Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Reverse hardware engineering analiza i zastita
#21
Da dodam i ja malo u offu.
Pravio sam pastu za hlađenje - bolji prenos toplote sa grejača, od alumine - aluminium oksida i gušćeg silikonskog
ulja. Po mojim istraživanjima i ona kupovna pasta je takva mešavina. Mislim da sam išao sa 10-15% ulja, ali nisam
baš više siguran. Umešava se dok se ne dobije odgovarajući vikozitet. Ja sam tu pastu koristio da poboljšam prenos
toplote između grejača i delova alata i trebalo mi je u svima alatima sigurno preko 1 litar. Može da se koristi i bolji je
boron trioksid, ali njega nisam našao u odgovarajućoj granulaciji - sitnoći Smile
Alumina je granulacije desetak mikrona i koristi se proizvodnju visoko otporne keramike, recimo za mlaznice water
jeta ili za proizvodnju ploča za balističku zaštitu za AP municiju. Da napomenem da takva proizvodnja postoji u Bg.
Sve podloge za hibride i ostale andrmolje u elekronici su od nje i normalno, odličan je izolator.
Mana joj je, uslovno, pri upotrebu kao punilac što je bela.
Reply
#22
Evo da ja upotrebim maštu (mada nisam razrađivao detalje, pa neka bude samo hipotetički). Kad stavi programator na konktroler da iščita sadržaj, da se iskoristi clock i napon da pokrene neki step up i kad dostigne u rezervoaru neki napon da se samo sjuri u mikrokontroler. Mada osećam da PIC ne bi spalilo, ali neki drugi možda bi.
Reply
#23
Juce sam popravljao jedan uredjaj za koji nemam nikakve seme. U pitanju je elektronsko uvo za cementnu industriju, HALSER Sound2 uredjaj. Kad sam ga otvorio i bacio pogled na PCB, bilo mi je savrseno jasno kako uredjaj radi. Odmah sam znao sta da gledam. Prvo vidis sekcije za napajanje. Proveris da li ima napajanja itd. Ako je sve to OK, onda pogledas malo PDF-ove upotrebljenih cipova i vec vidis kako uredjaj radi. Sve je stvar iskustva.
Kao sto je Macola rekao, ako znas, ne moze se nista sakriti jer imas toliko iskustva da si sam u stanju da razvijes bilo koji uredjaj. Po meni licno nema potrebe za zastitama. Ja nikada ne koristim zastite. Pustim majmune da kopiraju koliko im volja.
Reply
#24
Bas tako, sve se da iskopirati.
Cak i ovo sa zalivanjem (osim dobre strane oko hladjenja i izolacije na napon/vlagu) nema mnogo smilsa, X puta sam cisto iz inata raskopavao zalivene plocice, isti mucak …

Tu treba uvek biti ispred "konkurencije" (klonera) sa novim verzijama HW i SW, cak ako se ocekuje da ce takav uredjaj biti kopiran, sacuvaju se par nekih funkcija/opcija za sledecu verziju.

Takodje je dobro malo se pozabaviti "registracijom" proizvoda na osnovu seriskih brojeva jer korisniku koji poseduje originalan uredjaj moze da se ponudi nekakva besplatna opcija ili nesto slicno u "znak lojalnosti" a sa druge strane na taj nacim moze promtno da se ustanovi kada se na trzistu pojave kopije (sa istim ili nepostojecim seriskim brojevima). Naravno seriske brojeve treba malo pametno osmisliti, ne da idu redom 0001, 0002 itd nego se generisu random sekvence brojeva koje interno cuvamo u nasoj bazi podataka a koje kloneri ne mogu da provale kako se generisu jer su random Wink
Reply
#25
Slažem se da nema smisla trošiti vreme na zaštite. Bolje to vreme upotrebiti na osmišljavanje nečeg što je mikikg naveo. A, ta ideja sa random brojevima i lojalnošću mi se jako sviđa.
Reply
#26
To su stare M$ fore, registrujes se sa validnim seriskim brojem i dobijes majcu ili privezak ili sta ja znam ali glavna caka je da ih uskratis recimo za besplatnu tehnicku podrsku, nemas validan seriski broj = nema podrske, idi kod kineza pa nek ti on da podrsku Smile Ili nema update firmwera … Ima vazdan fora na tu temu …
Takodje kada se generisu te random sekvence brojeva, mi mozemo da uhvatimo neku grupu brojeva i da ih dodelimo nekom trzistu, recimo jedna grupa za EU, druga za USA, treca za Aziju i tako dalje i to je vrlo fin nacin da se kontrolise distribucija a opet kazem ne postoji nacin da se ustavnovi koji su brojevi (ili delovi seriskog broja) za odredjeno trziste posto je sve random.
Reply
#27
Ne kopira se samo elektronika- kopira se sve. Sta mislite zasto se za pojedine proizvode organizuju
nagradne igre sve sa slanjem barkoda sa proizvoda. To je jedan od nacina da se ustanovi kuda
(kojim lancom trgovina) se plagijat prosirio i da se uprati izvor plagijata.-

