Thread Rating:
  • 1 Vote(s) - 5 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Politiranje drveta
#1
Evo jednog tutoriala koji nema nikakve veze sa elektronikom ali budući da ne postoji nikakvo drugo mjesto koje bi bilo za takve stolarske radove staviti ću ga među tutoriale za elektroniku.

Evo da započnem temu o ozloglašenom francuskom politiranju. Za razliku od lakiranja i sličnih farbi ovo je puno dugotrajniji proces ali ima svojih čari. Meni se jako svidio jer ima nešto u tom čitavom procesu koji komad neuglednog drveta mora proći da bi se dobila savršeno zaštićena površina koja k tome izgleda veoma lijepo. Za razliku od lakova šelak je prirodni proizvod i ima ga u tri boje- crvena,narandžasta,žuta i bijela(najskuplji i najrijeđi). Kvaliteta šelaka se može prepoznati vrlo jednostavno,kada se šelak rastopi u alkoholu on ne bi smio ostaviti nikakav talog. U rastopljeni šelak se može dodavati i boja(bajc) ali samo ona koja se otapa u alkoholu.
Proces politiranja nikako nije jednostavan i brzinski rad,zahtijeva dosta iskustva i strpljenja ili naravno nama DIYerima dosta pokušaja i pogreški. Za savršenu polituru treba 45 dana rada i tek nakon toga majstor može reći da je posao završen.Naravno nitko ne kaže da se to vrijeme ne može skratiti ako ste došli do određene točke i zadovoljni ste radom. Najveći dio posla je samo nanošenje politure u bezbroj slojeva dok priprema drveta oduzima manji dio tog vremena,ali je također isto zahtjevna kao i samo finalno nanašanje šelaka.
 
Nakon kratkog uvoda napisati ću nešto o materijalu potrebnom za politiranje. Znači  treba nam šelak(naravno),kamen plovučac(bimstajn) u raznim granulacijama,laneno platno,vuna, laneno ulje i šmirgl papir. Postupak politiranja se može podijeliti na sljedeće faze:
 
  1. Početna obrada drveta
  2. Nauljivanje
  3. Grundiranje
  4. Politiranje
  5. Vađenje ulja
 
U fazi 3 i 4 koristi se šelak različite koncentracije pa tako pripremite nekoliko bočica u kojima ćete držati tih par koncentracija šelaka,ja koristim plastične bočice u kojima se dobije alkohol u apoteci(mali trik je da se naulji navoj i čep ili da se to održava kristalno čisto jer tijekom stajanja može da se zapeče i onda će biti muka odšarafiti čep).Loptice koje ćemo koristiti za polituru također držite u zatvorenim posudama jer se one ne bacaju i mogu se koristiti jako dugo. Također pripremite i nekoliko gradacija šmirgl papira od 120 pa do 1000+ jer površina prije nauljivanja mora biti što finije obrađena jer to utječe na završni rad jer svaki sloj  šelaka je veoma tanak i najmanja neravnina će se kasnije tijekom politiranja osjetiti pod prstima.
 
 
1.      Početna obrada drveta
 
Ovo je sam početak dugotrajne obrade drveta. Kada dobijemo komad drveta koji je spreman da se na njemu počnemo „iživljavati“ počinjemo tako da ga namočimo. To služi da bi „izvukli“ moguće neravnine koje bi nastale pri kasnijoj obradi. Znači uzmemo spužvu namočimo ju u vodu i tapkanjem po drvetu natopimo drvo što više možemo. Nakon toga ide sušenje pa šmirgl papir, gradacija naravno ovisi koliko je drvo „čupavo“ nakon sušenja a treba obratiti pozornost da sa previše grubim šmirglom bi mogli stvoriti brazde koje tamo i nisu bile pa bi onda trebali prijeći sa sve finijim šmirglom dok one ne nestanu. Ja upotrijebim šmirgl gradacije 240 pa krenem do kojih 600. Nakon prvog šmirglanja opet namočimo drvo i ponovimo postupak sa finijim šmirglom sve dok pod prstima ne osjetimo da je drvo stvarno glatko(iako nije niti približno koliko će biti kada završimo sa politiranjem).
 
