Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Foto-postupak sa "uradi sam" oslojavanjem : Iskustva
Previše brzam, već sam naručio negqativ za 4$ 20g, al za u buduće ide soda bikarbona kao što kaže @fokussd, koliko je potrebno vremena da kuva kada voda proključa ili se odmah skida? U svakom slučaju hvala za informaciju. Smile

Za rasvjetu ću ići za početak sa običnom živinom sijalicom 125W, nije skupa za probe, a kasnije gledati nešto ozbiljnije.
A ima i uv ledica, a kod njih ne treba čekati da se zagrije.

EDIT:

Da li koristiti paus papir ili one providne folije, ako one mogu kroz laserski štampač?
Reply
mislim da imaš problem sa disperzijom uv svjetla - ili ti je staklo debelo,ili nejednake debljine/gustine pa lomi i kako ne treba - ako uopšte i može da lomi uv svjetlost. druga mogućnost je da ti folija sa negativom nije baš strogo uz pločicu dok je osvjetljavaš. uz to,rekao bi po neojedenim rupicama pad-ova da ne osvjetljavaš dovoljno dugo,ili da rastvor ne okida bakar dovoljno dugo. (izvini ako imam pogrešne pretpostavke jer gledam sa malog ekrana mobilnog telefona)
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
ima na YouTube odličnih snimaka, samo i pretrazi kucajte "Photoresist Sheets For Circuit Production Brand",sve fino objašnjeno, baš sam sad gledao.
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
(03-13-2016, 10:52 PM)fokussd Wrote: Ja već neko vreme koristim foliju, bolje je i jeftinije od spreja. Kvalitet pločica zavisi najviše od pripreme predloška. Moj štampač je pri kraju, pa sam naručivao filmove od Vlade Novozelanđanina dok je još bio Novosađanin. Vrlo sam zadovoljan rezultatom. Moguće je da imam problem sa osvetljavanjem, jer linije budu malo deblje nego na filmu. I da, nemam laminator, pa foliju kaširam peglom.
Evo i par fotografija kao primer.

Ronovar, razvijač za foliju je natrijum karbonat (washing soda). Dobićeš ga od natrijum bikarbonata ili sode bikarbone (baking soda) tako što ćeš u jedan litar vode da sipaš jednu kesicu (20 grama) sode bikarbone i prokuvaš. Kada se ohladi, eto jeftinog razvijača.

Vezano za razvijac negde na netu sam nasao preporuku da se sodabikarbona sagori u nekom sudu (tiganj npr) na ringli ili u rerni . Posle tretiranja temperaturom dobije se waashing soda za razvijanje ovih filmova.

http://www.mommypotamus.com/how-to-make-washing-soda/



Moracu i ja da porucim ovu foliju .
 Kakva su iskustva ako bi se pripremilo vece parce vitroplasta sa ovom folijom za fotopostupak pa da se koristi po potrebi kao naprimer vec oslojene fotoplocice Smile  ?
I kad sam vec navalio s pitanjima kojje folije za filmove koristite za stampu na laseru? Brend,oznaka gde kupiti?
Imam neku foliju namenjenu za projektor ali nisam nacisto hoce li preziveti u stampacu.
Reply
Ja koristim paos papir za fotopostupak, i to je dovoljno samo jedan ne treba printati dva identična primjerka pa ih preklapati. Dovoljno je staviti friško isprintani predložak staviti u neku zatvorenu kutiju sa malo nitro razrjeđivača i toner će taman potamniti da se sasvim ok za foto postupak.
Sljedeći način je naći nekoga tko ima "tiskarsku" firmu te može osjetljavati filmove. Kontrast takvog predloška je savršen, nema te teorije da prođe svjetlo kroz crno. Jedan od problema je taj da to nije jeftino pa se za diy pločice koje radiš samo za sebe i neku sitnu prodaju ne isplati. Da se rade veće serije isplatilo bi se ali opet ako ljudi preferiraju za veće serije obratiti nekoj firmi da im napravi PCBe opet se ne isplati. Isplati se jedino ako će ti netko gratis raditi te filmove.
Reply
Mislio sam bas na providne folije koje mogu stampati laserom. Fotopostupak sam koristio par puta i predlozak sam stampao na pausu. Parenje nitrorazredjivacom radim i za predloske namenjene toner transferu laminatorom,ali cenim da fotopostupak najbolje rezultate daje kada se koristi providna folija kao film. Profi filmovi mi izlaze van budzeta i komplikuju izradu ,produzuju vreme izrade itd. Zato mi nekako laminator ostaje no 1 metoda
Reply
Ja imam kod kuće jedan cijeli paket folijja za laserski printer ali mi još nisu otvorene. Mogu baš reda radi isprintati jedan pcb pa ti javim koliko je to tamno u usporedbi sa paosom.
Reply
Tamnoca crnog to ajd recimo zavisi od printera. Folije su providnije od pausa na to sam mislio. Ja nisam ovde u svojoj okolini uspeo da nadjem folije koje su deklarisane da mogu u laserski stampac.
Reply
Ima tih folija u knjižarama i prodaju se i na list.
Zovu se OHP folije za grafoskop

