Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Fan speed control
#1
Ukazala se potreba za kontrolerom broja obrtaja ventilatora koji treba da ispunjava sledece zahteve:
    -Ukljucivanje pri odredjenoj temperaturi sa odredjenim brojem obrtaja
    -Postepeno povecavanje brzine sa povecavanjem temperature
    - Minimalan broj komponenti i lako dobavljivih

 To omogucava sledece kolo:




.pdf   Fan Control.pdf (Size: 13,55 KB / Downloads: 18)

NTC je od 10Kohm, MOSFET bilo koji (IRFZ44, IRF530.........)
Koriscen je ventilator od ATX napajanja od 12V.

Kako da odredimo ukljucivanje ventilatora pri zelejnoj temperaturi npr 45*C
Prvo iz R/T tabele odredimo otpornost termistota pri zeljenoj temperaturi ukljucenja (ili je izmerimo ako imamo termometar i ommetar):




.pdf   10kThermistor.pdf (Size: 566,25 KB / Downloads: 4)
 
U ovom slucaju to je oko 4Kohm
Sda izracunamo ulazni napon pri toj temperaturi Vi, ovde 1.25V
Sada podesim razdelnik napona R1, R2 (Vstart=R2Vr/(R1+R2)) na tu vrednost, ovde 1.24V sto je priblizno zeljenoj vrednosti. Dkle pri temperaturi od 45*C ukljucice se ventilator ali mi zelimo odredjenu pocetnu brzinu (napon na ventilatoru). Potrebno je odrediti vrednost napona pri kojoj se ventilator sigurno ukljucuje a da je sto tisi.
Za moj primerak ventilatora ja sam odabrao oko 5V.
Napon motora se dobija kao Vnapajanja - Vo, dakle potreban napon na izlazu Vo=12-5 je oko 7V za napajanje od 12V.
Sada treba da odredimo koeficijente A i C
Imamo jednu jednacinu :
Vo(45*C) = AVi(45*C) - C ;  7=A*1.25-C
Malo je zeznuto pisati ove formule, dakle: izlazni napon (Vo) pri temperaturi od 45 stepeni celzijusa jednak je koeficijent A puta ulazni napon pri temperaturi od 45 stepeni celzijusa, minus koeficijent C.
Jedna jednacina a dve nepoznate.
Druga jednacina se dobija kada se izlazni napon izjednaci sa nulom Vo=0, tada je maksimalni napon na ventilatoru.
Iz R/T tabele odredimo otpornost termistora pri temperaturi pri kojoj zelimo da bude maksimalna brzina ventilatota (Vo=0) ja sam odabrao 75*C i tada je Rntc=1.25K. Za tu vrednost Rntc odredimo ulazni napon:
Vi=5*1.2/(12+1.2)= 0.45V, znaci kad je temperatura oko 75*C imacemo maksimalnu brzinu ventilatora.
Sada lako odredimo A i C

Vo=0 sledi 0=AVi-C, AVi=C, 0.45*A=C ovo zamenimo u prvu jednacinu 7=A*1.25-C,
7=1.25*A-0.45*A, A=8.75, C=3.9
Sda treba da odredimo R4, R5 i R7 iz dva uslova:
A=1+R7/R5+R7/R4
C=VrR7/R4
Nesto moramo da usvojimo R4=100K, sledi R7=78K usvajamo prvau sledecu vrednost 82K
Odredimo R5 iz prvog uslova (R5=12K) i to je to.

Sta smo dobili? 
Ventilator nam se ukljucuje pri temperaturi od 45*C  i pri naponu od oko 5V (5.3V) i polako povecava brzinu sa povecanjem temperature do 75*C gde dobija maksimalnu brzinu.
Dakle pri tihom slusanju muzike ventilator ne radi, pri malo glasnijoj lagano se ukljucuje i sa povecanjem jacine povecava se i brzina ventilatora. Trebalo bi da je tako.

Ako je neko raspolozen neka crta PCB.