 
 
 
 
2.      Nauljivanje
 
Za nauljivanje se koristi laneno ulje koje razrijedimo u terpentinu(2/3 ulja i 1/3 terpentina,ja razrijedim sa nitro razrijeđivačem). Ja to nauljim sa kistom i što manje da drvo ne upije previše ulja koje onda može izbiti na površinu kroz polituru. Razlog zašto ćemo nauljiti je taj da oživimo drvo koje nakon šmirglanja izgleda beživotno. Znači koristimo tek toliko ulja da oživimo godove jer ako bi nanijeli previše ili ga kompletno umočili u ulje ono bi moglo izbiti na površinu kroz šelak i upropastilo polituru.
Sada dolazi na red grundiranje,ali prije toga ću objasniti kako ćemo izraditi lopticu sa kojom se to radi.
 
 
Izrada loptice za grundiranje
 
Za lopticu se uzime komad vune od šala,veste ili nečeg sličnog i grublje platno poput lana. Veličina loptice ovisi o veličini površine koju imate,tako da loptica ponekad može postati i lopta. Znači uzmete vunu napravite lopticu od nje i stavite je na platno i napravite zavežljaj koji ostavite otvoren. E sada ima i jedan drugi način za izradu loptice a to je da se umjesto vune koristi vata,e sada koja je razlika? Vuna uvijek zadrži svoj oblik,podjednako prima i ispušta šelak,može da se upotrijebi skoro bezbroj puta jer se nakon upotrebe može oprati u špiritu i spremiti na sigurno. Vata ima problem da kada jednom upije šelak drugi puta upije manje što znači da ne prima i ispušta šelak podjednako a i deformira se sa stalnim korištenjem tak da niti pranje ne pomaže. Majstori znaju koristiti oba načina a na vama je da odaberete koji vam je praktičniji.
 
 
3.      Grundiranje
 
Svrha ovoga je da zatvorimo sve moguće pore u  drvetu jer ih ima na milijune. A svaka otvorena pora znači da drvo može da „diše“ i to će se kasnije odraziti na polituru koja može da ima neravnine,da počne pucati i ljuštiti se. Prije grundiranja ako je drvo bajcano treba prijeći jedanput sa šelakom da se stvori zaštitni sloj da se ne ošteti boja tek nakon toga možemo prijeći na  grundiranje.
 Za početak uzmemo kamen plovučac stavimo ga u žensku čarapu i pospemo po čitavoj površini,bolje da bude premalo nego previše jer ako je previše zajedno sa šelakom stvoriti će se blato kojega će biti viška i nećemo ga moći utrljati u pore drveta,tako da treba biti onoliko plovučca koliko možemo utrljati u pore. Utrljavanje u pore se vrši sa lopticom za to. Kao što sam rekao loptica nije bez razloga ne zavezana jer sa gornje strane sipamo šelak nikako lopticu ne umačemo niti sipamo plavučac u šelak ili mokru lopticu umačemo u plovučac. Sipajte šelaka u lopticu toliko da ne curi van. Nakon toga lopticom brzim pokretima u obliku osmice/kružno prelazite preko površine i utrljavajte plavučac u pore. Nikada ne radite velike površine već bolje podijeliti u kvadrate i svaki posebno prelaziti sa lopticom. Nikako se ne smije stati sa lopticom na površini već na rubu . Što više grundirate loptica će se više prazniti i trebati ćete više da pritišćete. Ovim postupkom ne smije nastati specifičan sjaj koji šelak daje jer to znači da ima previše šelaka a premalo plavučca i pore će ostati otvorene. Nakon par ruka grundiranja na površiti se može vidjeti gdje su pore zatvorene a gdje još otvorene pa pospemo plavučcem samo dio a ne cijelu površinu.
E sada koliko je puta potrebno ovo ponoviti. Broj ruku ovisi o vrsti drveta i koliko velike pore ima,ali općenito ovako se to vrši. Grundiranje ima 3-4 ruke a svaka ruka 3-4 ponavljanja. Znači 3-4 puta na dan utrljamo plavučac i onda to ostavimo preko noći, pošmirglamo i to je jedna ruka i tako 3-4 puta ponovimo postupak. . Ako je moguće bolje je ostaviti da se drvo suši i duže od jedne noći jer što se duže suši veća je vjerojatnost da ćemo opaziti neravnine/ulegnuća koja nastanu isparavanjem alkohola Na kraju grundiranja je preporučeno da se uzme baš plavučac(ako ga nismo prije koristili) i sa veće visine protresti da se ravnomjerno rasporedi preko čitave površine(veoma mala količina samo da malo zabijeli).Plavučac se u završnom dijelu koristi jer on ima ulogu finog šmirgla pa sa utrljavanjem njega i šmirglamo površinu. Ovime osim zatvaranja pora radi zaštite spriječavamo mogućnost da je površina neravna i time da završna politura nema staklasti odsjaj već se vidi nepravilan lom svijetla.
 E sada Dobio sam preporuku da umjesto plovučca koristim talk i ja to koristim jer nemam pojma di bi plovučac nabavio i mogu reći da sam zadovoljan. Jedan problem sa time je da ima samo jedna gradacija tako da se drvo sa većim porama se mora više puta prolaziti. Recimo da je pora dubine 1cm a čestica talka 0,01mm znači moram nagurati 100 čestica u poru da ju prekrijem a sa grubljim manje. Još jedna stvar je da se za ovo  koristi 5% rastvor šelaka. Netko bi rekao zašto ne gušći jer ima više čestica šelaka i kada alkohol ispari prije će se popuniti pora. Odgovor je ne zato jer što je šelak gušći to je kraće vrijeme isparavanja i može nam se desiti da nam loptica počne zapinjati i ostavljati trag a to ne želimo. Ima opet druga varijanta zašto ne bi koristili samo alkohol, zato jer alkohol nije vezivno sredstvo i plavučac se ne bi povezao a osim toga šelak koliko toliko tonira plavučac koji je bijele boje.
Dodatak: Pore drveta se mogu osjetiti pod prstima i kada je površina toliko glatka da se ne osjete neravnine godova i svi utori su popunjeni grundiranje je završeno.
 