pOz
Reply
#28
(09-20-2016, 10:46 PM)branko tod Wrote: Da dodam i ja malo u offu.
Pravio sam pastu za hlađenje - bolji prenos toplote sa grejača, od alumine - aluminium oksida i gušćeg silikonskog
ulja. Po mojim istraživanjima i ona kupovna pasta je takva mešavina. Mislim da sam išao sa 10-15% ulja, ali nisam
baš više siguran. Umešava se dok se ne dobije odgovarajući vikozitet. Ja sam tu pastu koristio da poboljšam prenos
toplote između grejača i delova alata i trebalo mi je u svima alatima sigurno preko 1 litar. Može da se koristi i bolji je
boron trioksid, ali njega nisam našao u odgovarajućoj granulaciji - sitnoći Smile
Alumina je  granulacije desetak mikrona i koristi se proizvodnju visoko otporne keramike, recimo za mlaznice water
jeta ili za proizvodnju ploča za balističku zaštitu za AP municiju. Da napomenem da takva proizvodnja postoji u Bg.
Sve podloge za hibride i ostale andrmolje u elekronici su od nje i normalno, odličan je izolator.
Mana joj je, uslovno, pri upotrebu kao punilac što je bela.

Bane,

Kod nekih tipova keramike treba jako biti oprezan!

Kod tih termootpornih (nisam siguran za mehanički otporne) keramika, veoma se često koristi torijumska keramika.
Jedan deo njene "recepture" je torijum oksid koji podnosi izuzetno visoke temperature.

Ono što je opasno je da takva keramika ima značajan nivo radijacije alfa čestica!!!
A ono što je još opasnije je da je često zaboravljeno upozorenje o tome!

Alfa radijacija ne prolazi kroz svega par desetaka milimetara vazduha, ali na žalost je jedna od najsmrtonosnijih oblika radijacije ako dospe u telo! Odnosno, udisanje prašine ili unošenje u telo preko ruku ili slično, može završiti sa kobnim posledicama kroz neko vreme.

Za one koji nisu znali, najveća većina peći za kaljenje ima "ložište" od torijumske keramike i upotreba je dozvoljena isključivo sa maskom na licu i rukavicama! Mnogi ljudi koji su u kontaktu sa tim pećima to ne znaju, a mnogi su otišli u večna lovišta zbog toga što nisu to znali (ili je vremenom otpala pločica sa znakom za radioaktivnost, pa se svodi na isto).
Treba biti jako oprezan oko tih stvari!
Dužnost mi je da obavestim.

Evo kod mene u firmi, kupovinom objekata smo nasledili dve velike peći za kaljenje. Zahvaljujući "nuklearnom" Papku, i Gajgerovom brojaču, zatekli smo vrlo neprijatno iznenađenje na obe!

Meni je bilo neprijatno iznenađenje i veoma važno saznanje, Papak je  znao jer mu je to profesija i odmah je krenuo sa "Gajgerom" pravo na te peći. Dreči "Gajger" na sav glas :-)
Zahvalan sam mu jer možda bih ne znajući menjao grejač golim rukama ili šta slično... Čovek se uči dok je živ (ako preživi).