Ko ne voli matematiku neka napravi po semi koju sam postavio sa vrednostima elemenata na njoj.
Za sad toliko, posle nemojte reci da Gosha nista ne radi Smile
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply
#2
Bravo Gosho!
Probaću da nacrtam PCB kad nađem malo vremena.
Face up...make your stand and realise you're living in the golden years!
Reply
#3
Gosha, taman si mi doletio sa ovim sklopićem za moje lab napajanje, koje zapravo nije krenulo sa mjesta di smo stali ali biti će.
Reply
#4
 Podelio sam ovu semu u temi AX11 ali je prosla neprimeceno, mislim da jednostavnije ne moze. Tranzistor BD241 koji ukljucuje ventilator je ujedno regulacioni ali on regulise napon na dva moguca potencijala u zavisnosti od ukljucenosti tranzistora BC547. Razdelnik 220k i NTC 100k drze tranzistor BC547 ukljucenim i time i otpornik 1k8 u paralelu sa 10k, otpornici 4k7 i 10k su vezani kao radelnik napona na bazi BD241 i taj napon je u odnosu na masu priblizno i na ventilatoru koji onda radi maximalnom brzinom. Napon pri hladnom NTC-u je manji zbog paralelne otpornosti sa 10k. Menjanjem vrednosti otpornika 1k8 uz malo matematike moze da se izracuna nizi napon za manju brzinu ventilatora, a menjanjem 4k7 moze da se podesi napon za punu brzinu ventilatora. Ova dva napona zavise od napona napajanja pojacala.Na kraju menjanjem vrednosti otpornika 220k odredjuje se prag temperature pri kome se ventilator ukljucuje na vecu brzinu... u praksi ovo je jednostavnije nego sto izgleda, a stedi se na dodatnom napajanju ventilatora.

Ova kontrola ventilatora je univerzalna i moze da se koristi na svim pojacalima sa ventilatorima koji se napajaju jednosmernim naponima 12, 24 ili 48V a mogu i dva da se vezu na red. Podesavanje poceti od razdelnika 4k7 i 10k sa kratkospojenim NTC-om tako da se pri datom naponu napajanja pojacala na 10k dobije zeljeni napon na ventilatoru za punu brzinu, ako je potrebno menjati vrednost 4k7 dok se ne podesi ovaj napon, zatim se ukljuci NTC i menjanjem vrednosti 1k8 podesi zeljeni napon ventilatora pri hladnom pojacalu i na kraju menjanjem vrednosti 220k izabere pri kojoj temperaturi se ventilator ukljucuje na vecu brzinu.

APEXaudio.MileSlakovic
Reply
#5
(07-27-2016, 08:55 AM)apexaudio Wrote:  Podelio sam ovu semu u temi AX11 ali je prosla neprimeceno, mislim da jednostavnije ne moze. Tranzistor BD241 koji ukljucuje ventilator je ujedno regulacioni ali on regulise napon na dva moguca potencijala .......


Sema je bas jednostavna pa zato i ne ispunjava sve potrebne zahteve koje sam ja postavio za moj regulator.
Nedostaje histerezis da se brzo ukljuci ventilator i izbegne kratkotrajni prelazni rezim i cimanje rotora. Nedostaje kontinualna regulacija brzine od trenutka ukljucenja do maksimalne brzine i po meni najveci nedostatak, ventilator nema iskljuceno stanje, vec radi sa manjom ili vecom brzinom.
Zgodno je da nam ventilator bude iskljucen pri tisem slusanju pojacala dok su disipacije male a buka koju proizvodi ventilator je i tekako cujna. sa povecavanjem temperature u nekom trenutku se ukljucuje ventilator i daljim povecavanjam temperature kontinualno se povecava i brzina ventilatora sve do maksimalne.
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply
#6
Ima toga i u mikrokontrolerskoj formi sa PIC10F200 u nekoj od tema, projekat sa izvornim kodom. Ja takav regulator koristim u BatoMM već nekih godinu dana... Ako vam je interesantno, da pronađem taj post?
Reply
#7
Evo je šema, stim da je mikrokontroler ipak PIC10F322:


.pdf   VentControllerV11_SCH.pdf (Size: 18,84 KB / Downloads: 32)

Ovo je ceo projekat sa izvornim kodom:

.zip   VentilatorKontroler_PIC10F322.zip (Size: 66,27 KB / Downloads: 18)
Reply
#8
Zdravo svima,

Za malo finije slušanje muzike, nudim jednu (verujem prvoklasnu) ideju za pojačala kojima je poželjan ventilator, a neko ko ima vremena je može razraditi detaljno:

Naime, ventilator mora biti isključen kod slušanja malenim nivoima snaga jer bi njegova buka, ma koliko tiha, izmenila zvučni sadržaj kog slušamo.
Kod prosečnih nivoa snaga iznad reda 5+ W srednje snage, tihi ventilator će biti neprimećen jer nivo njegove buke predstavlja tek vrlo malen deo ukupnog zvučnog sadržaja.

Kod klasičnih kontrola sa monitoringom temperature (discipacije pojačala), ventilator se pokreće kao posledica već povećane temperature pojačavača. 
Dakle, postoji bitno kašnjenje dejstva u smislu uzrok-posledica i to po prestanku delovanja veće discipacije uzrokuje rad ventilatora još neko vreme i to se naravno i te kako čuje. Sve to biva kao posledica akumulirane toplote u hladnjacima.

Pravo rešenje je moguće izvesti pomoću "feed forward" kontrole.

Tada nema kašnjenja događaja i ventilator se aktivira praktično u momentu kad se pojavi discipacija koja je dovoljno značajna u smislu zagrevanja hladnjaka.
To pak znači da temperatura hladnjaka neće porasti, ili će samo malo porasti, jer preventivno delujemo (bolje sprečiti nego lečiti). Ili, drugačije rečeno, sprečavanje značajnog akumulata toplote u hladnjacima...

Ta metoda izbegava potrebu za remanentim radom ventilatora po prestanku delovanja veće discipacije, tj. ventilator se momentalno može isključiti po opadanju potrebe za snagom, ili drugačije rečeno sa prelaskom na tihe tonove.
Tu bi prednost imali ventilatori koji nemaju elektronski kontroler unutra jer se mogu half bridge metodom naglo kočiti pomoću generatorskog režima. Naravno, još "pismenije" rešenje je ventilator kome možemo uticati na brzinu i smer, a koji ima BLDC kontroler unutra.
Onda možemo već toliko daleko ići da ventilator isključimo već pri uočenoj tendenciji opadanja snage i još poboljšati metodu.

Normalno, najkvalitetnije rešenje se može izvesti sa MCU (za one koji bi to vrhunski, do iživljavanja), gde se može fitovati kriva promene brzine ventilatora vs input snaga sistema, u cilju održavanja temperature približno konstantnom na hladnjaku.
Hladnjak sistema mora na primer biti sposoban da bez eksternog hlađenja može održati discipaciju mirne struje plus srednju snagu reda 10-tak W sa manje značajnom promenom temperature, a ventilator bi se startovao nešto oko tačke kada srednja snaga sistema dostigne discipaciju mirne struje  plus nekih 5-6W izlazne snage.

Povratna veza za feed-forward se može sasvim jednostavno uzeti sa primarne strane napajanja, običnim malenim strujnim trafoom, koji se sasvim lako napravi od nekog malog mrežnog trafoa, reda veličine par W, koji ima split-bobbin telo.
Zašto sa primarne strane? Zato da bi metoda bila dovoljno univerzalana da pokrije bilo trafo, bilo SMPS napajanje , i to bilo kog ampa.
Bez rasturanja trafoa se sečicama poseče niskonaponski sekundar, pri čemu primar ostane u neoštećenom stanju, i potom provuče broj potrebnih navoja kroz "prozor" bivšeg sekundara, žicom nominalnog preseka za primarni dovod.
Sada to postaje strujni transformator kome su zamenjene uloge primar-sekundar, i primar je praktično bivši sekundar, dok sekundar postaje bivši primar koji inače ima nešto reda 2000-5000 navojaka.