http://scs.rs/papirni-materijal/2696/fol...-1-details
http://www.papirnisvet.com/Folija-za-gra...4-prod.htm

Sa ovom zadnjom sam radio, bez problema je išla u kolor laser CP1025, kao i u stari crno-beli HP6L.
Na tim folijama otisak jeste jasniji nego na pausu, a zacrnjenje je isto kao i na pausu.

Pozz
Reply
Zer0 foto postupak radi odlično i sa paus papirom, ali ono baš...
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
Ja sam godinama uvek koristio paus, i rezultati su dobri.
Nekada ga dodatno zatamnim parom od nitrorazredjivača i onda je maksimalno crno i neprozirno.

Jedino gde mi se (samo ponekad) stvara problem jeste samo naleganje pausa na pločicu. (sendvič : pločica-paus-staklo)
Ako negde na pločici paus ne nalegne kako treba, to mesto se ne razvije kasnije kako treba i eto problema.
Uvek se nešto blago može izvitoperiti, ili staklo ili pločica i onda paus ne naleže ravnomerno.

Nemam baš neku ideju kako to do kraja rešiti.
Ovo je pogotovo prisutno kada radim veće ploče.

Pozz
Reply
I meni se dogodilo, a onda sam gornje staklo pritisnuo sa dva nemalena EI transformatora "i bol u leđima je nestao!" Smile šalim se,ali povećan pritisak odozgo stvarno je pomogao. problem stvara izvitoperena pločica pertinaksa/vitroplasta...
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply
Ubjedljivo najbolje rezultate dobijao dok smo bili zajednicka drzava (ne zbog zajednicke drzave nego sto je bilo
moguce nabaviti P-501 pozitiv lak Cinkarne Celje, mada ga je jos moguce nabaviti u litarskom pakovanju) i
osvjetljavanje sa zivinom sijalicom HPR 125. Sijalicu Philipsovu prodaju samo na paket i skupa, a u paketu
60 komada-takve su mi zadnje informacije.-
Lak P-501 se razmazuje cetkom na dobro odmascenu i ociscenu plocicu i nije toliko podlozan starenju i
rigoroznom-u frizideru cuvanju kao Pozitiv-20.
Predlozak nekad na grafickom filmu (pravi film male osjetljivosti-velikoformatnom kamerom snimano)
ili za nuzdu rucnim tusiranjem na pausu. U tus se doda malo zutog tusa radi boljeg zacrnjenja.
Pritiskanje predloska na laminat cistim komadom pleksija (klirita) - bolje propusta UV od bilo kojeg
stakla.
Najbitnija je priprema kasiranog materijala koji mora biti temeljito ociscen i odmascen, a blago hrapava
povrsina se dobije umakanjem kasiranog materijala u solnu kiselinu i zatim temeljito pranje i susenje.
Prati po mogucnosti mekom vodom , sto je u SA malo teze pa je radila i prskalica sa destilovanom
vodom kao finale pranja.
Imam iskustvo i sa predloskom stampanim na specijalnoj foliji za inkjet stampac-jedna strana na koju
se stampa je matirana, da ne razljeva tintu. Folije se mogu naci u prodaji u knjizarama-papirnicama,
mada sve rjedje, jer se prezentacije odradjuju putem projektora-grafoskop odavno ne
vidjeh u radu.-