Svi mi volimo svuda da čačkamo i smatram da je ova info jako korisna bez obzira na off.


Pozz
Reply
#29
(09-20-2016, 04:15 PM)Macola Wrote:
(09-20-2016, 01:13 PM)mikikg Wrote: Rebra od hladnjaka se ne zalivaju jer to smanjuje efikasnost hladjenja.
Moze da se zalije sve do prednje strane hladnjaka ukljucujuci i samu komponentu, cak to i poboljsava malo hladjenje (ne mnogo) jer se smanjuje termalni otpor komponente prema hladnjaku.

To sa zalivanjem u akrilne i slične smeše da biti jako zanimljivo što se hlađenja tiče.
Neke od tih smeša imaju značajnu toplotnu provodljivost, u svakom slučaju daleko bolju od vazduha.
Ponekad zalivanje takvim smešama može obezbediti značajno bolje hlađenje od uobičajenog.

U to sam se jednom prilikom uverio kod transformatora za punktovanje od 130KVA.
Prvi model je bio hlađen vodom. Primar mu je bio namotan bakarnom cevi u bužiru, sekundar šinom sa bušenim kanalima za vodu.
Nastradao je jer je voda za hlađenje bila dosta provodljiva ("tvrda voda") i vremenom je elktrolitički razložila cev primara i procurela.
Normalno BUM, i to sa izletanjem vrata ormana od šavnog aparata :-), jer su glavni osigurači bili 630A!

Potom je moja bivša firma dala taj trafo u Mladenovac na premotavanje, i taj motadžija nas je uveravao da nema potrebe za vodenim hlađenjem primara, već da je dovoljno da se zalije u neku njegovu smešu nalik akrilnoj.
Ujedno je, po meni sasvim opravdano, tvrdio da se tako smanjuje šansa oštećenja laka zbog mehaničkih vibracija.
Sa mehaničkim prednostima sam se sasvim slagao, ali sam bio malo skeptik po pitanju hlađenja.

Trafo je namotan, zaliven, imao je oko 80*C u oblasti primara (dao sam mu sondu da zalije). Samo sekundar se hladi vodom zbog "bednih" 26KA kroz šinu. To i dan danas radi i razuverilo me je oko tog tipa hlađenja.

Normalno, ne bih to bio ja da ne pokušam da nađem logično opravdanje za to. Svi zaključci su mi se sveli na vrlo pristojnu termičku provodljivost te smeše i ogromnu površinu kontakta sa žicom primara, kao i značajnom izloženom površinom ka okolini.

Čak sam (ludak ja) napravio mali model sa golim alu, neobojenim, hladnjakom i istim takvim, zalivenim u "kocku" od crno obojene smeše za zalivanje kablovskih glava, pri čemu je spoljna površina te "kocke" bila jednaka izloženoj površini golog hladnjaka.
Normalno, u oba PT-100 zabušen u centar hladnjaka.

Prilično sam bio iznenađen kad sam video da goli hladnjak sa dobrim opstrujavanjem nema posebno značajne prednosti u odnosu na "kockicu" (nešto prilično malo, po sećanju). Šteta je što nisam sačuvao zapisane rezultate, ali poenta je ostala:
- sklopovi koji su zaliveni u prigodnu smešu nemaju ni malo naivno hlađenje i to treba razmotriti kao važan podatak!

Ko namerava zalivati nešto što greje, valjalo bi da izvede sličan eksperiment.
Dva uređaja, jedan zaliven, drugi ne, opreme se sondama u kritičnom i najtoplijem delu i uporede se temperature u istim radnim uslovima.
Posle takvog merenja nema dileme. Odmah se zna da li je potrebno imati izložena rebra ili ne.

Tu su mi se vrlo simpatično ponašale smeše sa mermerom kao puniocem (kao ona za kablovske glave). Rekao bih da vrlo dobro provode toplotu.
Kada to radim bojim smešu u crno običnim crnim mastilom i tim dodatno povećavam emisiju sa površine.