Pretpostavimo da nam treba monitoring snage u rasponu od nekih statičkih 50W (mirna struja ampa + do 5W izlaza, za oba kanala), pa do na primer 300W srednje snage izlaza.

To znači da ćemo na primarnoj strani imati raspon AC struje od nekih 50W/230V= oko 218mA pa do 500W/230V=2,18A. (500W zbog stepena iskorišćenja amp pri 300W outputa). Zaokružićemo te veličine na 0.22A i 2,2A

Na primer imamo neko trafojče od 3W sa 4000 navoja u primaru (napon bivšeg sekundara je nebitan).
Dozvoljena struja žice za tih 4000 navojaka je 3W/230V=13mA. Uzmimo na primer prvu nižu okruglu veličinu koja u celobrojnoj srazmeri stoji prema primarnoj struji na primer 11mA.
Za maksimalnih 2,2A primara nam treba prenosni odnos od 2,2A/11mA = 200, što znači da imamo 4000/200=20 navoja potrebnih na mestu bivšeg sekundara.

Sada nam na primer treba 5V na burden otporniku pri 2.2A primarne strane. 5V/11mA=454R. To nam je veličina burden otpornika sa kog ćemo "pokupiti" vrednost ka ADC ili nekoj analognoj napravi.
 Radi zaštite od šoka prilikom punjenja elkos ampa, pri prvom uključenju, burden ćemo klampovati paralelnom zener diodom od biranih 5V1 napona, snage 500mW.

Ovako:


.pdf   CT_1-200.pdf (Size: 6,72 KB / Downloads: 50)

Da razmotrimo sada uticaj  tog našeg strujnog trafoa na tokove struje primarne strane ampa.

Strujni trafo "vidi" sa primarne strane burden otpornik izdeljen sa kvadratom prenosnog odnosa tj. kao 454R/40000=0,01135R, plus naravno termogenu otpornost tih 20 navojaka.
Pad napona na tih 20 navojaka je: dve barijere od 1N4148=1,4V + 5V na burdenu i sve to kroz prenosni odnos, tj. 6.4V/200=0,32V.
Strujni trafo interno operiše sa snagom od 0.32V x 2,2A= 0.704Wmax, dakle mogao je biti puno manjih dimenzija, ali je takve jako teško naći i neće biti prostora za naš detekcioni namotaj, pa zato treba uzeti nešto čega ima maltene na trafici.

Unet pad napona u od 0.32V, pri maksimalnoj snazi, u seriji sa primarnom stranom ampa je neuporedivo manji nego pad napona koji nastaje na termogenoj otpornosti primara mrežnog trafoa ili grecu SMPS, i merljiv je redom veličine pada napona na dovodnim kablovima. Dakle, možemo ga smatrati potpuno zanemarljivim po dinamičke osobine ampa.

Posedovanje strujnog trafoa na primarnoj strani ampa, osim ove moje predložene feed-forward kontrole ventilatora, može svakako veoma korisno poslužiti u smislu raznih zaštita, soft starta i slično...
Čim imamo strujni trafo na power inputu ampa, sve vreme imamo uvid o ukupnoj discipaciji ampa, ma koji razlog bio u pitanju.
Uz korišćenje MCU se sasvim lepo može napraviti integrisana a nezavisna naprava, koja će obavljati soft-start i kontrolu ventilatora, a takođe i istovremeno sitem za start-stop ampa, tasterima ili senzorima na dodir...

Opšti smisao je da se ventilator okreće srazmerno snazi ampa, ne čekajući da mu poraste temperatura, tj. odmah po smanjenju snage ventilator usporava i staje, bez potrebe odvođenja akumulirane toplote u hladnjacima, koje sada više nema u bitnoj količini.
To nudi ujedno i prilično konstantnu temperaturu ampa i naravno veoma stabilne projektovane uslove rada, koji su neuporedivo stabilniji nego kad amp menja temperaturu u širokom rasponu, što ujedno znači i vrlo visok radni vek, osim instrumentacionog i profesionalnog pristupa događaju...

