Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Pneumatika
#1
Nemam nikakvog iskustva sa pneumatikom.

Imam sistem u kome vazduh dolazi na elektromagnetni ventil a potom na regulator pritiska sa manometrom.
U trenutku isklučivanja EM ventila očitan pritisak na manometru se u kratkom vremenskom periodu poveća pre nego što padne na nulu.
Na dva ventila ( jedan 24V DC, a drugi 220V AC) imam istu pojavu.

Pretpostavljam da prilikom isključivanja EM ventila u tom kratkom periodu otvor za prolaz vazduha postaje sve manji i to dovodi to tog kratkotrajnog pika u pritisku pre konačnog isključenja.

Takodje pretpostavljam da postoje načini kako se to rešava u pneumatici ?

Pozz
Reply
#2
Malo mi je cudna konfiguracija da je regulator pritiska iza ventila.Koja je namena takve konfiguracije?
Masine koje ja odrzavam imaju ventil sa regulatorom pritiska ,manometar odvajac vlage i masnoce ali se to nalazi na samom ulazu u masinu, Svaka masina ima svoj rezervoar vazduha kako bi bilo sto manje oscilacija u pritisku. Sad elekroventile nisam zagledao na koliko su V ali mislim da su na 220v. Fakticki sluze kao prekidaci za vazduh i pogone pretezno klipove u "robotima" na automatizovanoj presi.
Reply
#3
Radi se o uredjaju za elektrostatičko farbanje.
Evo šeme pneumatike od jednog renomiranog svetskog proizvodjača takvih uredjaja.


Attached Files Thumbnail(s)

Reply
#4
Ti membranski regulatori pritiska imaju određen hod membrane radi regulacije.
Taj hod je veoma malen i reklo bi se da teži nultom, međutim nije baš tako.

Vremenom dolazi do deformacija membrane i zaprljanja metalnih elemenata u delovima hoda regulatora koji su manje zastupljeni, a to su delovi hoda koji su za manji ili veći opseg ulaznog pritiska i izlayne potrošnje, od onog uobičajenog.

Prilikom opadanja ulaznog pritiska, pokretni elementi se nađu u drugačijem položaju od uobičajenog i tu imaju veće mehaničko trenje ili prepreku od zaprljanja, pohabanosti, ukrućenosti membrane i slično.

To znači da će sila koja deluje na membranu, a koja treba da bude uravnotežena sa oprugom za regulaciju, biti različita od one sile koja se dobija samim dejstvom pritiska vazduha.
To automatski znači da regulacija neće biti korektna.

Takvi pohabani ili veoma zaprljani regulatori, uljnom penom, kamencem ili zbog pojave oštećenja čeličnih elemenata ukrućenosti membrane ili sično, obično će raditi solidno tačno u jednom uskom opsegu ulaznog pritiska i uskom opsegu izlazne potrošnje.
Čim ti uslovi budu širi od tih granica, pritisak na izlazu je sklon kolebanju.

Jednostavno, u opsegu u kom svakodnevno rade, delovi tih kliznih i zaptivnih elemenata su čisti i malo pojedeni
(dobili veći zazor), a van te zone je prljavo i ima onaj početni fabrički zazor koji je sada tesan za prljave površine.

Ta pojava je česta i u pneumatici i u hidraulici. Regulatori i ventili se "naviknu" na svakodnevni radni opseg, a van toga su problematični.
Naravno da nema prave navike, odnosno to je samo asocijacija, već se radi o habanju zone koja je korišćena i to o habanju koje je srazmerno količini korišćenja.

Najbolja putanja je zameniti regulator novim.
Reply
#5
U svakom slučaju koristan odgovor, ali ima samo jedan problem.
Regulatori su potpuno novi (Camozzi) !
EM ventili su takodje novi (24 VDC - Festo , 220 VAC - Camozzi)

Pozz
Reply
#6
Pa onda je verovatno odziv regulatora loš na prebrz pad pritiska i javi se overšut.