Pozz

Postoji jedan drugi problem kod uredjaja zalivenih ovim resinom. To je da nemaju linearnu termalnu karakteristiku.
Nakoj sto predju odredjenu temperaturu (Glass transition na engl.) termalna expanzija ubrza vrlo agresivno i cesto znaju jednostavno da mehanicki ostete sklop koji je zaliven, pogotovo keramicke smd kondenzatore.
Ove temperature nisu toliko visoke i generalno za ove jeftine cesce supstance su reda 60-70 stepeni. Postoje materijali sa visokim Tg pragom naravno.

Samo toliko...

PS
Ukoliko skontate kako zastiti nesto od kopiranja, bit cemo bogatiiiii!!! Smile
Reply
#30
(09-21-2016, 08:02 PM)elektropionir Wrote:
(09-20-2016, 04:15 PM)Macola Wrote:
(09-20-2016, 01:13 PM)mikikg Wrote: Rebra od hladnjaka se ne zalivaju jer to smanjuje efikasnost hladjenja.
Moze da se zalije sve do prednje strane hladnjaka ukljucujuci i samu komponentu, cak to i poboljsava malo hladjenje (ne mnogo) jer se smanjuje termalni otpor komponente prema hladnjaku.

To sa zalivanjem u akrilne i slične smeše da biti jako zanimljivo što se hlađenja tiče.
Neke od tih smeša imaju značajnu toplotnu provodljivost, u svakom slučaju daleko bolju od vazduha.
Ponekad zalivanje takvim smešama može obezbediti značajno bolje hlađenje od uobičajenog.

U to sam se jednom prilikom uverio kod transformatora za punktovanje od 130KVA.
Prvi model je bio hlađen vodom. Primar mu je bio namotan bakarnom cevi u bužiru, sekundar šinom sa bušenim kanalima za vodu.
Nastradao je jer je voda za hlađenje bila dosta provodljiva ("tvrda voda") i vremenom je elktrolitički razložila cev primara i procurela.
Normalno BUM, i to sa izletanjem vrata ormana od šavnog aparata :-), jer su glavni osigurači bili 630A!

Potom je moja bivša firma dala taj trafo u Mladenovac na premotavanje, i taj motadžija nas je uveravao da nema potrebe za vodenim hlađenjem primara, već da je dovoljno da se zalije u neku njegovu smešu nalik akrilnoj.
Ujedno je, po meni sasvim opravdano, tvrdio da se tako smanjuje šansa oštećenja laka zbog mehaničkih vibracija.
Sa mehaničkim prednostima sam se sasvim slagao, ali sam bio malo skeptik po pitanju hlađenja.

Trafo je namotan, zaliven, imao je oko 80*C u oblasti primara (dao sam mu sondu da zalije). Samo sekundar se hladi vodom zbog "bednih" 26KA kroz šinu. To i dan danas radi i razuverilo me je oko tog tipa hlađenja.

Normalno, ne bih to bio ja da ne pokušam da nađem logično opravdanje za to. Svi zaključci su mi se sveli na vrlo pristojnu termičku provodljivost te smeše i ogromnu površinu kontakta sa žicom primara, kao i značajnom izloženom površinom ka okolini.

Čak sam (ludak ja) napravio mali model sa golim alu, neobojenim, hladnjakom i istim takvim, zalivenim u "kocku" od crno obojene smeše za zalivanje kablovskih glava, pri čemu je spoljna površina te "kocke" bila jednaka izloženoj površini golog hladnjaka.
Normalno, u oba PT-100 zabušen u centar hladnjaka.

Prilično sam bio iznenađen kad sam video da goli hladnjak sa dobrim opstrujavanjem nema posebno značajne prednosti u odnosu na "kockicu" (nešto prilično malo, po sećanju). Šteta je što nisam sačuvao zapisane rezultate, ali poenta je ostala:
- sklopovi koji su zaliveni u prigodnu smešu nemaju ni malo naivno hlađenje i to treba razmotriti kao važan podatak!