Svakako, ovo nije jedina moguća metoda i može se kao signal uzeti i veličina izlaznog napona amp, na primer, ali mislim da je detekcija na primaru sveobuhvatnija i pokriva mnogo širi dijapazon primene.


Pozdrav

P.S.

Naravno, kad bi se već pravio takav sistem, zašto ne zadržati i monitoring temperature, koji bi bio "override" na dejstvo osnovnog sistema?
Cilj bi bila dodatna zaštita od na primer supruge, koja nekom šustiklom prekrije amp da bi izgledao lepo, i pritom rizikuje da ga ubije kao zeca pregrevanjem, ako ne primetimo njenu umetničku rukotvorinu :-)
Reply
#9
(07-27-2016, 12:29 AM)Gosha Wrote: Ukazala se potreba za kontrolerom broja obrtaja ventilatora koji treba da ispunjava sledece zahteve:
    -Ukljucivanje pri odredjenoj temperaturi sa odredjenim brojem obrtaja
    -Postepeno povecavanje brzine sa povecavanjem temperature
    - Minimalan broj komponenti i lako dobavljivih

 To omogucava sledece kolo:





NTC je od 10Kohm, MOSFET bilo koji (IRFZ44, IRF530.........)
Koriscen je ventilator od ATX napajanja od 12V.

Kako da odredimo ukljucivanje ventilatora pri zelejnoj temperaturi npr 45*C
Prvo iz R/T tabele odredimo otpornost termistota pri zeljenoj temperaturi ukljucenja (ili je izmerimo ako imamo termometar i ommetar):




 
U ovom slucaju to je oko 4Kohm
Sda izracunamo ulazni napon pri toj temperaturi Vi, ovde 1.25V
Sada podesim razdelnik napona R1, R2 (Vstart=R2Vr/(R1+R2)) na tu vrednost, ovde 1.24V sto je priblizno zeljenoj vrednosti. Dkle pri temperaturi od 45*C ukljucice se ventilator ali mi zelimo odredjenu pocetnu brzinu (napon na ventilatoru). Potrebno je odrediti vrednost napona pri kojoj se ventilator sigurno ukljucuje a da je sto tisi.
Za moj primerak ventilatora ja sam odabrao oko 5V.
Napon motora se dobija kao Vnapajanja - Vo, dakle potreban napon na izlazu Vo=12-5 je oko 7V za napajanje od 12V.
Sada treba da odredimo koeficijente A i C
Imamo jednu jednacinu :
Vo(45*C) = AVi(45*C) - C ;  7=A*1.25-C
Malo je zeznuto pisati ove formule, dakle: izlazni napon (Vo) pri temperaturi od 45 stepeni celzijusa jednak je koeficijent A puta ulazni napon pri temperaturi od 45 stepeni celzijusa, minus koeficijent C.
Jedna jednacina a dve nepoznate.
Druga jednacina se dobija kada se izlazni napon izjednaci sa nulom Vo=0, tada je maksimalni napon na ventilatoru.
Iz R/T tabele odredimo otpornost termistora pri temperaturi pri kojoj zelimo da bude maksimalna brzina ventilatota (Vo=0) ja sam odabrao 75*C i tada je Rntc=1.25K. Za tu vrednost Rntc odredimo ulazni napon:
Vi=5*1.2/(12+1.2)= 0.45V, znaci kad je temperatura oko 75*C imacemo maksimalnu brzinu ventilatora.
Sada lako odredimo A i C

Vo=0 sledi 0=AVi-C, AVi=C, 0.45*A=C ovo zamenimo u prvu jednacinu 7=A*1.25-C,
7=1.25*A-0.45*A, A=8.75, C=3.9
Sda treba da odredimo R4, R5 i R7 iz dva uslova:
A=1+R7/R5+R7/R4
C=VrR7/R4
Nesto moramo da usvojimo R4=100K, sledi R7=78K usvajamo prvau sledecu vrednost 82K
Odredimo R5 iz prvog uslova (R5=12K) i to je to.