Sami ventili mogu biti direktni ili sa servodejstvom.
Bez obzira što ne izgleda tako, na primer običan ventil za vodu od veš mašine (koji inače odlično radi i kao pneumatski ventil do max. 10 bar) je ventil servo dejstva, sa pilot ventilom i izvršnom membranom.
Pilot je kotva elektromagneta, koja zatvara malenu rupicu na membrani, a izvršitelj je membrana koja za svoje dejstvo koristi sam ulazni pritisak.

Dosta tipova pneumatskih ventila ili razvodnika ima slično servo dejstvo. Pilot je malen i može ga pokretati malena špulna, dok je izvršni ventil ili membrana ili drugi klip koji pokreće šiber.

Neki od tih ventila mogu imati dejstvo multiplikatora pritiska u prelaznoj fazi i obično to ne smeta u većini slučajeva.
Oni su obično nešto sporiji od direktnih ventila i potreban im je drastično slabiji magnetski aktuator.

E sad, pominješ renomiranog proizvođača. Iz mojih iskustava su to obično Gema i Nordson.

Taj ventil, gde ti na šemi imaš manometar iza, služi za fluidizaciju praha u rezervoaru, ili ti narodski uzburkavanje praha radi uklanjanja grudvica nastalih zbog higroskopnosti praha.
Kada je prah uzburkan onda ga injektor lakše i sigurnije povlači, bez preskakanja ili grudvica, i tu je uloga fluidizatora završena.
On treba da radi u nekim okvirima, ni previše ni premalo, ali je neka posebna preciznost njegove podešenosti od manjeg značaja.

Fluidizator ubacuje neku količinu vazduha kroz dno od porozne "sunđeraste" bronze i taj se vazduh distribuira na čitavu površinu dna.

Taj fluidizator uopšte nije kritičan što se neke precizne podešenosti tiče, a što je još važnije taj kratkotrajni skok pritiska po zatvaranju ventila će najverovatnije biti sasvim nebitan po proces.

Što se tog tiče verujem da samo ne treba da obraćaš pažnju na to.

Ono što dozira prah je injektor i tu je potrebno dosta preciznije namestiti protoke nego na samom fluidizatoru.
Kad je prah apsolutno suv onda fluidizator ima ulogu od manjeg značaja.

Sasvim opravdano sumnjam, da taj kratkotrajni "trzaj" pritiska na fluidizatoru, izaziva ikakve posledice po rad pištolja.

Pozz
Reply
#7
Ako ti baš smeta ta pojava, onda može pomoći možda dovoljno dugačko crevo od ventila do regulatora pritiska.
Crevo dovoljne dužine će postati pneumo akumulator i ukloniti tranzijentne pojave (nalik upotrebi elko kod nas).
Reply
#8
Macola ti si sagovornik u svim oblastima Smile
Šemu pneumatike koju sam priložio je od GEMA.

Tačno je da kod fluidizacije nema uticaja taj kratkotrajni pik, više me brinuo taj pik na injektoru.
Mada se to sve stabilizuje dok ne dodje do pištolja - više me informativno zanimalo.

Nije mi dosta kad nešto radi - Želim da znam i razumem zašto je to tako !!

Da iskoristim priliku i pitam:

- Znaš li zašto se baš za ovu svrhu upotrebljavaju NEGATIVNI jon generatori ( - na pištolju, + na zemlji) ?
Koliko ja znam samo "nylon powder" traži obrnutu polarizaciju !

- Kod same membrane za fluidizaciju Sinter bronza je dosta "Retka" odnosno ima veliki koeficijent poroznosti.
Sada se uglavnom za tu primenu koristi "porozna plastika" odnosno Polyethilene PE - UHMW sa opsegom pritiska od 0.1 - 0,6 bar-a.
PE-UHMW je teško dobavljiv.
Znam da neki "komercijalni samograditelji" koriste jeftine i lako dostupne materijale za membranu, imaš li ideju koji su to materijali ?

Pozz
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)