Ko namerava zalivati nešto što greje, valjalo bi da izvede sličan eksperiment.
Dva uređaja, jedan zaliven, drugi ne, opreme se sondama u kritičnom i najtoplijem delu i uporede se temperature u istim radnim uslovima.
Posle takvog merenja nema dileme. Odmah se zna da li je potrebno imati izložena rebra ili ne.

Tu su mi se vrlo simpatično ponašale smeše sa mermerom kao puniocem (kao ona za kablovske glave). Rekao bih da vrlo dobro provode toplotu.
Kada to radim bojim smešu u crno običnim crnim mastilom i tim dodatno povećavam emisiju sa površine.

Pozz

Postoji jedan drugi problem kod uredjaja zalivenih ovim resinom. To je da nemaju linearnu termalnu karakteristiku.
Nakoj sto predju odredjenu temperaturu (Glass transition na engl.) termalna expanzija ubrza vrlo agresivno i cesto znaju jednostavno da mehanicki ostete sklop koji je zaliven, pogotovo keramicke smd kondenzatore.
Ove temperature nisu toliko visoke i generalno za ove jeftine cesce supstance su reda 60-70 stepeni. Postoje materijali sa visokim Tg pragom naravno.

Samo toliko...

PS
Ukoliko skontate kako zastiti nesto od kopiranja, bit cemo bogatiiiii!!! Smile

Mozes da stitis uredjaj koliko god zelis. Zatopi ga u beton i doci ce baja i reci uredjaj radi tako i tako, mane su te i te. Veruj mi. Svaki inzenjer-PRAKTICAR ce da provali svaki uredjaj i da ga odradi sa svojim primesama. Nema tu puno dileme. Prave momke ne interesuje sema i firmware, vec ideja (princip rada). Cim se dobije zadatak, svaki projektant u glavi ima 90% seme. Ostalo su finese.
Reply
#31
Uvijek je bilo kopiranja-plagiranja a iz nedavne proslosti ociti dokaz su amaterski transiveri
HW 100 i TRIO 500, gdje su japanci uvidjeli propuste na HW 100 i ispravili ih. Da plagijat nebi "iz aviona"bio vidljiv
prednja ploca  je neznatno izmjenjena i data kao u ogledalu.-
pOz


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
#32
(09-21-2016, 09:09 AM)Macola Wrote: Bane,
Kod nekih tipova keramike treba jako biti oprezan!
Pozz

Macola, nemo to da radiš starom čiki.  Smile  Normalno da postoje raznorazne gluposti koje mogu da budu opasne, ali normalno da se
zna šta sa čim radi i zašta se koristi. Alumina je izuzetno bezopasna sirovina i ne bi se čudio da ga ima i u pasti za zube. Sa njim
radimo već 15 godina , a prve kontakte sa tim sam imao u Vinči uz pomoć najboljih kadrova iz matore Juge. Evo proizvoda od alumine

[Image: BCPL%20ysz4.png] [Image: 5-1-2-4-l.jpg]

A koristi se i kao: Being fairly chemically inert and white, aluminium oxide is a favored filler for plastics. Aluminium oxide is a common ingredient in sunscreen and is sometimes present in cosmetics such as blush, lipstick, and nail polish. - Wiki

Ja te keramike koristim u recimo ovakvom obliku
[Image: Armor-Tile-4.jpg]

pa ona ne da ovom gadnom gvožđu da prođe
[Image: ploca.jpg]

PS: Imam Gajger, kome treba neka se javi
_________________________________________________

A što se teme tiče, pre 5-6 godina smo pravili neki generator pare, i moram priznati da smo mi bili ti podlaci koji kradu tuđe ideje.
Bio je tu i neki pic, a kako se ja ne družim sa njima definisani su ulazni i izlazni parametri i sa dva logička kola i jednim lm324 dobili
smo još bolje perfomanse.
Sve se može dokučiti ako čoek ima štogod u glavu i ako ima "realne izvore finansiranja" (izreka made by Branko tod).
Reply
#33
Ništa druže na tvoj račun. Kad si pomenuo keramiku, palo mi je na pamet da prenesem svoje saznanje o keramici iz peći za kaljenje.

Dobro je znati za to.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)