog doma. Mada mi iz provincije smo navikli da prestonicani ne znaju za nas ali smo mi provincijalci svakog petka svesni kad se prestonicani vrate kuci Tongue

@gorankg

Sve sto si napisao je 100% tacno. Iskreno, FIN je sada smesan da ne moze da bude smesniji jer se pretvorio u neku firmu u kojoj su zaposleni profesori, asistenti i saradnici dok su studenti slucajni prolaznici koji nemaju pojma sta ce sa sobom u toj firmi.

Ne mogu da kazem da na Masincu nisam naucio nista, ali nisam naucio onoliko koliko sam mislio da cu nauciti. Sa druge strane, veci problem mi je bio sto mnoge stvari koje sam ucio nisam znao da primenim jer mi niko nije pokazao prakticnu primenu toga (lose vezbe). A najgore od svega, po mom misljenu, sto sam samo od dve osobe u obliku profesora ili asistenta mogao da naucim mnogo toga sto sada znam.

Vrhunac mog studiranja je da mi profesor iz Tehnologije zavarivanja kaze na sred ispita da nikada necu zavrsiti fakultete jer nisam znao da mu napisem jednacinu za dobijanje difundovanog vodonika u metalu sava zavara. Sada sam Internacionalni inzenjer zavarivanja i od toga zivim, licenca me je kostala 4000e i nenormalno mnogo zivaca i vremena jer sam svako odsustvo sa posla zbog predavanja morao da nadoknadim. I dalje ne ynam pomenutu formulu jer nije moj posao da znam tu formulu vec posao hemicara i metalurga, a svako treba da radi svoj posao za koji se obrazovao i edukovao.

Ali, da nisam imao diplomu visoke strucne spreme ne bih mogao da upisem kurs za inzenjere zavarivanja, i ta diploma ti je uslov za mnoge licence koje mogu da ti olaksaju da zaradis pare (ali donose i veliku odgovornost).

Jos veci problem je ono sto poslodavci ocekuju od novozaposlenih, i tu cu se zadzati. I ne bih voleo da krene pametovanje o tome kako treba sam da otvori firmu i da bude privatnik jer to u Srbiji nije ni nalik onome sto se prica.

Jos jedna stvar, definitivno ti ne gine stalno usavrsavanje i ucenje. Meni ne proleti ni mesec dana da ne moram da procitam neku novu literaturu o zavarivanju.
Reply
#29
Ha ha Ubledeli me baš nasmijao i podsjetio na ovdašnju identičnu situaciju. Radio sam na fakultetima, institutu, privatnoj hype firmi, imao svoju firmu, a danas odmaram na poslu u državnoj administraciji i konačno se bavim onim što volim, a to je hobi kada dođem s odmora, pardon posla. Smile To se ovdje zove uhljeb, a postiže se dobrim vezama ili političkim angažmanom. Kod mene je iznimka koja potvrđuje pravilo jer sam posao dobio temeljem zakona po kojem nisu mogli nikako naći osobu koja odgovara stručnom profilu mog radnog mjesta, valjda je pisac zakona dao previše mašti na volju pa mi se eto škola u konačnosti isplatila. Smile
Reply
#30
Ubledeli,ne ponašaj se nadmeno - znaš o čemu pišem!
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
#31
Nemojte da napadate dete, verovatno je cuo za fakultete u Zubinom Potoku. Ko jos normalan zivi ili studira u Kragujevcu.
Reply
#32
Ubredeli, a da upišeš Oksford. On sigurno ok Smile
Reply
#33
Da sam na mancube-ovom mestu, bio bih posle jednog broja ovde datih "saveta" tek totalno dezorijentisan.