Sta smo dobili? 
Ventilator nam se ukljucuje pri temperaturi od 45*C  i pri naponu od oko 5V (5.3V) i polako povecava brzinu sa povecanjem temperature do 75*C gde dobija maksimalnu brzinu.
Dakle pri tihom slusanju muzike ventilator ne radi, pri malo glasnijoj lagano se ukljucuje i sa povecanjem jacine povecava se i brzina ventilatora. Trebalo bi da je tako.

Ako je neko raspolozen neka crta PCB.

Ko ne voli matematiku neka napravi po semi koju sam postavio sa vrednostima elemenata na njoj.
Za sad toliko, posle nemojte reci da Gosha nista ne radi Smile
Svaka cast Gosane , mada ovako na brzinu nije mi najjasnije sto si koristio komparator. Prvi sam koji misli da nista ne radis  Big Grin
Reply
#10
(07-28-2016, 10:34 AM)Macola Wrote: Tada nema kašnjenja događaja i ventilator se aktivira praktično u momentu kad se pojavi discipacija koja je dovoljno značajna u smislu zagrevanja hladnjaka.
Opšti smisao je da se ventilator okreće srazmerno snazi ampa, ne čekajući da mu poraste temperatura, tj. odmah po smanjenju snage ventilator usporava i staje, bez potrebe odvođenja akumulirane toplote u hladnjacima, koje sada više nema u bitnoj količini.
To nudi ujedno i prilično konstantnu temperaturu ampa i naravno veoma stabilne projektovane uslove rada, koji su neuporedivo stabilniji nego kad amp menja temperaturu u širokom rasponu, što ujedno znači i vrlo visok radni vek, osim instrumentacionog i profesionalnog pristupa događaju...

Ideja je super!
Mogao bi da se strujni trafo iskoristi direktno za pogon ventilatora.
Reply
#11
(07-28-2016, 04:37 PM)dlalkovic Wrote: Svaka cast Gosane , mada ovako na brzinu nije mi najjasnije sto si koristio komparator. Prvi sam koji misli da nista ne radis  Big Grin
Zasto sam koristio komparator LM393? Gornji komparator radi u linearnom rezimu zbog primenjene negativne povratne sprege sa drejna MOSFET-a na +ulaz komparatora pa se postavlja logicno pitanje zasto nije koriscen opamp. Odgovor je jednostavan. Trebao mi je OP sa open kolektorom zbog jenostavnosti vezivanja paralelno dva ista. Vidis da su izlazi komparatora vezani u jednu tacku a to je moguce samo ako su open colector tip. Jedino sto mi je palo na pamet a lako dobavljivo je LM393.
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply
#12
Tako je Gošo!

Svaki komparator je u stvari prilično loš op-amp. Nedovoljno linearizovan, sa relativno malim OLG i td i td...

Svaki od njih se naravno može upotrebiti i kao lošiji op-amp, primenom NFB.
Serija LM139,239,339 i LM193,293, 393, kao i LM111,211,311, su sa open kolektor izlazom ili slobodnim izlaznim tranzistorom (LM111,211,311).

To je napravljeno zato da bi se izlazi mogli povezivati žičanom OR logikom, i kada je potrebno op-amps u nezahtevnoj varijanti koristiti sa žičanom OR spregom, onda je najpametnije upotrebiti neki od ovih komparatora.

Ono što će možda biti koristan savet oko čitave serije nabrojanih komparatora je preventivna mera protiv spontanih oscilacija kojima mogu biti skloni svi iz navedene serije.
Taj detalj se može naći u starijim National aplikacionim notama (sićušno napisano dole u napomenama :-) i radi se o preventivnom dodavanju otpornika od 1-2K najdirektnije na ulazne pinove komparatora, pa tek druge krajeve tih otpornika koristiti kao inpute.