pOz
Reply
Mozda ako bi se koristilo deblje staklo za ispod plocice ,strana koja se ne razvija, debljine 8-12mm pa da vitroplast-pertinaks nalegne na staklo da se ispravi. Ili masinski izbrusen lim 7-8mm ili deblji da se koristi kao osnova. Mada mislim da je i varijanta sa debljim staklom sasvim ok i jeftinija za vecinu.
Doduse drugar je jednom radio sebi greskom toner transfer na fotooslojenu plocicu pa se posle cudio sto ona moja hemija ne radi. .......
Obicno mu ja radim plocice ali tada kao zurio. Na kraju smo plocicu razvili i ecovali bas me zanimao rezultat i u principu je to toner transfer.
Reply
Emisar, imam jedno pitanje vezano za pleksiglas. Kako bi ja sebi radio kutiju za dvostrano osvjetljivanje,zapravo je sve manje više gotovo samo čekam prigušnice za UV neonke, koje debljine pleksiglas da uzmem? Pitam zbog loma svjetlosti a opet i zbog toga da površina bude relativno čvrsta i ne savija se. Donja površina/staklo/pleksi bi bio pričvršćen na kutiju i to bi koristio pri izradi dvostranih pločica a svjetlo koje dolazi odozgora bi koristio za jednostrane i to bi staklo ne bi bilo fiksno već bi se samo naslanjalo na pločicu.
Također sam možda čak na ovom forumu vidio da je netko spominjao da se stavi brušeno staklo radi bolje disperzije svjetla.
Reply
Iako je sam po sebi tezak, pleksi a i staklo je pozeljno staviti u drveni okvir. Koristim drveni okvir za slike radjen
po narudzbi (zbog neadekvatnih dimenzija) ali jedan mali osvjetljivac do 18x24cm koristi kineski drveni okvir
za slike sa staklom svega 2mm. Drveni okvir  po obodu ravnomjerno vrsi pritisak na staklo i
predlozak.-

6 ili 8 mm pleksi je dobar i dovoljan, naravno uz koristenje drvenog ili cak metalnog rama da ravnomjerno
vrsi pritisak na predlozak.-

pOz
Reply
Reply
Gledajući snimak, vidi se da su LED trake ugradjene u tu kutiju uspešno osvetlile pločicu.

E sad koliko je udeo UV zračenja u takvom osvetljivaču ?
I da li je UV spektar nephodan pri osvetljavanju pločice ?

Ja godinama koristim živinu sijalicu od 125W kojoj je razbijen spoljni balon.
Za ovakav izvor znam da je sigurno UV, i pločice su uvek uspešno osvetljavane.
Za ovo sa LED ne znam.

Pozz
Reply
Znam da je netko od hrvatskih DIYera napravio sebi sa UV LEDicama i da mu to dobro radi. Čak sam i ja mislio da i ja napravim tako nešto ali odustao sam jer je to previše posla. Treba zalemiti hrpetinu tih LED na pcb pa se onda nadati da li ih imam dovoljno za neku veću površinu recimo A4. Na kraju sam kupio UV neonke i sada trebam sve to složiti.