Ovde imamo jednog mladog čoveka koji završava gimnaziju jer je želeo da sakupi neka opšta znanja, a na forum je došao jer želi da nauči još nešto i doživi radost stvaranja.
Dakle, poseduje ono što je tipično za mlade ljude i što je od uvek vuklo čovečanstvo napred.
Ne zaboravimo, ako naši mlađi ne budu bolji od nas, onda je ljudsko društvo u regresiji.
Idealizam je bitna komponenta napretka, ako ga kod mladih ljudi nema, kod kojih ga onda treba tražiti?
Nisu nam ljudi koji po ceo dan udaraju pečate u nadleštvima i celog života rade istu stvar podarili moderne tehnologije i poboljšanje kvaliteta života, već oni koji su bili radoznali, imali tu neodoljivu potrebu da istražuju i otkrivaju i pomeraju granice znanja.

Nikom od njih nije bilo lako - neuspesi i uspesi su podjednaki delovi stvaralačkog procesa.
Sećam se radosti tima koji je pre deset godina u firmi gde sam radio (ABB Turbo Systems) prvi put izmerio stepen korisnosti turbine od 91%, ali se isto tako sećam i kako sam šefa razvoja turbina povremeno sretao u 7 sati uveče kako se posle večere vraća u firmu, kao i rasprava s menadžerima koji nisu shvatali da to ne može da se postigne u jednom kvartalu.

Fakultet nije mesto gde će se naučiti sve što će inženjeru trebati od prvog posla pa do penzije, već mesto gde se uče i nauče osnovne stvari i, pre svega, razviju mehanizmi razmišljanja.
Da su nam u opštoj krizi fakulteti postali loši je trivijalno mesto i tu ne vredi kukati i bacati na njih drvlje i kamenje, već poći od toga da ma kako bili loši, na završetku ćeš ipak znati više nego u prvoj godini. A stepen korisnog dejstva studiranja nije samo zavisan od profesora i asistenata, već najviše od studenta.
Imali i smo i mi pre 40 i li 50 godina po nekog bezvrednog profesora na fakultetu - jedan takav mi je dao šesticu na ispitu iz predmeta koji me je interesovao i u čijoj pripremi sam koristio i sekundarnu literaturu, pa kada sam ga zamolio da mi ukaže na greške (na papiru nije bilo ni jednog crvenog mesta), jednostavno me je isterao iz kabineta. U vatri sam najavio poništenje ispita, tj. objavu rata, ali sam imao mudrog mentora koji me je upitao da li sam zadovoljan znanjem koje sam stekao spremajući taj ispit, pa pošto je dobio potvrdan odgovor, zaključio je da je to najvažnije i da se koncentrišem na budućnost. Tako je i bilo, ali mi je ipak, kako Bajaga peva, na srcu ostao šav, ne zbog šestice, već zbog nepravde.

Da zaključim, pokušajmo da ovom mladom čoveku damo koliko god je moguće objektivne savete, bez nepotrebnog ulepšavanja, ali i bez generalizacije frustracija kao istina o svetu koji nas okružuje.

Pozdrav
Reply
#34
Pa dobio je već dosta korisnih razmišljanja tj. savjeta. Važno je da studira ono što ga zanima ili što voli. Život te odnese na razne strane tako da je kalkulacija sa 18 godina vrlo malo vjerojatna. U budućnosti će morati biti spreman nekoliko puta mijenjati osnovno zanimanje tako da će mu tu fakultetsko predznanje koristiti tako što će se moći brže prilagoditi novom. Ako te fakultet zanima, onda znanje koje tamo stekneš ostane za cijeli život, a ako si tu radi kalkulacije onda to što silom naučiš brzo i zaboraviš.