To je lek protiv spontanih oscilacija, ako vam se u nekoj od aplikacija dogode. Lako se poseče pcb do ulaznh pinova i doda po jedan maleni SMD od 1-2K.

Super projekat Gošo!
Pozdrav
Reply
#13
Btw: I OP moze da bude komparator, ali ne svaki! Recimo OP27 ne moze da radi kao komparator, tj moze samo ako je razlika na +/- ulazima manja od nekih 0.5 do 0.7V sto je za komparatore cesto premalo, imaju zastitne diode izmedju ulaza koje ogranicavaju taj napon. Takvi OP-ovi su generalno predvidjeni samo za sklopove sa NFB gde po logici se tezi da napon na oba ulaza bude jednak.
Reply
#14
(07-28-2016, 04:45 PM)branko tod Wrote:
(07-28-2016, 10:34 AM)Macola Wrote: Tada nema kašnjenja događaja i ventilator se aktivira praktično u momentu kad se pojavi discipacija koja je dovoljno značajna u smislu zagrevanja hladnjaka.
Opšti smisao je da se ventilator okreće srazmerno snazi ampa, ne čekajući da mu poraste temperatura, tj. odmah po smanjenju snage ventilator usporava i staje, bez potrebe odvođenja akumulirane toplote u hladnjacima, koje sada više nema u bitnoj količini.
To nudi ujedno i prilično konstantnu temperaturu ampa i naravno veoma stabilne projektovane uslove rada, koji su neuporedivo stabilniji nego kad amp menja temperaturu u širokom rasponu, što ujedno znači i vrlo visok radni vek, osim instrumentacionog i profesionalnog pristupa događaju...

Ideja je super!
Mogao bi da se strujni trafo iskoristi direktno za pogon ventilatora.

Sviđa mi se i tvoja ideja, osim što bi umetala priličnu otpornost serijski sa primarnom stranom ampa, i ventilator bi morao raditi uvek sa nekim minimalnim brojem obrtaja (statička discipacija zog punjenja elko i mirne struje ampa). Naravno, strujni trafo bi morao biti odgovarajuće snage za pogon ventilatora.
Naime, strujni trafo je takva naprava da sa otvorenim sekundarom može razviti teoretski beskonačan napon, tj. ne možemo se osloniti na očekivanje malog izlaznog napona pri maloj struji primara. napon će biti onoliki koliko je određeno burdenom pri datoj struji, ma šta burden bio.
To pak znači da bi smo morali šentovati ventilator ispod neke struje da ne bi radio pri malim snagama.

Pozdrav
Reply
#15
(07-28-2016, 07:50 PM)mikikg Wrote: Btw: I OP moze da bude komparator, ali ne svaki! Recimo OP27 ne moze da radi kao komparator, tj moze samo ako je razlika na +/- ulazima manja od nekih 0.5 do 0.7V sto je za komparatore cesto premalo, imaju zastitne diode izmedju ulaza koje ogranicavaju taj napon.

To se kod opova sa klamp diodama na ulazima (OP07, OP27, OP37) lako prevzilazi dodavanjem dva otpornika na red sa oba ulaza. Veličina tih otpornika će odrediti maksimalni dozvoljen napon između ulaza, pod uslovom da se ne prekrši maksimalna struja klamperica na ulazima.

Pozz

P.S.

Inače sam ovde na forumu napisao jedan tekst i predstavio jedan metod enormnog ubrzanja op-amps u ulozi komparatora, dodavanjem kaskode sa jednim tranzistorom na izlaz op-amp i klampovanjem swing-a op-ampa na +-0.7V (emiterska pobuda tranzistora, NFB kroz spoj baze).

Metoda se naravno identično može upotrebiti i sa komparatorima iz serije poput LM393, gde se lagodno od njegovih bivših 250nS tranzicije, glatko dobija 20-tak nS tranzicije sa običnim BC546 u ulozi kaskode.