 
4.      Politiranje
 
Sve do sada bila je priprema za stavljanje finalnog sloja(ili bolje rečeno slojeva) šelaka koji će dati završnu zaštitu koja treba biti bistra i čista poput ogledala.Ako nismo dobro pripremili površinu prije ovoga(zatvorili pore,izgladili) niti sloj šelaka debljine prsta neće moći da sakrije nepravilnosti i ništa od zaštite i sjaja. Promjena vlage u zraku i temperature će učiniti svoje i budući da drvo sakuplja tu vlagu politura će početi dobivati neravnnine a možda će se i početi ljuštiti.  Za to nam treba normalna koncentracija šelaka 10%, znači na jednu litru alkohola ide 10dag šelaka. Pri grundiranju smo se morali žuriti da alkohol ne ishlapi i ne stvore se neravnine od plavučca na drvetu a ovdje nema žurbe jer od rastopljenog šelaka moramo da napravimo fini film preko cijele površine. Kako šelak dolazi u listićima tako mi moramo da nanašanjem slojeva stvorimo jedan veliki list šelaka preko cijele površine. Kada su manje površine/komadi drveta u pitanju dobro je ako je moguće da se stave zajedno i onda lopticom prelazi preko njih u velikim krugovima.
Priprema drveta prije politiranja se vrši na sljedeći način.Uzme se neka putena krpa,plovučac,onda se pobrusi još jednom i pobriše ostatak praha. Nakon toga se uzme nova loptica i ulije se šelak normalne gustoće.Na donju stranu loptice se prvo doda koja kap alkohola i nakon toga koja kap ulja,ja koristim maslinovo jer imam hrpetinu koje je užeglo. Vjerojatno može i biljno ili neko slično.Nakon što smo dodali alkohol i ulje uzmemo lopticu u ruku i udarimo njome 2-3 puta po dlanu druge ruke da se sastojci malo pomiješaju. Također dodamo i jako malo povučca na lopticu da zaglađuje površinu i lagano polira Dodavanje ulja je bitan dio posla jer se ne smije dodati previše niti premalo, loptica ne smije zapinjati niti kliziti već mora da „vuče“ tj. da se osjeti kao da neka vakuum sisaljka privlači lopticu ka površini.. O ovoj fazi se počnu prevrtati „oblaci“. Ti oblaci izgledaju kao neke mutne mrlje na površini i kružnog su oblika jer politirano tako da kružnim pokretima polačimo lopticu šelaka po površini.Koliko sam skužio ti oblaci su zapravo ostaci ulja koje ostaje na površini i to je sasvim normalno u ovoj fazi. Ulje u ovoj fazi nije opasno jer se ne zadržava u drvetu i u posljednjoj fazi se ono da izvući iz politure. Moramo paziti da idemo od ruba do ruba površine da se ne desi da je sredina uglancana a rubovi mutni. Tako nastaje taj jedan listić politure koji se stvori od 3-4 lopte politure. Nekon toga komad odlazi na sušenje jer bi daljnjim poliranjem oštetili površinu. Sušenje mora da traje najmanje jedan dan.
Ovaj postupak ponavljati 3-4 puta za dobar posao a 5-6 puta za odličan. Netko može da napravi čitav posao od grundiranja do politiranja i izvlačenja ulja za jedan dan, ali nakon 2-3 dana kada alkohol počne da hlapi sjaj će nestati i možemo ponovo krenuti ispočetka. Također prostorija u kojoj se ovaj postupak obavlja mora da bude suha,topla i bez prašine jer sve to utječe na vrijeme sušenja i sjaj politure.
Najčešće greške se dešavaju od sljedećega: 1) preobilnim nalijevanjem politure, 2) pretjeranim dodavanjem ulja, 3) prejakim naprašivanjem sa plovučcom 4) neznanjem kada treba predmet odložiti radi sušenja.  Od previše politure rastopićemo prethodni sloj šelaka i više nećemo imati onaj jedinstveni listić već „rezance“. Dodavanjem previše ulja gubimo vezu sa prethodnim slojem šelaka i novi sloj se neće na ništa uhvatiti. Previše plovučca može da stvori „blato“ jer ga nemamo kuda stjerati jer su pore već zatvorene i onda oštećujemo tanki sloj šelaka.
 
