12-16-2014, 01:04 AM
(12-13-2014, 10:48 AM)11277 Wrote: .
negoli,je li neko od vas ovde koristio kapton traku umjesto liskuna i termopaste?
.
http://www.kupujemprodajem.com/Termalna-...d=22388885
.
koristio je Dude ali nije više tu da prenese saznanja,je li koristio neko od prisutnih i ako jeste,kakva su iskustva?
mislio sam da probam u Sigma pojačalu...
HMAP,
Vrlo jednostavno možeš da utvrdiš razliku u kvalitetu.
Treba ti dve termosonde ili dva neka termometra i dva modela grejnog elementa na dva potpuno ista hladnjaka u identičnim uslovima što se položaja i sobnih uslova tiče.
Grejni elementi mogu biti oni žičani otpornici u metalnom kućištu, što se šrafe na hladnjak, i to bi bilo najbolje jer se njima može ispitati i gornja granična temperatura koju mogu podneti takve izolacije. Takvi otpornici smeju raditi i na 250*C.
U nedostatku takvih mogu se upotrebiti bilo kakvi tranzistori snage koji se šrafe na hladnjak, naravno isti i u istom kućištu, napajani iz zajedničkog ispravljača i sa dimenzionisanim istim strujama kolektora.
Meri se temperaturna razlika između grejnog elementa i hladnjaka. Ona izolacija koja napravi manju temperaturnu razliku hladnjak-grejač, ima manju termičku otpornost i bolja je sa tog aspekta.
Drugi test, gde je bolje koristiti otpornike, je izdržljivost izolatora na visoke temperature (bar 150*C) i to u roku od nekoliko časova rada.
Ako nekom od njih popusti pritisak zategnutosti zavrtnja, taj ne treba koristiti.
--------------------------------
Po pravilu treba izbegavati one plastične čepove jer se teško sada mogu naći onakvog kvaliteta kakav je bio nekad.
Zato mi se najviše dopadaju kućišta poput TO-247 i slična, gde nije potreban izolacioni čep oko šrafa.
Za industriju, u nekim težim uslovima, nikad ne koristim čepove. Radije stavim izolator od liskuna ili silikonskog platna ispod cele komponente, pa je odozgo kratkom šinom stegnem sa dva šrafa (nalik klips-u, samo sa šrafovima).
To nikad do sada nije omanulo ni posle dve-tri decenije surovog rada pri visokim temperaturama (na primer IGBT BUP314 u TO-218AB kućištu sa metalnim krilom, sa discipacijom od 100+W po komadu i 560V napona na kolektoru).
Na par mesta gde sam stavio čep oko šrafa, i to komad kvalitetan iz stare garde, ipak je posle par godina opao pritisak na hladnjak sa zna se kakvim posledicama.
To mi je bila škola za vrlo velike dicipacije pojedinačnog tranzistora. Ako se može, bolje direktno na hladnjak pa hladnjak izolovati, a ako ne može onda kako sam rekao.
Takođe je dobra praksa (ko ima živaca) staviti tranzistor na neku bakarnu ili AL deblju pločicu od nekoliko kvadratnih cm površine i bar 5mm debelu, direktno, pa ispod cele pločice staviti izolator, kome više nije kritčna ni termička otpornost a ni visoka koncentracija snage na maloj površini.
Ujedno se dobije veća termička inercija komponente i veća otpornost na kratke udare velike discipacije i naravno ukupno manja termička otpornost ka hladnjaku.
Kada se koristi čep, na primer na TO-220, obavezno se mora upustiti (frezenkovati) ivica rupe, da ivice ne poderu liskun, što dodatno pokrade i onako već malu površinu hlađenja. dodatno ako se prejako stegne krilce se izvije i opet smanji površinu kontakta.
Kada se TO-220 stegne spreda, šinom, bez rupe za šraf, termička otpornost je bolja od one koju fabrika predviđa, pogotovo ako i ta prednja gredica solidnom površinom naleže na komponentu.
Setićeš se da sam iz LM3886 izvlačio ono što se ne da izvućii ni u crtanom filmu, a pomoću ovog:
Mislim, hlađenju se treba pristupiti malo paranoično, i to se posle dosta godina pokaže kao pravi izbor
Pozdrav prijatelju