Nešto što bih dodao iz vlastitog iskustva je da neke poslove ne možeš raditi jednako i sa 30 ili 60 godina, npr. meni nije jasno što će svi ti programeri raditi pred penziju, jer sjediti u kancelariji četrdeset godina je praktiki nemoguća misija.....
Reply
#35
Razmotri još jednom odlazak na studije u drugi grad. Tu pre svega mislim na neki od fakulteta u BG. Odlazak iz sigurnosti roditeljskog doma može da znači dosta mladom čoveku. Ja sam od svoje 18-te van, i ta nezavisnost, sloboda ali i izazovi koje sam usput sreo su me naučili možda i više od pojedinih profesora.
Reply
#36
Slažem se sa Goranom, naravno, ukoliko finansije nisu problem, a i u tom slučaju treba razmisliti i o studentskom domu (u Beogradu je stanarina od 1500 do 2500 din mesečno, sobe na prvoj godini 2 i 3-krevetne), tri obroka u menzi su oko 160-170din ukupno, i sve je to jedno dodatno iskustvo koje je veoma vredno. Ne samo da ćeš se osamostaliti, već ćeš morati da se privikneš na razne okolnosti, i već vidim koliko mi je značilo to što sam praktično celo svoje školovanje živeo tako... Za to vreme naletiš na razne ljude, vidiš na šta su ljudi sve spremni, naučiš da barataš finansijama, da štediš, nakon toga se zaposliš, nađeš stan, i već si samostalan... Koliko god nam se činilo lepo sa roditeljima, mnogo je bitnije postati samostalan što ranije. Kao i Goran, i ja sam otišao od kuće sa 18 godina, i da me neko pita, opet bih isto uradio, čak i da sam imao novca da platim stan, otišao bih opet u dom (iako mi je prvih par nedelja bilo vrlo traumatično), pošto taj život u kolektivu, i raznovrsnost ljudi doprinese još više, a i pomogne u tome da shvatiš da nisi jedini kome nešto ne ide, svi ste u istim problemima. Smile
Naravno, ima onih koji su tu samo zbog provoda, ali treba naučiti čuvati se takvih, i to je bitna škola...
Reply
#37
Daaa, samostalnost, veoma bitno iskustvo i ubrzano sarevanje hteo ili ne Big Grin
Saban je lepo sve opisao

https://www.youtube.com/watch?v=q3k5S84jnxE
Reply
#38
Od kad je Bolonja uvedena, sve je to smuti pa prospi.
Reply
#39
Vlajko, verovatno si ti jedini u pravu Smile.

Kao sto Braca rece, nece se ni na jednom fakultetu nauciti sve sto treba. Cisto sumnjam da to moze i na stranim, prestiznim a kod nas da ne pominjem. Prosto je i nemoguce, oblasti su toliko siroke da ni jedna skola to ne moze da pokrije. Zato se posle u radu uci i specijalizuje za ono sto ces raditi. Kao Nindza sa varenjem.

Ja sam za to da se upise ono sto se voli i za sta covek ima afinitete, da se posle ne bi kajao i ceo zivot radio ono sto drugi vole. A to sto elektricari stalno pljuju masinstvo koje je osnova bilo koje industrije, nikada mi nije bilo jasno i ne treba da ti bude reper za odlucivanje.
Reply
#40
Danas sam dobio zadatak da osmislim montazu nekog ukrucenja na jednom pokretnom stolu na ekstruderu. Poenta je staviti dva zupcanika napred i nazad i spojit lancem da sto ne moze da se krivi. Trebao sam samo da osmilm vesanje zupcanika sa tacnim merama i otisao do poznate privatne firme sa strugovima i glodalicama. Prvo mi je trebalo deset minuta da objasnim coveku kako da cvrsto spoji zupcanik sa osovinom koja se okrece i da to ne moze da bude crvic vec mora vrsta konusa ili polumeseca ali mu nikako to nije islo u glavu, dok mu nisu dva starija masjtora pokazala da to resenje vec ima na svom strugu. Kad smo se na kraju objasnili pitao je koliko nam treba komada. rekli smo jedan. A zasto ste onda nacrtali tri crteza? Ta tri crteza su pogled na deo iz tri ravni a cetvrta slika je bila sklopni crtez da moze da razume. Na kraju je rekao trebate mi nacrtati sklopni crtez. Bledo sam ga gledao i doslo mi da placem. Jos uvek ne mogu doci sebi od jutros osam sati koliko je glupavila u glavama ljudi a postavljaju se jako visoko.

Isao na fakultet ili ne od coveka zavisi da li ce nesto nauciti. iz mog ugla gledano mozda je bolje da ide na ono sto ce mu odmah odneti primanja i lak posao pa ce imati vremena za sebe i porodicu pa tada moze da sebe unapredjuje ako zeli
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)