 
5.      Vađenje ulja
 
Ovaj postupak je zapravo čišćenje gotovog sloja šelaka koji mora da je dovoljno postojan da ga ovaj postupak ne skine. Opet ponavljam bolje da politura odstoji koji dan više i da se tanki sloj šelaka što bolje osuši nego da se počne guliti zbog toga jer je još „vlažna“ Ono što se ovdje radi je vađenje ulja iz politure zbog kojega ona nije sjajna već mat. Ima više načina kako izvaditi ulje a za svaki se naravno koristi druga loptica koja mora da je napravljena od finog platna.
Prvi način je sa korištenjem alkohola. Količinu odrediti prema iskustvu(po meni bolje manje nego previše). Opet krenemo u lukovima od ruba do ruba i kako se loptica prazni tako pojačavamo pritisak. Taj postupak ponavljamo 2-3 puta uz slabije vlaženje loptice i prelazeći sa lukova na pravocrtne poteze po duljini drveta. Prelaženje lopticom također mora biti u brzim potezima da ne bi rastopili tanki sloj šelaka. Ako na površini još postoji neka „magla“ napudramo dlanove samljevenom kredom i pređemo površinu a kao kraj možemo uzeti suhu vatu i sa njome prebrisati čitavu površinu. Ako je i dalje površina mutna možemo postupak ponoviti ali sa manje alkohola i tako ćemo polagano steći potrebno iskustvo što se tiče vađenja ulja.
Drugi i treći način koristi kemikalije poput benzoje ili sumporne kiseline tako da ja mislim da nema smisla predstavljati ih  ovdje jer ih je danas teško naći dok alkohol ionako imamo jer smo u njemu otopili šelak.
 
 
 
Za kraj mali pregled kako cijelokupnog postupka:
  1. Zatvaranje pora i temeljito poliranje. Za lošiji posao radi se samo jedno i ostavi jedan dan da se suši. Za najbolje poslove to se obavlja 3-6 puta(ovisno o drvetu) i ostavlja na sušenju još duže. Materijal 5% rastvor šelaka,kamen plovučac ili neki drugi prah. Svakom ponavljanju prethodi „trenje“ krpom,trenjem krpom i plovučcem i kasnije brisanje površine. Ulja ni kapi!
  2. Pravljenje sloja od šelaka. Koristi se politura od 10%,malo ulja, malo plovučca na lopticu. Svaka ruka zahtijeva 3-4 punjenja loptica zatim ide na sušenje najmanje jedan dan. Onda opet tako 2-6 puta zavisno od posla i sa svakim slojem vrijeme sušenja se povećava.
  3. Finiširanje politure. Vađenje ulja sa čistom lopticom i dodatkom alkohola.
 