Jedino ne mogu da se setim gde sam stavio taj tekst ovde na forumu, a možda može biti veoma koristan nekom kome treba ultrabrzi izlaz komparatora...
Reply
#16
http://forum.yu3ma.net/showthread.php?ti...9#pid44369

pOZZ
Reply
#17
Hmm, mislio si po dva otpornika na jedan i jos dva na drugi ulaz, da imamo razdelnik?
Ne razumem kako bi samo sa po jednim otporom to resili? Sta se zbiva kada nam je jedan ulaz na npr 1V a drugi na 20V, kolike god otpore da stavimo redno sa tim klampovanim ulazima pocece da tece neka struja a to cesto nije pozeljno, smetace sigurno. A i ulazu impedansu skroz srozavamo ... Gde je ona lepota kada je bias struja u piko i femto amperima Wink
Reply
#18
Hvala Željo!
Reply
#19
(07-28-2016, 08:07 PM)mikikg Wrote: Hmm, mislio si po dva otpornika na jedan i jos dva na drugi ulaz, da imamo razdelnik?
Ne razumem kako bi samo sa po jednim otporom to resili? Sta se zbiva kada nam je jedan ulaz na npr 1V a drugi na 20V, kolike god otpore da stavimo redno sa tim klampovanim ulazima pocece da tece neka struja a to cesto nije pozeljno, smetace sigurno. A i ulazu impedansu skroz srozavamo ... Gde je ona lepota kada je bias struja u piko i femto amperima Wink
Ne Mikac,

O bična dva otpornika na red sa ulazima, da ograniče struju klamperica. Bias struja opa i dalje ostaje ista i nivoi pri kojima će op-amp zakucatri za jedan od rejlova je nekih svega nekoliko desetina mikrovolti razlike između ulaza.

Sve ostalo je overdrive i više ne utiče na događaj na izlazu (jedino što kroz te otpornike i klamperice može dodatno biasovati jedan kraj koji se poredi onim krajem koji ima viši nivo, ali to obično nije bitno), tj. da budem precizniji, overdrive reda do 50-tak mV može ubrzati tranziciju na maksimalnu za dotični op, svi naponi razlike ulaza veći od tih nivoa su potpuno beskorisni za bilo šta, osim što mogu ubiti ulaze strujom kroz klamp diode ako nije ograničena tim otporima.

Obično čak nije ni bitna impendansa van "vage", tj. van zone gde se odlučuje komparacija (red veličine mikrovolta), a u toj oblasti je ulazna impendansa visoka jer klamperice ne rade.

Pozz
Reply
#20
(07-28-2016, 07:44 PM)Macola Wrote: Ono što će možda biti koristan savet oko čitave serije nabrojanih komparatora je preventivna mera protiv spontanih oscilacija kojima mogu biti skloni svi iz navedene serije.
Taj detalj se može naći u starijim National aplikacionim notama (sićušno napisano dole u napomenama :-) i radi se o preventivnom dodavanju otpornika od 1-2K najdirektnije na ulazne pinove komparatora, pa tek druge krajeve tih otpornika koristiti kao inpute.

To je lek protiv spontanih oscilacija, ako vam se u nekoj od aplikacija dogode. Lako se poseče pcb do ulaznh pinova i doda po jedan maleni SMD od 1-2K.

Super projekat Gošo!
Pozdrav
Macola stari vuk sve zna.
Bilo je problema sa oscilovanjem, prebao sam razne vrste kompenzacije i na kraju se pokazalo kao dovoljno dodavanje elktrolita izmedu izlaza komparatora i minus napajanja. Moram priznati da se nisam setio da dodam otpornike na ulazne pinove (mada sam to imao u nekom zabacenom delu mozga). Odlicna opaska Macola.
Korigovacu semu i za svaki slucaj dodati te otpornike koji nece bitno uticati na rad sklopa jer je struja kroz njih zanemariva. Mozda ne moze da pomogne ali sigurno nece da skodi Smile
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)