Kod UV žarulje sam primjetio jedan problemčić kada koristim foto-film, vodovi mi ispadnu različite debljine(nije ravna linija nego kao valovita puput sinusoide) ako točno ne centriram pcb ispod same žarulje(nisam joj razbio balon). Dok sam koristio pozitiv20 to mi se nije dešavalo. Osim prelaska sa spreja na film nisam ništa drugo mijenjao tako da vjerujem da je problem do foto-filma ili možda bi pločice ispale ok da razbijem balon žarulji.

Uglavnom bilo kako bila kartonska kutija sa uv žaruljom je odradila svojih 15 godina i odlučio sam da napravim dvostrani osvjetljivač.
Reply
UV zračenja koliko sam gledajući youtube snime uspio skontati ima gdje god poželimo - pod uslovom da je napolju lijep i sunčan dan. jedan od uslova pri oslojavanju pločice foto-sprejom je da se radi u polutami - dalje od UV svjetla sunca. Zer0 je rekao da treba razbiti balon živine sijalice(vjerovatno je čovjek tako i sam saznao pa uspješno primjenio i proslijedio znanje) a kasnije se uspostavilo da živina sijalica može da "ozrači" pločicu i ako se ne razbije spoljni balon (ja tako radio).

ima nebrojeno snimaka i načina kako i čime se sve pločica može razviti,stvar ide dotle da je foto-foliju više njih osvjetljavalo baš direktno na suncu. ono što je zajedničko za sve te načine i sredstva je ono što je Zer0 davno napisao:

Određivanje potrebnog vremena

za osvetljavanje pločice




Uzmite što duži komad pertinaksa recimo 20 centimetara, širina 3-4cm. Izvršimo sve pripreme kao da pravimo štampanu 

pločicu. Čišćenje, nanošenje foto laka i njegovo sušenje. Potreban nam je i film bilo kakve štampane pločice istih dimenzija
ili veći. Dužinu pločice (20cm) podijelimo na 10 zona po 2 cm. Nacrtajte na papir sve ove zone radi lakše orijentacije 
(foto. br 26) Ispod sijalice postavite prvo papir sa nacrtanim zonama, na njega pločicu i preko nje film, a preko svega 
toga onu staklenu ploču drbljine 4-5mm. Na fotografiji br.26 je tako urađeno. Imajte pri ruci neku ploču da zaklanjate 
pojedine zone da se ne osvetljavaju kada to bude potrebno. Izvršimo pripreme za osvetljavanje kako je to već rečeno. 
Počnite da osvetljavate pertinaks i mjerite vrijeme. Osvatljavanje počinje tako što se osvetljava cijela ploča. Poslije 2 
minuta gurnite onu ploču naprijed i pokrijte zonu br.1, poslije narednih 30 sekundi gurajte ploču naprijed pa pokrijte i 
zonu 2 i tako sve do kraja svakih 30 sekundi pokrivajte po jednu zonu. Što znači da se zona br 1 osvetljavala 2 minuta, 
a zona br 10 se osvetlajavala 6,5 minuta. Razvijmo ploču u razvijču o čemu je već bilo govora. Kada se proces razvijanja
završi uzmimo ploču, da je analiziramo.



Uočavamo da se u svim zonama primjećuju linije vodova. A da se u zonama od 1 do 5 jasno vidi zaostali foto lak i na 

mjestima koje nijesu linije vodova. Što znači da je vrijeme osvetljavanja bilo kratko. Pažljivijim posmatranjem isto se to 
može reći i za zone br.6,7 i8. Zona broj 9 nam ozgleda čisto, nema foto laka na površinama koje nijesu vodovi. Što 
znači da je 6 minuta vrijeme koje je potrebno da se osvetljava naša pločica. Dobijeno vrijeme važi za: 
Živinu sijalicu od 125W koja je na udaljenosti od 30 cm od pločice koja se osvetljava, Film je urađen na paus papiru,
a ploča je oslojena sa malo debljim slojem laka. Bilo šta da se ovdje promijeni to vrijeme više ne važi.

http://forum.yu3ma.net/showthread.php?tid=449
Bože,daj svakome pameti - ni mene ne zaboravi...
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)