Izvori koje sam koristio su sljedeći:
 
http://www.stolarskaradionica.com/tehnik...j&strana=1
http://www.stolarskaradionica.com/forum/...d=1252&p=1
http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=1462
http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=1379
 
 
Održavanje politure:
 
Laneno ulje 20 dijelova.
Bijeli ocat 20 dijelova.
Terpentin firnis 5 dijelova.
Napraviti mješavinu i čuvati u začepljenoj boci. Za čišćeje staviti na krpicu i lagano izglačati površinu.
Reply
#2
Da se malo ogradim od hvaljenja jer što se mene tiče ja sam daleko od naučnika a kamoli majstora za politiranje. Sve ča sam naučio je bilo vezano za one linkove koje sam stavio na kraj posta,praksu i jako malo pomoći od ljudi na forumima. Nije stvar u tome ča ljudi ne bi pomogli već je problem u tome ča je to zaboravljen zanat kojeg veoma rijetki koriste te je informacije veoma teško dobiti. Tako da molim sve ljude koji imaju neka znanja o politiranju sa šelakom i voskom ili znaju neke ljude koji se time bave da pokušaju dobiti više informacija o ovome.
Zapravo samo politiranje površine mi je dosta poznato ali ono ča me najviše muči je kako ispolitirati neravne površine,kao ča je recimo okvir slike ili neke slične ukrase po drvetu. Problem koji ja vidim kod politiranja takvih rezbarija je taj da se grundiranje i politiranje neće ravnomjerno rasporediti po cijeloj površini te će na nekim mjestima biti deblji ili tanji sloj i naravno to je odmah greška u startu za koju ja ne vidim riješenje.

Slike će doći uskoro kada se odlučim koje ću staviti jer imam dosta malo slika samog postupka jedino finalnih proizvoda. Već skoro dvije godine nisam ništa ispolitirao tako da sam i sam malo ispao iz te prakse ali kao ča sam već rekao u jednoj temi sljedeće godine ću sigurno 3-4 kutije ispolitirati tako da će biti slika.
Reply
#3
Bolje da si se uvatija čega drugoga, a ne poliranja daske Smile
Reply
#4
(12-16-2015, 02:28 PM)pinco Wrote: Bolje da si se uvatija čega drugoga, a ne poliranja daske Smile

Mozda mu fali daska Smile
Smile
Mala sala. Odlican tutorijal.
Izvini druze Kh
Novac je sredstvo a ne cilj.
Reply
#5
Ima li kakvih iskustava sa bajcovanjem.
Konkretno impregnirani bajc.
Reply
#6
Ja ti koristim bajc koji dolazi u obliku praha koji se topi u alkoholu i za amaterske svrhe je to sasvim ok. Postoje neki malo više klase koji dolaze kao gotov proizvod i skuplji su ali prednost im je ta da su malo gušći i ravnomjernije toniraju drvo. Inače i bajcovanje ti je priča za sebe jer pojedini dijelovi istog drveta ne moraju upijati bajc ravnomjerno ako je komad drveta dobar sa ravnomjernim godovima bez kvrga nije neki problem sve to pobajcati da pristojno izgleda,a kako ja u 905 slučajeva nakon bajcanja politiram u tu svrhu koristim polituru iste boje kao i bajc(u polituru uspem bajc praha) manje greške pri bajcovanju se na kraju ne vide.. Inače do sada sam bajcao samo male površine drveta sa iznimkom jednih malih bookshef zvučnika tako da je moje iskustvo dosta ograničeno.

Sljedeći tjedan ili u nedjelju mogu malo opširnije napisati kada se vratim iz Budimpešte. Bus mi polazi "danas" u 4AM a ja sam evo u 00:40 još uvijek budan i nema te šanse da zaspim... Valjda ću se naspavati u busu da se ne osjećam kao zombi na tom jednodnevnom izletu. hihi
Reply
#7
Jednom sam se posle ispita (a pre toga dve ne prespavane noci) vracao kuci i mislio sam da cu se naspavati u busu. Sva sreca pa je poslednja stanica busa bila upravo moja inace bise pitao da li smo skerunuli levo ili desno Albukerkija Big Grin

Inace, sutra cu da nastavim sa smirglanjem po tvom uputstvu ali mislim da necu preterivati sa kvasenjem drveta jer se bojim da ne dodje do deformacija posto mi je to gotova konstrukcija a i ne snam kako ce lepak (Moment Fix) da reaguje na vodu mada ne bi trebao da reaguje ni malo.

Ici cu do granulacije 600 jer cenim da nema potrebe preterivati kod hrastovine jer i onako uvek otvara prirodne brazdice zbog same teksture drveta.

Posle toga bajcovanje.

Kojim alatom raditi bajcovanje, krpa ili cetka sa mekom dlakom?
Reply
#8
Do deformacije drveta ne može nikako doći osim ako ne kvasiš tako da potopiš komad drveta u škaf i onda ostaviš preko noći ili ako kvasiš "drvo" debelo par mm. Ja koristim drvo debljine oko 15mm i bome bogato navlažim sa spužvom bez ikakvog problema. Što se tiče ljepila da bi moglo popustiti jednostavno trebaš probati na nekom bez veze komadu drveta. Inače ja prvo drvo pošmirglam pa ga tek onda ljepim. Iznad 600 za šrmiglanje nema svrhe po meni, e sada kada bi išao na šelakovu polituru onda se pri grundiranju koristi šmirgl od 1000 bez pardona.
Hrastovina je problem za politiranje jer ima velike brazde za razliku od nekih drugih vrsti drveta pa nju treba pošteno ošmirglati i grundirati,ali sve zavisi što hoćeš dalje, baciti obični lak ili nešto drugo.

Za bajcanje se inače koriste dvije krpe, jedna sa kojom s enanaša bajc a druga sa kojom se skida. Stvar je u tome da se treba pažljivo bajcati da se postigne ravnomjernost boje. Možda neki komadić površine treba proći više puta a možda neki samo lagano i odmah pobrisati višak bajca. U glavnom treba prakse i iskustva. Ja sam probao i sa četkom od devine dlake(jer je jako fina i imam na raspolaganju di ih mogu kupiti) ali je problem što se može nanesti previše bajca pa treba paziti kako se radi sa time. Znam da kada sam bajcao male bookshelfe jedan način mi nikako nije sjeo jer je to relativno velika površina kakvu do sada nisam bajcao,do sada sam manje više bajcao drvene dasčice veličine 30x6cm pa je to relativno jednostavno. Za bookshelfe se stvarno ne mogu sjetiti ča sam koristio krpu ili kist ali znam da jedan od ta dva načina je bio katastrofa za relativno veliku površinu koju zvučnik ima,nekako mi se čini da je problematična bila krpa pa sam završio sa kistom. Naravno kist sa kojim radim je barem 6-7cm širine.
Reply
#9
Poslusao sam savete za smirglanje i sve je ok samo sto je hrast mnooogo nezahvalan za ove stvari. Njegova tekstura je takva da je mnogo nezgodno za smirglanje jer se konstantno otvaraju brazde. E sad brazde nisu problem vec fina piljevina koja upada u te brazde i to je tesko ocistiti. Ono sto bi mozda pomoglo je dobar ompresor pa da se to lepo izduva ali ja nisam imao kompresor pri ruci (e i to cu da napravim ove godine).
Ta piljevina u brazdama ima i jednu dobru stranu. Prilikom bajcovanja ona upije mnogo vise nego drvo pa krajnji rezultat budu sare prirodno nepravilnog rasporeda sto ubija dosadu u izgledu.

Finis sam uradio prema Manicevom uputstvu. Tikovo ulje + pcelinji vosak (hvala duca33) 4:1.
Dobije se krema gustine alicno niveinoj kremi za ruke.

I na kraju sam dobio hrast boje mahagonija sa prelepim sarama i satenskog sjaja.

Slike cu okaciti za neki dan jer nemam dobar aparat pri ruci.

Hvala svima na podrsci.
Reply
#10
Možda ta fina piljevina i ne bi predstavljala neki problem kada se ide politirati sa šelakom. Onda bi šelak povezao tu piljevinu pa bi se površina izgladila,ali istina ča kažeš gdje god sam čitao o politiranju svi izbjegavaju hrast i slične vrste drveta sa velikim brazdama.
Reply
#11
Pa ja sam za ovu saiju pripremio jasenove letvice, ali strucnjak kome sam dao da mi uradi gerovanje je zeznuo prvu letvicu i vise nije bilo moguce iskoristiti taj materijal pa me je on "castio" hrastovinom.
Reply
#12
E hvala za ovaj tutorijal. Bice zanimljivo za moje nozeve koje pravim. Zavrsna obrada je uvek veliki problem i moze da povadi ili pokvari rad.
Reply
#13
Za noževe(drške pretpostavljam) ti preporučujem voštanu polituru ili obično ulje. Šelak baš i nije najtvrđi završni sloj a i ne voli vodu koliko sam pročitao.
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 2 Guest(s)